Minulih desetak dana na crnogorskoj političkoj sceni bili su više nego dinamični. Zanimljivih, neobičnih, a donekle i skandaloznih momenata nije falilo – od Skupštine i njenih radnih tijela, preko Vlade i njenih sjednica, sve do Slovenije, gdje je bio šef parlamenta Andrija Mandić.
Reklo bi se kako je u punom zamahu revizija istorijskih događaja – za koju će vlast, koja inače ‘izbjegava teme iz prošlosti koje dijele’, ustvrditi kako zapravo predstavlja pomirenje. Pojedini ministri su nakon stotinak dana odsustva ‘uspjeli da pronađu’ skupštinsku salu – a poslanici se nadaju da će to u petak poći za rukom i premijeru Milojku Spajiću.
A Spajićeva je Vlada javnosti podarila još jedan bespotreban – no pitanje je da li i slučajan, ‘neinformisanošću’ izazvan – ‘rast amplituda’. Ovog puta povodom Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
U međuvremenu su nam stigle i poruke iz Brisela. Na Zapadu očito prate šta se dešava u Crnoj Gori – pa im nije promakao ni revizionizam, niti niz drugih problematičnih momenata. Vlast je, međutim, kao i obično, u svemu vidjela pozitivne strane. I na izjašnjenje Venecijanske komisije, koja je ukazala da Ustavni odbor u decembru nije postupio u skladu sa koracima kakve nalaže zakon, većina je reagovala taman kao da je dobila pohvalu, a opozicija stavom – “rekli smo vam kako će biti”.
18
Na Anketnom odboru o ‘crnim trojkama’ bilo je svega – od teških optužbi do evociranja uspomena na zmiju Draganu. A bilo je i poređenja, pa je tako nekadašnji policajac Brajuško Brajušković kazao kako ga frizura poslanika Nikole Zirojevića (Socijaldemokrate) podsjeća na onu kakvu su italijanski strip crtači ‘namijenili’ Alanu Fordu.
Anketni odbor liči na cirkus
Upravo je Zirojević i sagovornik Portala Analitika, a na naše pitanje kako je biti ‘Alan Ford’ na Anketnom odboru odgovara da tamo ionako sve počinje da liči na cirkus.
“I to zahvaljujući predstavnicima većine i onim gostima koje oni kandiduju. Tako sam čuo da imam frizuru kao Alan Ford, da je Brajušković strahovao da će ga Milan Knežević fizički napasti na sahrani, da je imao anakondu dugu četiri metra… Sve smo čuli osim onoga što je Brajušković u medijima najavljivao da ćemo čuti. Govorio je da će reći sve o ‘crnim trojkama’, pa smo očekivali neki politički cunami. Ali, na kraju smo – uz izvinjenje što se moram tako izraziti – čuli gomilu gluposti, bio je to klasičan cirkus”, smatra on.
Zirojević naglašava kako su još tokom sjednice stigla tri demantija povodom Brajuškovićevih navoda.
“Pritom, ne bih iznosio neke informacije koje smo i mi tokom sjednice dobili o Brajuškoviću, koje ga čine potpuno nekredibilnim za bilo kakvu ozbiljnu raspravu. A prije toga smo imali i fijasko Milana Paunovića, sa pričom koja je takođe naišla na demantije, a što je na kraju ispalo i pomalo smiješno, iako je riječ o ozbiljnim stvarima. Prosto, nijesam siguran na šta bi sljedeća sjednica Anketnog odbora, u režiji onih koji sve režiraju, mogla da liči”, ističe Zirojević.
Ozbiljan je problem što se Mandić revizijom bavi sa državne funkcije
Revizija i glorifikacija zločinaca u Crnoj Gori nešto je na šta sada potpuno otvoreno ukazuju i evropski faktori. Ipak, reklo bi se kako to ne utiče naročito na jednog od ključnih državnika u ovom momentu – Andriju Mandića.
