Ruže pripadaju porodici Rosaceae, u kojoj se nalazi više stotina vrsta i na hiljade kultivara. Ruže se razlikuju po veličini, obliku i boji. Ubrajaju se u najstarije cvjetne vrste na Zemlji. U antičkom periodu, ruže su bile posvećene grčkim boginjama, Afroditi i Atini.
Tokom istorije, ruže su krasile prirodu i vrtove, a umjetnicima su bile motiv za stvaranje brojnih umjetničkih djela.
Postoji legenda o ruži koja kaže da je prije nego što je postala zemaljski cvijet, rasla u rajskim vrtovima, bez trnja. Nakon što su ljudi istjerani iz raja, ruža je dobila trnje kako bi ih podsjetila na grijeh.
Izbor mjesta za sadnju
Prije sadnje ruža, najbitnije je izabrati odgovarajuće mjesto na kojem će one uspješno rasti i koje će im omogućiti da zasijaju u svojoj punoj ljrpoti i obilnom cvjetanju. Važno je znati da ruže vole mjesto na kojem ima dovoljno svjetlosti, minimum 6-7 sati.
Moramo obratiti pažnju da na mjestu na kojem ćemo saditi ruže ima protoka vazduha, ali ne i da je veliki udar vjetra. Ruža nije probirač tla, ne voli mjesta na kojima se predugo zadržava vlaga jer ona pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja.
Takođe, ruže nikada ne bi trebalo saditi na mjesto gdje su do tada bile ruže. Ako, dakle, naš ružičnjak planiramo na mjestu s dovoljno sunca, protokom vazduha i dovoljno mjesta da ruža „slobodno diše” možemo biti sigurni da smo na dobrom putu uspjeha u uzgoju.
Priprema zemljišta
Da biste imali lijepo odgajenu ružu koja će cvjetati tokom cijele sezone, prije sadnje pripremite zemljište. Ako je zemljište sklono plavljenju, sprovedite drenažu tako što ćete prokopati kanale za odvođenje vode.
Glinovito zemljište, ilovaču ili pjeskovito zemljište pomiješajte sa humusom ili kompostom kako biste poboljšali mineralni sastav. Ruže ne bi trebalo saditi na mjesto gdje su do tada bile ruže, ali ako to ipak želite da uradite, morate uzeti u obzir da je na tom mjestu tlo već iscrpljeno pa zbog zamora zemlje treba cijelu gredicu obnoviti novom zemljom i poboljšati strukturu zemlje n dubini od minimalno 50 cm, a sve to u svrhu dobrih rezultata i uspješno obnovljenog ružičnjaka.
Rastojanje prilikom sadnje
Čajevke: 40-50 cm; ako ih sadimo u više redova primjenjuje se cik-cak sadnja, takođe na 40 cm;
Floribunde: 30-40 cm; za fomiranje cvjetne grede sadi se 9 sadnica na m2;
Minijaturne: 25-30 cm; za fomiranje cvetne grede sadi se 12 sadnica na m2;
Penjačice: 100-200 cm;
Grmolike: 80-100 cm;
Polegle: 3-5 sadnica po m2;
Ruže stablašice: sade se najčešće pojedinačno.
Postupak sadnje
1. Sat vremena prije sadnje, ruže stavite u kantu sa vodom;
2. Kopati rupe dimenzija 40x40x40 cm. Zemlju iz rupe usitniti i pomiješati sa humusom ili malo odstajalog (pregorelog) ili prerađenog stajskog đubriva (ne više od 1 litar po biljci), a da nije u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom. Đubrivo dobro izmiješati sa zemljom jer ne smije doći do direktnog kontakta korijena i đubriva;
3. Korijen ruže skratiti, kao i nadzemni dio na oko 15 cm od kalema, a sasušene i oštećene grane ukloniti;
4. Biljku spustiti u zemlju, raširiti korijen, zatrpati zemljom i kad je otprilike ispunjeno 2/3 jame lagano počinjemo zalivati vodom, pazeći pritom da ruža ne ode preduboko u jamu, pa je stoga pridržimo dok voda lagano ne popuni sve praznine oko korijena. Nakon ovoga, ružu nagrnemo ostatkom pripremljene zemlje, pri čemu vodimo računa da kalem posađene ruže bude 2-3 cm ispod nivoa zemlje.
