Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena. Ove godine, obilježava se uz parolu „Investiraj u ženu: Ubrzaj progres“. Upravo teme koje obrađuje Crnogorska sofra imaju za cilj da u ženama probude preduzetnički duh, da ih inspirišu se bave poljoprivredno-prehrambenom djelatnošću, kao deficitarnim zanimanjem na privrednom nebu Crne Gore.
Da li znate zbog čega je karanfil zaštitni znak 8. marta, te da je originalna boja njegovih latica ljubičasta, simbolišući pravdu i dostojanstvo, vrijednosti za koje se bore feministički pokreti, odnosno borkinje za ljudska prava?
Karanfil, simbol radničkog pokreta, prva je pomisao o darivanju za 8. mart. Latinski naziv karanfila je Dianthus caryophyllus L. i ova cvjetna vrsta pripada porodici Caryophyllaceae, te rodu Dianthus. Karanfil je, uz ruže, jedna od komercijalno najpopularnijih cvjetnih vrsta. Sama proizvodnja i uzgoj seže duboko u istoriju, čak prije 2.000 godina.
Međutim, sa sigurnošću se ne može potvrditi odakle potiče, jer gen centri variraju od južne Rusije do planinskih predjela Grčke i francuske regije Auvergne. Karanfil je prilagođen životu u hladnijim alpskim predjelima Evrope i Azije, a može se pronaći i u mediteranskim obalnim područjima, gdje raste kao samoniklo bilje na području Grčke, Italije, Sicilije i Sardinije.
Najveći proizvođači rezanog cvijeća u Evropi su Holandija, Njemačka, Francuska i Španija. Kina je najveći proizvođač karanfila izvan Evrope, na čak oko 2800 hektara. Turska proizvodi karanfile na oko 900 hektara i zauzima sve značajnije mjesto na ljestvici zemalja uzgajivačica karanfila. Međutim, kineski karanfili ne dospijevaju na evropsko tržište, već oni koji se proizvode u Italiji, Francuskoj, Španiji, Velikoj Britaniji i Holandiji. Velika Britanija je najveći uvoznik karanfila u Evropi, i oko 50 % uvoza karanfila dolazi iz Holandije. Područje SAD-a snabdijeva se karanfilima koje uvozi Kolumbija i to u vrijednosti od čak 35 miliona eura na godišnjem nivou.
Ime roda Dianthus u staroj Grčkoj bilo je simbol naklonjenosti bogova, pa je karanfil bio prepoznat kao „cvijet bogova“, na što upućuje izvedenica grčkih riječi dios, što znači Bog i anthos, što znači cvijet. U srednjem vijeku, karanfil je uzgajan za proizvodnju parfema, dok se njegov komercijalni uzgoj, tokom 19. vijeka, proširio u Francusku, a uključivao je uzgoj na otvorenom i u zatvorenom (u staklenicima zbog početka razvoja oplemenjivanja).
Karanfili imaju miris poput začina karanfilića, a cvjetove u širokoj paleti boja, poput žute, crvene, ružičaste, ljubičaste, bijele, narandžaste, boje lavande, boje trešnje, itd. Oplemenjivanje je toliko napredovalo da se na jednom cvijetu karanfila može preplitati čitava paleta boja. Originalna boja cvijeta je ljubičasta, dok su ostale boje rezultat oplemenjivanja. Karanfil je nacionalni cvijet čak tri evropske zemlje, i to Španije, Monaka i Slovenije.
Korijen karanfila je plitak, razgranat i vlaknast. Sastoji se od većeg broja sitnog postranog korijenja. Stabljika je uspravna i zeljasta, do 80 cm visine, a pri samom vrhu se grana. Na vrhu svake stabljike formira se vršni cvijet, a cvast je složena, u vidu gronje ili štita. Listovi karanfila su uski, linearnog ili lancetastog oblika. Na cvjetnoj stabljici su međusobno nasuprotno raspoređeni, plavosive ili zeleno sive boje sa voštanom prevlakom, do 13 cm dužine. Cvjetovi su dvopolni i pojavljuju se pojedinačno ili u grupama, u vršnim cvastima, često su vrlo mirisni.
Svaki cvijet karanfila građen je od kratke cjevaste baze i od obično pet čašičnih listića. Kultivari dvostrukih cvjetova imaju i više od 60 latica. Radijalno je simetričan s laticama koje su široke, nazubljenih rubova.
Uslovi uzgoja karanfila najviše zavise od količine navodnjavanja, relativne vlažnosti vazduha i količine svjetlosti. Temperatura, dužina dana i intenzitet svijetla imaju veliki uticaj na karanfile uzgajane u staklenicima. Optimalne noćne temperature za rast karanfila su od 10 do 11°C zimi, a ljeti od 13 do 15,5°C. Dnevne optimalne temperature variraju od 18 do 24°C. Visoke dnevne i noćne temperature, posebno tokom cvjetanja, uzrokuju neispravno otvaranje cvijeta i razdvajanje čašičnih lističa, što umanjuje vrijednost rezanog cvijeta.
Povećanje temperature uzrokuje ubrzani vegetacijski rast što rezultira nastankom većeg broja listova prije nastanka cvjetova, skraćivanje internodija, slabljenje stabljike, smanjenje veličine cvjetova, te trajnost cvjetova nakon reza. Karanfil je biljka dugog dana, te daje cvijet kada se dan produžuje, ali ako se biljka uzgaja pod vještačkom rasvjetom, za uzgoj je potrebna vrlo mala količina svjetla i tako uzgajane biljke ranije procvjetaju. Sama potrošnja vode zavisi od zelene mase, godišnjeg doba i vremenskih prilika. Prosječna potrošnja vode u ljetnjim mjesecima iznosi 140 l/m² mjesečno. Mladi rasad karanfila ima manju potrebu za zalivanjem i potrebno je paziti da ne dođe do prekomjernog nakupljanja vode na samoj površini zemljišta, jer to omogućava nastanak i širenje bolesti.
Povoljna vlažnost vazduha je 70%. Ukoliko je vlaga veća, pada vrijednost transpiracije i to uzrokuje povećanje temperature listova. Najveću potrebu za relativnom vlažnošću vazduha (oko 90%) zahtijevaju mlade biljke, neposredno nakon sadnje, u trajanju od 8-10 dana.
Idealna tla za uzgoj karanfila jesu pjeskovita do ilovasta, pH vrijednosti u rangu od 5,5 do 6,5. Tlo na kojem će se uzgajati karanfili mora biti dobro drenirano, jer je vrlo osjetljiv na bolesti roda Fusarium. Takođe, zemljište treba biti duboko preorano, ne manje od 60 do 70 cm dubine. Za poboljšanje prozračnosti i plodnosti istog još se dodaje i organska materija.
Karanfili uzgajani na otvorenom, na gredicama ili u posudama uglavnom su dobijeni iz sjemena. Kada je klima blaga i gotovo bez kiše presađivanje sadnica započinje 120 do 130 dana nakon klijanja. Za proizvodnju rezanog cvijeta, karanfili se uzgajaju u staklenicima optimalnih uslova potrebnih za rast. Sadnja se može obavljati u zavisnosti od zahtjeva tržišta, međutim, preporučuje se sadnja svaka 3 do 4 mjeseca, kako bi se osigurao konstantan prinos cvjetova.
Karanfil se može saditi kroz cijelu godinu, no prednost se daje sadnji u januaru i junu, jer što se kasnije sadi, rezultat je lošiji, zbog sve kraćeg dana. Za sadnju je važno održavati dovoljan razmak. Ako je prostora previše, prinos će biti manji, ako je prostor gusto popunjen, kvalitet cvijeta će se smanjiti. Preporučljivo je da se jedna reznicu posadi na prostor 15×15 centimetara.
Reznice ne smiju biti posađene duboko jer to izaziva truljenje. Biljka treba da raste ravno bez ikakvog pokrova, tako da se mogu brati biljke dugačkih i kvalitetnih stabljika. Ukoliko se karanfil želi dobiti zimi, kada je najveća tržišna cijena, sadnja se obavlja krajem februara do sredine marta ili krajem maja do jula. Tržište je zasićeno karanfilima u julu i avgustu, stoga sadnja krajem marta ili početkom maja nije toliko isplativa.
Karanfili, predstavljaju jednu od komercijalno najvažnijih cvjetnih vrsta. Uzgajaju se zbog ukrasne vrijednosti i koriste se u dekorativne svrhe kao rezano cvijeće, kao ukrasne biljke u vrtovima. Karanfilima se izražava ljubav, prijateljstvo, zahvalnost i divljenje. U Koreji, crveni i rozi karanfili poklanjaju se roditeljima u znak zahvalnosti na Dan roditelja. Crveni karanfili se poklanjali za Majčin dan u SAD-u i Kanadi. U Francuskoj karanfili simbolizuju nesreću, te je stoga tradicionalno cvijeće na sahranama. Zeleni karanfil simbol je Dana svetog Patrika. Crveni karanfil simbol je radničkog pokreta širom svijeta i zaštitni znak Dana žena.
Latice karanfila su jestive, stoga su se kandirale i koristile kao ukras na jelima i salatama, te za poboljšanje ukusa voća i voćnih salata i kao zamjena za ružine latice u izradi sirupa. Latice karanfila korištene su za proizvodnju čuvenih francuskih likera, u ekstrakciji eteričnih ulja za izradu parfema. Takođe, dobijeno eterično ulje koristi se u kozmetičkoj industriji jer sadrži puno saponina.
Drage žene, razmislite o rentabilnosti proizvodnje sadnica cvijeća i svim mogućnostima koje nudi ova djelatnost. Sakupite hrabrost, iskoristite raspoložive sisteme podrške i tržišnim paradoksima se oduprite sopstvenom snagom i nezavisnošću. Usvajajte nova znanja i razvijajte vještine, jer vas samo ona mogu dovesti do samostalno stečenog uspjeha, koji miriše ljepše i od karanfila.