“Činjenica da Mandić, potpomognut strukturama SPC, vrši istorijsku reviziju, veličajući izdajnički i kvislinški četnički pokret, koji je u Crnoj Gori sarađivao sa okupatorima, nije ništa novo. Mandić sa političke, a SPC, nažalost, sa druge strane, reprezenti su jedne retrogradne ideje, a to ne iznenađuje. Ali, ozbiljan je problem što Mandić to radi sa pozicije prvog čovjeka parlamenta”, ocjenjuje naš sagovornik.
Većina će teško podržati ‘antifašistički zakon’, on bi se prvo odnosio na njih
Zirojević ističe kako će Prijedlog Zakona o zabrani fašističkih / nacističkih organizacija i simbola, koji je najavila Demokratska partija socijalista, vjerovatno na kraju biti i zajednički prijedlog opozicije.
“Mislim da bi taj akt predstavljao dobar mehanizam, ali nemam očekivanja da će dobiti pordšku u Skupštini. Jednostavno, ne vjerujem da unutar parlamentarne većine postoje oni koji bi podržali ovakvo rješenje, a i ukoliko postoje – u ozbiljnoj su manjini. Razlog je jasan – u toj većini je toliko falsifikatora istorije da bi se ovaj zakon prvo odnosio na njih, pa na ostale”, dodaje Zirojević.
Kao odgovor na cjelokupnu situaciju, građani su za 13. jul – Dan državnosti najavili okupljanje ispred Skupštine.
“Što se tiče 13. jula, dobro je da se građani spontano okupljaju i da i oni nas u neku ruku ‘organizuju’, odnosno ‘poguraju’. Kao građanin bih se pojavio na tom skupu, pa tek onda kao poslanik. Mislim da naša javnost najzad mora da shvati da nam za 21. maj, 13. jul i slične datume nijesu potrebni hepeninzi i proslave, jer - u proteklih pet godina nijesmo imali razloga za slavlje, jer se ova država nalazi u ozbiljnim problemima. I zato svako okupljanje tog tipa treba da bude isključivo protestnog karaktera”, smatra sagovornik Portala Analitika.
Vratimo li se na tren situaciji u parlamentu, tamo zatičemo apsurdne momente. Ministar Novica Vuković je protekle sedmice odgovarao na pitanja koja su mu poslanici postavljali u - martu. I premijer Milojko Spajić će nakon gotovo tri mjeseca u petak biti pred poslanicima – ako se uopšte i pojavi.
“Ispod nivoa je postavljati pitanja koja su upućena u martu. Ali, to je slika parlamenta, većine, Vlade i premijera. U petak bi trebalo da imamo premijerski sat, ali sa Spajićem se nikad ne zna. Od posljednjeg održanog premijerskog sata do danas, trebalo je da imamo još dva – ali od toga se nije desilo ništa. Čini mi se da to na slikovit način govori koliko su neozbiljni ljudi koji upravljaju Crnom Gorom. U neku ruku je postalo besmisleno razgovarati sa njima o bilo čemu. Ali, parlament je mjesto gdje se vode takvi razgovori, to je naš posao i mi ćemo svoj posao raditi istrajno i boriti se protiv anomalija koje ova nakaradna većina donosi Crnoj Gori”, naglašava Zirojević.
Teško povjerovati da Vlada nije znala za akreditaciju FCJK – tek bi to bilo skandalozno
Ni Spajićeva Vlada nije se proslavila prošle sedmice. U istom danu smo imali sljedeće informacije – Vlada nije podržala odluku o upisu brucoša na FCJK o trošku države; Vlada nije znala da je FCJK akreditovan; Vlada će večeras opet razmatrati odluku o FCJK; Vlada na telefonskoj sjednici podržala odluku o FCJK…
“Prvobitna odluka Vlade bila je skandalozna i predstavljala je klasičan srednjevjekovni obračun sa jednom obrazovnom institucijom. Mislim da je cjelokupnoj javnosti jasno zašto je baš u pitanju ta institucija. Da li Vlada stvarno nije znala da FCJK ima akreditaciju – u to je zaista teško povjerovati, a ako je tačno onda je tek to skandalozno. A možda je u pitanju ‘opipavanje terena’ – kako će crnogorska javnost i opozicija reagovati. Šta god da je od toga – skandalozno je. No, ono što je najvažnije, u ovoj situaciji je odnijeta pobjeda, Vlada je odustala od svog nauma”, rezimira naš sagovornik.
Rast cijena neizdrživ, čini mi se da će kap preliti čašu
Iz većine bi nas, po načinjanju takvih tema, zasigurno opomenuli kako je bolje da se vratimo onim ekonomskim. A one su takve da uglavnom dominira osjećaj nelagode kad god uđemo u najbližu prodavnicu.
Rast ionako visokih cijena postao je svakodnevica. I sve se to dešava dok Spajić građanima nakon jutarnje trgovine poručuje kako se u Crnoj Gori tokom čitave istorije nije bolje živjelo.
“Imamo kontinuitet rasta cijena gotovo svega, čini mi se da je to dovelo do činjenice da su sva povećanja plata i penzija nedovoljna i za osnovne životne troškove, a kamoli za ostalu potrošnju. Naravno, na rast cijena utiču mnogi faktori, uzmimo za primjer i najnovije poskupljenje energenata zbog dešavanja na Bliskom istoku, ali – u velikoj mjeri je do toga dovela upravo ovakva ekonomska politika”, ističe Zirojević.
Došli smo, dodaje on, do toga da se sa nikad većim zaradama i penzijama izuzetno teško živi i da se tome ne nazire kraj.
“Imamo situaciju da je kilogram voća, koje je nekad koštalo od dva do četiri eura, sada košta 13 ili 14. Da ne govorim o cijenama zakupa nekretnina, kvadrata stana… Nalazimo se u složenoj situaciji, a građani to dobro osjećaju. No, plašim se da ne postoji nikakva strategija da iz ove veoma opasne situacije izađemo. Ostaje da vidimo kada će se dogoditi ‘kap koja će preliti čašu’, mislim da je to ovim tempom neminovno”, naglašava Zirojević.
“Izlazimo na sve predstojeće izbore, ali prvo da vidimo hoće li ih biti”
Najzad, izborna 2025. godina nije završena. Zapravo, Zirojević će dodati da je čak i to upitno, jer sve zavisi od onoga šta će se dešavati na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Tek, po ‘važećoj verziji stvarnosti’ - a čini se da je u ovom vremenu takva formulacija sasvim legitimna - u drugom dijelu godine slijede izbori na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici.
“Ostaje da vidimo da li nas uopšte čekaju izbori u tim opštinama ili ne, jer sve zavisi od dogovora na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu. Ako dođemo do dogovora o izborima u jednom danu – onda bi moglo doći do pomjeranja termina izbora u te tri opštine. Ali sve je to na klimavim nogama”, ocjenjuje on.
Bude li izbora, Zirojević najavljuje kako će Evropski savez izaći sa sopstvenim listama i u prijestonici i u preostale dvije opštine. Na opasku kako je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković (SDP) nedavno najavio da će ES okupiti i ‘širi korpus’, naš sagovornik naglašava kako je njihov cilj od početka upravo da na listama grupišu što veći broj građana, a ne samo partijskog članstva.
“Mi u Evropskom savezu treba da se pripremamo za izbore kao da će biti održani. I na sve predstojeće izbore izaći ćemo kao Evropski savez, a svi koji žele da budu dio naše platforme mogu da se priključe – kako na Cetinju, tako i u drugim sredinama. Vjerujem da ćemo biti i najprijatnije iznenađenje i da imamo ozbiljan potencijal da na Cetinju budemo najjača izborna lista, da u Petnjici osvojimo zavidan broj glasova, a da dobar rezultat ostvarimo i u Mojkovcu”, zaključuje Zirojević.
