„Pitanje je da li mandatar Spajić može da dođe do većine koja je potrebna da bi Vlada bila efikasna i okrenuta strateškim prioritetima. Odnosno da li mandatar Spajić želi takvu vladu. Ništa ne znači to što će vladu podržati 41 poslanik, ili to što će vlada imati podršku 49 poslanika, ukoliko je vladina koalicija skrojena po partitokratskom modelu, i ukoliko je čine partije koje nijesu suštinski zainteresovane za evropsku budućnost Crne Gore“, poručio je u razgovoru za Portal Analitika poslanik i član Predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
Komentarišući dosadašnji tok pregovora o novoj vladi i ustavne rokove za njeno formiranje, Nikolić ističe da se do sada malo govorilo o principima, a mnogo više o podjeli resora.
„To je ono što brine. Upozorili ste u Vašem pitanju na ustavne rokove, i trenutnu stagnaciju u pregovorima. Sve je još u zagonetkama, zbog čega ukupan proces i njegovi akteri svakog dana gube na kredibilitetu. A politika je, što bi rekao Antoin de Rivarol, “kao sfinga iz basne, proždire sve one koji ne riješe njene zagonetke”“, naglašava Nikolić.
1
Osvrnuvši se na odnos između mandatara i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, Nikolić kaže da prvo treba da vidimo da li su javne i tajne političke žaoke između njih posljedica različitog vrijednosnog pravca ili obična borba za prevlast i moć u stranci.
„Ako je riječ o ovom prvom onda je logično pretpostaviti da će to imati uticaj na formiranje vlade, na njen sastav, ali i na politiku koju će ta vlada voditi. Nema tu više nepoznatih. Jedino što Jakov Milatović još uvijek nije “rastumačio” da li je zbog insistiranja na tome da ostaci nekadašnjeg DF-a uđu u vladu njemu upućena diplomatski intonirana opomena zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijela Eskobara da se izbjegne scenario uvođenja antizapadne stranke u crnogorsku vladu“, ukazuje Nikolić.
Bez DPS-a u vlasti nema stabilnosti države
Na pitanje da li je i pod kojim uslovima DPS spreman da podrži 44. Vladu, sagovornik Analitike ističe da DPS nije dnevno politička partija koja misli o tome kako da bude instant populistički atraktivna.
„Mi smo partija koja sve izazove suptilno sagledava, analizira kroz svoja i iskustva drugih, pa tek onda saopštava stav i preduzima akciju. Naš cilj je građanska i evropska Crna Gora. Skoro tri decenije smo na ostvarenju te vizije radili sa pozicija vlasti. Uspjeli smo da obnovimo nezavisnost Crne Gore, da izgradimo multietničku demokratiju, da postanemo članica NATO-a i da pređemo polovinu puta prema EU. Mislim da su to rezultati za poštovanje, ali prihvatam da za izricanje mjerodavnijih istorijskih sudova treba da prođe izvjesno vrijeme“, povlači Nikolić.
Posljednje tri godine su, kako podsjeća, proveli u opoziciji, ali su doživjeli da im politički konkurenti, koji su tokom svih godina vršenja vlasti DPS-a osporavali svaku njihovu politiku, prihvate njihovu programsku i stratešku orijentaciju.
„Zato nam nije presudno da li ćemo se sa pozicija vlasti ili opozicije boriti za ispunjenje našeg ključnog cilja, članstva u EU. Nas niko ne treba da moli da učinimo nešto dobro za Crnu Goru, čak ni onda kad smo u opoziciji“, izričit je Nikolić.
Sagovornik Analitike ukazuje i da je DPS državotvorna partija koja ima kičmu i ne trguje nacionalnim interesima.
„Ipak, ukoliko uzmemo u obzir loše iskustvo tokom posljednje tri godine, jasno je svima, makar to ne željeli javno da priznaju, da bez DPS-a u vlasti nema stabilnosti države i napretka ka EU. Dok DPS ne bude dio Vlade Crna Gora će biti kolonija kojom će se upravljati iz susjedstva ili sa veće distance. Uglavnom, neće biti svoja. Gubiće vrijeme i ugled, lutaće i tapkati u mjestu“, kaže Nikolić.
