Na društvenim mrežama su se gotovo u istom danu, a pred dešavanja na Cetinju, pojavile nove organizovane stranice koje se od tada isključivo bave propagandom u korist premijera Zdravka Krivokapića.
U međuvremenu, takvih stranica, trol i bot naloga je sve više, a uz Krivokapića, na njima se nerijetko afirmišu ministar finansija Milojko Spajić, poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić i Srpska pravoslavna crkva.
No, stranice jednako služe i za targetiranje neistomišljenika – a njih očito ima i među vladajućom većinom. Tako su na meti administratora do danas nerijetko bili vicepremijer Dritan Abazović, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, a u danima međusobnih optužbi i – Demokratski front. Naravno, u kontinuitetu se šire i sadržaji protiv opozicije. Očekivano, stranice služe i za plasiranje lažnih vijesti.
Riječ je o koordiniranoj aktivnosti, s obzirom na to da se sadržaji sa jedne dijele na ostalim stranicama u istom minutu, a sve je to začinjeno i djelovanjem trolova i botova.
Do takvih zaključaka došli su iz Digitalnog forenzičkog centra, čijeg smo predstavnika, analitičara Milana Jovanovića pozvali kako bi nam detaljnije pojasnio cjelokupnu priču.
Nakon svega što je objavljeno u analizi DFC, najprije se postavlja logično pitanje – da li je moguće da tako agresivna kampanja na društvenim mrežama traje već mjesecima, a da Krivokapić i njegovi najbliži saradnici ne znaju baš ništa o tome. Sa druge strane, već smo čuli kako za potrebe propagande iz pojedinih Vladinih resora izdvajaju hiljade eura. I to za konsultante iz inostranstva.
„U teoriji je svakako moguće da se nekolicina entuzijasta spontano okupila oko ideje promocije Demohriščanske partije, jer su upravo glavni dobri momci ove koordinisane aktivnosti imena koja se uz premijera pominju kao potencijalni nosioci te političke organizacije“, ističe Jovanović.
PROSTOR ZA RAZMIŠLJANJE
Ipak, kako dodaje, činjenica da su objave sponzorisane, što je neko morao platiti, ostavljaju prostor za razmišljanje.
„Mi smo u analizi iznijeli niz nepobitnih dokaza i činjenica - od toga da se tim putem šire dezinformacije, da postoji tematska koordinacija na više stranica, do toga da se koriste lažni profili u svrhu promocije. S druge strane, ne želim da idem u domen nagađanja i spekulisanja ko je bio upoznat i u kojoj mjeri“, kaže on.
Cilj analize je, ipak, jasan – iz DFC žele upoznati javnost sa realnošću.
„Želimo da podignemo svijest građana o tome da ovakvi fenomeni na društvenim mrežama nisu neka distantna pojava iz Netflix filmova ili serije „Homeland“, već realnost našeg polarizovanog društva. Budući da su lažni profili koje smo identifikovali nerijetko imali po hiljadu i više prijatelja, još jednom bih istakao da je značajno provjeriti sa kim smo u interakciji u onlajn svijetu“, naglašava Jovanović.
NA TWITTERU NEŠTO BOLJE JER NEMA MNOGO KORISNIKA
Interesantno je donekle kako stranice i botovi, sudeći po analizi DFC, djeluju na Facebooku i Instagramu, ali nema riječi o njihovim aktivnostima na društvenoj mreži Twitter.
„Tamo stvari stoje kudikamo bolje, ne zbog superiornosti Twittera u odnosu na konkurente, već zbog prostog pitanja brojki.U Crnoj Gori imate oko 450.000 naloga na Fejsbuku i 380.000 na Instagramu, pri čemu ne govorim o unikatnim korisnicima, jer jedna osoba može otvoriti više naloga. Sa druge strane, Twitter je ozbiljnije zaživio tek u posljednje dvije godine. Ako uzmete u obzir i uvezanost prve dvije mreže i mogućnost dijeljenja sadržaja, jasno je zbog čega je Twitter u našoj zemlji za sada pošteđenučestalih koordinisanih aktivnosti“, dodaje on.
Istina je danas ugrožena vrsta, baš kada za njom postoji nasušna potreba
Teško je u današnjem vremenu naći odgovor na koji način doskočiti lažnim vijestima – a upravo stranice poput navedenih služe toj namjeni.
„Najprije, postavlja se pitanje zašto dezinformacije, prosto rečeno, rade? Zašto su uspješne? Jer, generalno, svi mi čeznemo za njima. Čovjek se želi držati onog vjerovanja koje se podudara sa njegovim političkim i drugim stajalištima. Ipak, puno je štetnije biti pogrešno informisan nego neinformisan, posebno kada sklonost potvrde odigra svoju ulogu“, smatra Jovanović.
ISTINA JE DANAS UGROŽENA VRSTA
Činjenice kojima se ljudi danas odupiru dobro su poznate stručnjacima, poput onih o klimatskim promjenama i vakcinama.
„Problem je što postoje znanja koja zbog nečega odbijamo da prihvatimo. Nismo postali otporni na činjenice, već na znanje. Znanje nije isto što i uvjerenje, koliko god uvjerenje bilo jako. Stoga jedna od najvećih odgovornosti koju svako od nas ima prema društvu u 21. vijeku u eri takozvane post-istine je da preispituje svoja uvjerenja“, dodaje naš sagovornik.
Jovanović ističe da ljudi u globalu u mnogo većoj mjeri danas pogrešno shvataju stvari, nego u epohi prije interneta.
„Ima tu i krivice mreža koje sistemski filtriraju informacije putem algoritama, tako da svako dobija one koje mu odgovaraju i kojima teži. Aktuelna je i afera „Facebook papiri“, koja pokazuje koliko daleko je ta mreža bila spremna otići zarad profita, a na štetu korisnika. Istina je danas, rekao bih, ugrožena vrsta, baš kada za njom postoji nasušna potreba. Istina je godinama unazad bila i jeste osporavana sa raznih strana i adresa, ali istorija je pokazala da ona uvijek nađe svoj put. Jer čovjek je ipak, kako je to Aristotel rekao, razumna životinja“, zaključuje naš sagovornik.