Zatim, oko ruže napravimo mali vijenac od zemlje radi lakšeg oticanja vode pod sam korijen i ponovo zalijemo. Zalivanje je obavezno bez obzira na vlažnost zemlje. Napominjemo da bi kod sadnje svaka biljka trebala dobiti 5-10 litar vode. Mjesto gdje je ruža kalemljena mora biti 2-3 cm ispod nivoa zemlje.
5. Kod jesenje sadnje (novembar-februar) nanesite usitnjenu zemlju na posađenu sadnicu i napravite malu humku tako da grane vire svega 1-2 cm. Humka štiti ružu preko zime od smrzavanja. Kod proljećne sadnje (mart-april) nema potrebe praviti humku. Sadnja ruža stablašica se odvija kao i sadnja svih drugih ruža.
Specifičnost je u tome što je prilikom sadnje potrebno postaviti pritku za koju će se ruža stablašica na nekoliko nivoa blago privezati. Tokom zime ovu ružu je potrebno zašitititi tako što će se krošnja prekriti akril-platnom papirnom ili jutanom kesom.
Zaštita ruža
Da bi vam ruže bile zdrave, redovno cvjetale, a cvjetovi budu krupni i mirisni potrebno ih je zaštititi od bolesti i štetočina. Sa zaštitom početi oko 15. aprila, odnosno poslije pojave prvih listova. Dalje prskati na svakih 10-15 dana.
Ako se smjenjuje kišovito i toplo vrijeme prskajte na 8-10 dana, u protivnom razmak između tretiranja je 12-14 dana. Mlaz preparata treba da „okupa“ i lice i naličje listova. Najčešće bolesti su pepelnica, rđa ruža, čađava ili zvjezdasta pjegavost, plamenjača ruže i slično. Najčešće štetočine su: zelena lisna vaš, crveni pauk, grinje, tripsi,
Orezivanje ruža
Često postoje nedoumice da li rezati ruže u jesen ili u proljeće. Po pravilu, u jesen režemo čajevke, grmolike i floribunde. To znači da ih jednostavno pošišamo na visinu 40-60 cm, zavisno od grupe. Pravu rezidbu vršimo u proljeće, kad prestane opasnost od niskih temperatura.
Način rezidbe zavisi od grupe ruža. Kod svih grupa prvo odstranjujemo tanke i suve izbojke, a kod starijih grmova režemo stare i odrvenjele izbojke kako bismo ih vremenom „podmladili” i time spriječili stvaranje velikih panjeva. Čajevke i floribunde orezati tako da sadnica imaju kružni, čašasti raspored.
Na jačim granama ostaviti od 5-7 okaca, a na slabijim 3-4 okca. Penjačice se orezuju najviše za trećinu, vodeći računa o pravilnom formiranju grma. Ostavljaju se skeletne grane jer se cvjetovi formiraju na dvogodišnjim izbojcima. Da bi se iniciralo ponovno cvjetanje poslije precvjetavanja bočne izbojke orezati na 2-5 okaca. Grmolike ruže orezivati samo za trećinu. Mini-patuljaste ruže skratiti grane na oko polovinu visine.
Polegle ruže se orezuju skraćivanjem za trećinu svake godine. Posle 3-4 godine žbun se može orezati na 20-30 cm da bi se kompletno obnovio. Ruže stablašice obavezno malo prekratiti u jesen, a konačnu rezidbu obaviti u proljeće. Kuglaste forme orezivati kao čajevke, a kod padajućih formi grane skratiti na polovinu.
Osim standarne rezidbe postoji i rezidba u vegetaciji. Tu se misli na odstranjivanje divljih izbojaka i rezidbu precvjetalih cvjetova. Divlje izbojke koji tjeraju iz korena treba iščupati ili odgrnuti zemlju i odrezati ih na mestu gde teraju iz korijena. Precvjetale cvjetove odstranjujemo s 1-2 lista. Možemo napraviti i oštriji rez; 3-4 lista s precvjetalim cvijetom. Tada će nam sljedeća cvatnja malo kasniti, no izbojci će biti duži i cvetovi krupniji.
Njega ruža
U jesen ruže zagrnite do pola, a u februaru ili martu ih odgrnite. Prihranjujte ih stajskim đubrivom, đubriti svake treće ili četvrte godine. Mineralno đubrivo NPK 15:15:15 dodajte svake jeseni i proleća, najviše 20 grama po sadnici ili 60-100 grama po m². Zalivati obilno svakih 7-15 dana. Redovno okopavajte.
