Crna Gora i ovu ljetnju turističku sezonu dočekuje nepripremljena, a problemi koji godinama unazad muče turističke radnike ni ovog proljeća nijesu riješeni.
Dok turisti polako pristižu u Crnu Goru, član Odbora za turizam Privredne komore, Dragan Ivančević, za Portal Analitika poručuje - ljetnja sezona počela je još krajem marta, ali država nije ispunila gotovo nijedan od zadataka neophodnih da bi dočekala goste spremno.
Gužve na graničnim prelazima, raskopane saobraćajnice, divlje deponije i neuređena kupališta – sve su to „stari-novi“ problemi koji ponovo bacaju sjenku na crnogorsku turističku ponudu.
„Tražili smo da neko od nadležnih utvrdi koji je to datum početka sezone. Umjesto toga, i dalje slušamo izgovore da će nešto biti završeno ‘do početka’, iako nikada nije definisano šta se pod tim početkom podrazumijeva“, kaže Ivančević.
On ukazuje da bi Crna Gora trebala da ima ambiciju da bude turistička destinacija u punom kapacitetu tokom čitave godine, a da radove treba izvoditi onda kada najmanje smetaju gostima.
„Gosti ne mogu da se nađu na istom mjestu sa građevinskim mašinama. Oni jedni druge isključuju. Na početku ove sezone, dakle krajem marta, nije ispunjen skoro nijedan zahtjev od onih koje je pred nadležne državne organe postavila turistička privreda“, ističe Ivančević.
Problemi se ponavljaju, rješenja izostaju
Sagovornik Analitike podsjeća da su još krajem prošle sezone turistički djelatnici ukazali na probleme koje je neophodno riješiti prije početka nove.
„U Odboru za turizam i ugostiteljstvo definisali smo zadatke koji bi trebalo da se urade kako bi sezona kvalitetno bila pripremljena. Putna infrastruktura nije pripremljena za turističku sezonu, izgled, izgrađenost i uređenost turističkih mjesta, uređenost obale, izletišta - ništa nije spremno“, ukazuje Ivančević.
Ističe da su u toku radovi na putnim destinacijama koje povezuju važne turističke centre.
„Imamo divlje deponije oko puteva, smeće, neuređenu punu infrastrukturu prema najatraktivnijim izletištima, prema jezerima, planinama i prema turističkom centru koji je najvažniji za promociju i prezentaciju kulturne i istorijske ponude - prema Cetinju“, kaže Ivančević.
Kako dodaje, turiste nijesu sačekala spremna ni kupališta.
9„Mi smo kroz Odbor za turizam i ugostiteljstvo PKCG pokušavali da u komunikaciji sa nadležnim državnim organima upozorimo da nema vremena da se urade sve potrebne procedure, kako bi se kupališta stavila organizovano u funkciju ljetnje turističke sezone, kako bi se na vrijeme raspisali tenderi, identifikovali novi korisnici, kako bi se vodilo računa o cjenovnoj politici, koja ne bi dalje pravila dodatna namete i činila ovu našu ukupnu ponudu nekonkurentnom. Ništa od toga nije ispoštovano“, podvlači Ivančević.
Pojašnjava o da je problem to što u najvećem dijelu imamo neidentifikovane korisnike kupališta, a kupališna sezona je, kako kaže, u punom jeku.
„To je loš početak i loša slika koja će nanositi veliku štetu održivosti naše destinacije, odnosno konkurentnosti“, upozorava Ivančević.
Gubimo utakmicu sa konkurencijom iz regiona
Sagovornik Analitike ukazuje i da imamo lošu strukturu smještajnih kapaciteta.
„Najlošija je na Mediteranu. Više od 90 odsto kapaciteta su u komplementarnom smještaju, dok hotelski kapaciteti čine svega deset odsto. To nas čini potpuno nekonkurentnim u poređenju sa drugim destinacijama“, izričit je Ivančević.
Poručuje i da Crna Gora nije konkurentna kada je riječ o kvalitetu destinacije.
„Kvalitet naše destinacije je ispod nivoa drugih. To je rezultat dugogodišnjeg nestrateškog planiranja u turizmu - izgradnje kapaciteta za stanovanje a ne za hotelijerstvo. Sada se suočavamo sa još jednim problemom, a to je da našim partnerima i turoperatorima iz Zapadne Evrope ne možemo da obezbijedimo razvoj, jer nemamo dovoljno hotelskih kapaciteta da bi oni mogli da uvedu nove čartere“, kaže Ivančević.
Upozorava još jednom da gubimo utakmicu sa konkurencijom iz regiona.
„Svaki turoperator koji se ne može razvijati na jednoj destinaciji traži druge, što je sada u prilici da ponudi susjedna Albanija. To je jedan od segmenata koji nas čini veoma nekonkurentnim a država nije uradila ništa da to poboljša“, naglašava Ivančević.
Prepušteni smo sami sebi
Sagovornik Analitike oštro kritikuje i pasivnost Ministarstva turizma, ukazujući da na brojne probleme u turizmu ovaj resor ne reaguje kao krovna institucija.
