Da je problem sa kreditima eskalirao, svjedoči podatak da je premijer Milo Đukanović na sjednici Vlade, početkom aprila, sugerisao nadležnim ministrima da se predlože konkretni zaključci za rješavanje pitanja neopravdano slabe kreditne aktivnosti banaka.
Svega desetak dana ranije, ministar finansija Radoje Žugić je kazao da banke gube alibi za finansijsku neaktivnost i visoke kamatne stope pravdajući to Predlogom zakona o sporazumnom finansijskom restruktuiranju dugova prema finansijskim institucijama, koji u praksi, doduše, još nije zaživio.
CBCG tražila ograničenje kamate: I Centralna banka je u Preporukama za ovu godinu, predložila ograničavanje efektivne kamatne stope. Zanimljivo je da niko iz bankarskog sektora nije reagovao nakon prilično oštro saopštenih stavova Đukanovića i Žugića. U ranijem periodu banke su manjak kredita i visoke kamate, opravdavale nedostatkom kvalitetnih projekata, lošim kreditima iz prethodnih godina, poslovnim rizikom i niskim kreditnim rejtingom države.
Uprkos činjenici da banke smanjuju kreditnu aktivnost, crnogorski građani im sve više vjeruju, pa im i povjeravaju ušteđevinu. Tako su krajem februara ove godine, građani u bankama štedjeli čak 1,34 milijarde eura, što je najviše u posljednjih četiri godine. U poređenju sa februarom prošle godine, štednja je porasla za čak 8 odsto, pokazuju zvanični najsvježiji podaci Centralne banke.
Nasuprot tome, ukupno odobreni krediti banaka su na kraju februara tekuće godine iznosili 2,38 milijarde eura miliona eura, što predstavlja pad od 1,6 odsto na godišnjem nivou.
Visoke kamate kao interes banaka: Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da dvocifrene kamate u potpunosti zadovoljavaju interes banaka na uštrb svih korisnika kredita.
“Kako je ovo period kada onima koji pokušavaju da nešto pokrenu, potreban kapital i tražnja za kreditima je i dalje na zavidnom nivou, pa stoga potreba banaka za smanjenjem kamata i nije posebno izražena.To potvrđuje i činjenica da i pored velikog broja banaka i dalje dolaze zahtjevi za otvaranjem novih, pa smo nedavno dobili i novu ZIRAT banku, kao novu ponudu na tržištu kapitala, kaže Lekić za Portal Analitika.
On smatra da je veoma zanimljiva činjenica da se Vlada zadužuje putem evropskih obveznica po stopi od nešto manje od četiri odsto, a da su istovremeno krediti poslovnih banaka po stopama koje prelaze 10 procenata.
„To govori da su profiti u bankarskom sektoru na zavidnom nivou. Politika velikih kamatnih stopa ne odgovara našoj ekonomiji, jer time mnogi projekti koji treba da se realizuju doživljavaju propast u samom startu upravo zbog visine kamata na kredite, smatra Lekić.
Damjanović predlaže zakonsko limitiranje kamata: Na sličnom fonu je i predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović, koji podsjeća da je predlagao zakonsko limitiranje kamatnih stopa, ali da je njegov predlog glatko odbijen.
“Podsjećam da sam prošlog jula predložio Predlog zakona kojim sam definisao limitiranje kamatnih stopa, ali da isti nije dobio podršku parlamentarne većine na glasanju u plenumu. Da je bilo političke volje vlasti i sluha za problem on bi danas bio riješen. Takođe podsjećam da je Vlada dala negativno mišljenje na moj Predlog, a što je još čudnije i CBCG je na volšeban način, iako je u početku pružila podršku, uoči rasprave i glasanja promijenila stav i uskratila podršku Predlogu. Obrazloženje je bilo da će CBCG odlukom do kraja 2014. riješiti ograničavanje kamatnih stopa. Ni tada a ni danas nema te odluke i toliko o tome. Dakle, u ovoj konstelaciji ponašanja Vlade i CBCG nema načina da se smanje kamatne stope i poveća kreditna aktivnost na nivo potreban za oporavak crnogorske privrede”, rekao je Damjanović Portalu Analitika.
Prosječna plata u bankama 862 eura: I zaista, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite je u decembru 2014. godine iznosila 8,41 odsto, što je tri puta više nego u zemljama eurozone. Međutim, efektivna kamatna stopa na kredite iznosi 10 do 14 odsto, a u mikrokreditnim finansijskim institucijama čak i 26 odsto, što je razlog da se ove kamate sve češće nazivaju zelenaškim, a da banke ostvaruju ekstraprofit.
Sve cifre govore u prilog tome. Tako je, prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, prosječna plata u finansijskim djelatnostima u 2014.godini iznosila čak 862 eura. Da visoke kamatne stope omogućavaju ekstraprofit pokazuje i podatak da su poslovne banke u Crnoj Gori, prema izvještajima dostavljenim CBCG, na kraju prošle godine imale ukupnu dobit od 23,45 miliona eura, što je za 18,45 miliona više nego godinu dana ranije.
Kamate kao ubica biznisa: Najkonkretniji u ocjeni stanja je bila Unija poslodavaca Crne Gore koja je u predstavljenoj brošuri „5 ubica biznisa u Crnoj Gori“, nedostatak kreditne aktivnosti i nepovoljne uslove kreditranja označila kao „ubicom broj 2“ crnogorskog biznisa.
Prema anketi koji su sproveli poslodavci, za čak 93 odsto preduzeća visina kamatnih stopa predstavlja problem, dok pri otpočinjanju biznisa, pored visine kamatne stope, problem predstavlja i obezbjeđenje kreditnog kolaterala. Takođe, čak 98 odsto preduzeća smatra da finansijski proizvodi nisu u potpunosti prilagođeni njihovim potrebama. Neadekvatna komunikacija i saradnja komercijalnih banaka sa realnim sektorom uočava se kroz značajnu zastupljenost tzv. ugovora po pristupu, kroz manjak poslovnog senzibilteta za individulane potrebe preduzeća i zahtjevne uslove pristupa finansijama.
„Nedostatak kreditnih linija za pojedine sektore i nepostojanje stimulativnih politika za pojedine privredne grane dodatno opterećuje i inače loše finansijsko stanje u ekonomiji Crne Gore“, navodi se u brošuri.
Privrednici u neformalnom razgovoru za Portal Analitika ističu da se, iako je brošura predstavljena prije dvije godine, ništa značajno nije promijenilo na ovom polju.
„Naprotiv, neke stvari su pogoršane, a kreditna aktivnost banaka i dalje pada, a kamate su i dalje previsoke“, jednodušni su u ocjeni privrednici.
Što dalje: Da je vrag odnio šalu, svjedoči podatak da je na aprilskom spisku blokiranih kompanija čak 14.380 privrednih subjekata, što je gotovo polovina firmi koje posluju u Crnoj Gori. Zbog toga Vlada, ali i Centralna banka moraju što prije ograničiti kamatne stope i administrativnim mjerama primorati banke na povoljnije uslove finansiranja. Jer, vremena za čekanje više nema.
Predrag ZEČEVIĆ