Abazović suspenduje institucije da bi se politički reklamirao
Skreće pažnju i na to da u Crnoj Gori danas gotovo da ne postoje institucije. One su, kako upozorava Nikolić, razorene.
„Jedan od posljednjih dokaza za takvu tvrdnju je tunel kojeg su dva mjeseca kopali u srcu državnog sistema, između zgrada Vlade, Skupštine, Predsjedništva, Višeg suda i Tužilaštva, a da službe bezbjednosti to nijesu bile u stanju da otkriju i spriječe“, ističe Nikolić.
Da se, kaže, kojim slučajem ovaj skandal dogodio u nekoj razvijenijoj demokratskoj zemlji, istog dana bi imali desetine hiljada građana na ulici, smjene i ostavke u cijelom državnom aparatu.
„Umjesto toga, u Crnoj Gori imamo isceniranu stvarnost, u kojoj smijenjeni premijer ne preza od toga da suspenduje institucije sistema da bi se politički reklamirao pred uključenim kamerama na mjestu na kojem se vrši policijski uviđaj. Takvo ponašanje jedino se može okarakterisati kao debakl razuma pred kamerama“, ističe Nikolić.
Vučić teško podnosi gubitak kontrole nad vladinim politikama u CG
Upitan da li Crna Gora ima snage da ustane sa 'operacionog stola', Nikolić misli da ima i, kako dodaje, siguran je da će to vrijeme pred nama pokazati.
„Kao što nam je vrijeme pokazalo da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svjestan da u Crnoj Gori teško može imati sebi vjernijeg premijera od Abazovića i da taj sve izvjesniji gubitak kontrole nad vladinim politikama u Crnoj Gori teško podnosi. Ne zaboravite da smo mi oborili dvije vlade za dvije godine i pokazali da, sa mnogo manje resursa uspijevamo da ih ometemo u njihovom krajnjem naumu. Mi smo odradili veći dio našeg posla, ali ne zavisi sve od nas“, napominje sagovornik Analitike.
Komentarišući to kada će se o Crnoj Gori ponovo moći govoriti kao o lideru u pregovorima sa EU, Nikolić je stava da će se to desiti tek onda kad na političkoj sceni budu postojale ozbiljne partije koje nemaju potrebu da umjesto “Dobro jutro“, kažu “Mi nećemo sa DPS”.
„Dakle, onda kad većina političkih aktera prepozna nužnost da se Crna Gora podigne sa operacionog stola na kojem leži tri godine i krene naprijed“, poručuje Nikolić.
Crna Gora se još politički izgrađuje i demokratski sazrijeva
Pitali smo ga i kako gleda na najavljeno formiranje nove partije, koja će ući u korpus procrnogorskog bloka.
„Crna Gora se još uvijek politički izgrađuje i demokratski sazrijeva, pa ne iznenađuju ideje o formiranju novih političkih partija. Imao sam priliku da vidim neke medijske najave, međutim, ne mogu govoriti detaljnije o političkim partijama koje još uvijek nijesu formirane, za koje ne znamo pouzdano ko će ih činiti i šta će biti njihov ideološki profil“, ističe Nikolić.
Stava je da nas je iskustvo od 30. avgusta 2020. naučilo da Crna Gora može da opstane isključivo kao građanska država i da u središtu njenog političkog vođstva mora da bude jaka građanska partija.
„Nema alternative tom konceptu. Iz tog razloga, nažalost, mislim da još uvijek nema suštinski građanske i evropske Crne Gore bez jake i napredne Demokratske partije socijalista u njoj“, napominje Nikolić.
Sada će, dodaje on, više nego ikada, politička utakmica biti koncentrisana na pitanja kvaliteta života, očuvanja građanskog karaktera države i kapaciteta svake partije pojedinačno da gura Crnu Goru bliže EU.
„Sve političke partije koje mogu da budu konkurentne na tom polju ili da nam pomognu na poslovima jačanja građanskog i evropskog identiteta Crne Gore, više su nego dobrodošle“, zaključuje Nikolić.