„Imamo najavu devastacije jednog turističkog lokaliteta ili možda više njih, koji bi trebalo turistički da se valorizuju na neturistički način. Svi znaju da bi to bila katastrofa sa nesagledivim posljedicama, ako bi preostale lokacije, u prvoj liniji mora, učinili mjestima za stanovanje a ne održivim turističkim kapacitetima. Svi se oglašavaju, samo ne resorno ministarstvo“, ukazuje Ivančević.
Napominje i da ministarstvo ne reaguje ni kada je riječ o drugim problemima sa kojima se suočavaju turistički privrednici.
„Mi smo jedini u regionu koji nemaju strategiju razvoja turizma i ne znamo u kojem pravcu treba da se razvija naša turistička ponuda. Ovo što se dešava u turizmu je stihija, neorganizovanost... Prepušteni smo sami sebi da se borimo“, ocjenjuje Ivančević.
Bez organizovanog turizma nema sedmomjesečne sezone
Sagovornik Analitike ukazuje da broji problemi ograničavaju promociju Crne Gore na evropskom i svjetskom tržištu.
„NTO je organizacija koja nema finansijski potencijal da razvija bilo koje tržište kako bi bolje odradila promociju na mjestima odakle nam dolaze organizovani gosti. Ona bi trebala da daje poticaj organizatorima putovanja, tuoperatorima i avio-prevoznicima. Bez organizovanog turizma nema sedmomjesečne sezone, nema razvoja“, poručuje Ivančević.
Sagovornik Analitike naglašava i da se bez nacionalne avio-kompanije teško mogu da se otvaraju nova tržišta i nove destinacije.
„Ukidanjem Montenegroerlajnsa i nedovoljnim kapacitetima Er Montenegra, organizovani turizam je direktno ugrožen i trpi veliku štetu. Očekujemo da ćemo u budućnosti dobiti neko novo ministarstvo koje će predložiti strategiju, koja će podrazumijevati da je neophodno da imamo NTO sa mnogo većim finansijskim potencijalom i većom moći da promoviše našu destinaciju“, navodi Ivančević.
Nada se, kaže, i da će nekad biti donešena strategija koja će zabranjivati da se smještajni kapaciteti za stanovanje planiraju i grade u atraktivnim zonama koje su važne za turističku valorizaciju.
Do elitnog turizama ne sa ovim standardima
Sagovornik Analitike ukazuje da je za privlačenje turista visoke platežne moći potrebno daleko više od luksuznog hotela, te da se mora mnogo toga promijeniti.
„Ne može let iz neke evropske destinacije trajati npr. sat i po, a transfer turista sa aerodroma do hotela tri sata. Tu mislim na razvoj infrastrukture i kvalitet destinacije. Nijedan objekat ne može valorizovati svoju uslugu bez kvalitetne destinacije“, naglašava Ivančević.
On ističe i da dok se ne poboljša izgled turističkih mjesta, komunikacija, čistoća, tretman otpadnih voda, otpada, ne možemo računati na velike projekte elitnog turizma.
„Nadam se da će neka ozbiljnija vlast, koja će više voditi računa o zaštiti prirodnih resursa, znati da valorizuje to što nam je od Boga dato, a to je nevjerovatni prirodni, kulturni i istorijski potencijal, koji će na principima održivosti biti stavljen na raspolaganje turistima. Za elitni turizam nije dovoljno napraviti dobar hotel ili restoran. Nažalost, i oni su vezani za sudbninu i kvalitet destinacije“, ukazuje Ivančević.
Nedostatak kvalifikovane radne snage posljedica godina nemara
Kao jedan od ključnih problema u turističkom sektoru, sagovornik Analitike prepoznaje hronični nedostatak kvalifikovane radne snage, ukazujući da su na tom polju turistički poslenici i dalje prepušteni sebi.
„Sistemska rješenja su gotovo nikakva. Suočeni s odlivom kadra na druge destinacije, prije svega u Hrvatsku, turistički privrednici se sami dovijaju da dovedu ljude sa drugih tržišta i destinacija“, napominje Ivančević.
Ukazuje da sada trpe posljedice onoga što godinama nije rađeno kako je trebalo.
„Nije rađena adekvatna obuka kadrova u turizmu i ugostiteljstvu. Nije rađena promocija koja bi mladim ljudima u Crnoj Gori pomogla da shvate da u ovoj oblasti mogu da nađu kreativne djelatnosti i obezbijede svoj profesionalni i egzistencijalni put“, kaže Ivančević ističući da je sve ovo posljedica lošeg školstva i nedovoljnog potenciranja adekvatne obuke.
Loše finansijske prognoze sezone
Sagovornik Analitike pesimističan je i kada su u pitanju prognoze i prihodi od ove sezone.
„Nijesam optimističan, jer kod nas gotovo da ne postoji ono što je na svakoj destinaciji osnova turizma – upravljanje i destinacijski menadžent. Ovaj naš turizam je stihijski. Nema strateškog državnog pristupa i nema eliminacije prepoznatljivih problema koji nas čine nekonkurentnim u odnosu na susjedne zemlje“, ukazuje Ivančević.
Zato, kaže, strahuje da bi se loša prošlogodišnja situacija mogla ponoviti.
„Bojim se da ni ovo godine nećemo moći da zaustavimo katastrofalni trend koji smo doživjeli prošle, a to je pad prometa u turizmu“, poručuje Ivančević.
