Da li je dva eura dnevno dovoljno da se čovjek u Crnoj Gori prehrani? Toliko je MONSTAT izračunao da je potrebno novca da bi se hranili zdravo u skladu sa preporukama nutricioniste.
Kako se došlo do podataka: MONSTAT je pošao od preporuke nutricioniste da bi kalorijska vijednost korpe trebala da iznosi 2.211 kcal, odnosno 2,08 eura po članu domaćinstva.
“Korpa je sačinjena tako da bude zadovoljen uslov minimalnosti u sadržaju proteina, masti i ugljenih hidrata”, kazao je za Portal Analitika pomoćnik direktora MONSTAT-a Vuk Čađenović.
Nutrucionista, koja je izračunala što je potrebno da bi se minimalno zdravo hranili je dr Zorica Đorđević iz Instituta za javno zdravlje.
Ona je za Portal Analitika objasnila da se radi o minimalnoj potrošačkoj korpi, koja je napravljena na osnovu podataka koje joj je dostavio MONSTAT o tome koliko troše siromašniji građani. Prevedeno, ona je pravila spisak namirnica na osnovu onoga što je MONSTAT izračunao koliko siromašniji građani troše za hranu. To se, kako nam je objašnjeno, ne odnosi na onih 10 odsto najsiromašnijih već je uzet prosjek 30 odsto onih koji žive nešto malo bolje. Dodaje da je MONSTAT-ova anketa utvrdila da oni sada troše samo oko 1,5 euro dnevno na hranu i da unose manje kalorija nego što se preporučuje.Doktorka Đordjević objašnjava i da se i prethodna potrošačka korpa odnosila na neophodnih 2.211 kcal.
"Osnovna razlika u preporukama koje su korišćene 2008. i 2016. je nešto niži zahtjev za proizvode od žita i nešto viši za udio voća i povrća", kaže ona.
Primjedbe imali samo Sindikati i Unija poslodavaca: Iz MONSTAT-a su Portalu Analitika saopštili da su Nacrt revizije metodologije minimalne potrošačke korpe poslali na razne adrese kako bi čulu njihovo mišljenje. Tvrde da su primjedbe imali samo Sindikati i Unija poslodavaca.Pomoćnik direktora MONSTAT-a Vuk Čadjenović kazao je za naš portal da su nakon što su čuli primjedbe spremni da razgovaraju i urade određene izmjene u metodologiji, ali "pod uslovom da te izmjene budu utemeljene u principima zvanične statistike i metodološkim standardima". Ma što to značilo.
Za potrošačku korpu potrebno 1.000 eura: Sindikati tvrde da će se potrebe domaćinstva biti nerealno prikazani ako se usvoji nova metodologija minimalne potrošačke korpe.
“Pitamo se da li strukturu nove potrošačke korpe, odnosno potreba pojedinca/ domaćinstva treba uskladiti sa onim što je stvarnost koja ne pruža mogućnosti za zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba velikom dijelu naše populacije zbog veoma lošeg životnog standarda, ili sa onim što bi omogućilo normalno zadovoljenje osnovnih životnih potreba i normalan život pojedinca“, saopšteno je iz Saveza sindikata, čiji je generalni sekretar Duško Zarubica.
Oni koji bolje poznaju statistiku su još prije nekoliko mjeseci za Portal Analitika izračunali da kada Crna Gora primijeni evropske standarde da će minimalna potrošačka korpa koštati najmanje hiljadu eura.
Šta kažu EU standardi: Evropski standardi podrazumijevaju da se još ponešto doda u minimalnu korpu i da ne važi ona iz vremena socijalizma. Tako su naše komišije u Srbiji, koji su metodologiju uskladili još 2011.godine, iako daleko za nama zaostaju u procesu evropskih integracija, morali dodati 26 proizvoda, pa se vrijednost minimalne potrošačke korpe u toj zemlji povećala za više od 150 eura.
Ako ostane zamisao MONSTAT-a kod nas će proces usklađivanja značiti da će se potrošačkoj korpi umjesto 139 naći 92 proizvoda. U potrošačku korpu više se ne uračuava renta za stan, hrana, obuća, struja, voda.
Dr Zorica Đordjević objašnjava da to medjutim nije problem. Kako dodaje „stara“ minimalna potrošačka korpa hrane iz SFRJ je imala 65 artikala i u nutritivnom smislu je zadovoljavala preporuke.
"Važno je da se ispoštuje procentualni udio grupe namirnica, recimo, da se zadovolji da procentualni udio hranljivih materija iz grupe žitarice i proizvodi iz žitarica bude oko 35%", da bude zadovoljen procentualni udio hranljivih materija iz grupe mliječnih proizvoda, dok količina npr. sira ili mlijeka ili jogurta, bude prilagođena registrovanoj potrošnji ove kategorije", kazala je ona.
Dodaje da su isključeni proizvodi koji imaju potrošnju manju od 0,1% kao i oni artikli za koje se u MONSTAT-u ne prati cijena proizvoda.
„Kako su određeni artikli kao crni hljeb, pahuljice, hrana za bebe i sl u nutritivnom smislu značajni, ponovo su priključeni, a neki koji nisu nutricionistički neophodni kao majonez, kečap, napolitanke su isključeni iako imaju veći nivo potrošnje od 0,1%, tako da se od prvobitnih 130 korpa svela na 92 artikla“, pojašnjava dr Đordjević.
Zatajila metodologija: Na pitanje da li je i gdje je zatajila metodologija MONSTAT-a, ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da je preporuka nutricionista o dnevnom unosu kalorija ispoštovana ali da je pitanje da li realno da se kečap i prženi krompir zamijene ražanim i crnim hljebom koji je po nutricionistima daleko zdraviji."Mora se sagledat ono što je realnost u potrošnji. To je neophodno kako bi se formirala potročačka korpa, kao bitan ekonomski pokazatelj za donošenje važnih makroekonomskih odluka", kazao je on.
Statistika je, međutim, nemilosrdna. Iako građani koje su anketirali mediji ovih dana tvrde da se ne može preživljeti sa dva eura dnevno za hranu, sva je prilika da će ipak biti da skoro polovina mora. Kako zna i umije. Jer za više nema. To čak i MONSTAT vidi.
Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ
