Hoće li za dvije godine u Crnoj Gori najviše ljudi raditi u turizmu ili poljoprivredi? Ili možda u industriji? Kolika bi trebalo da nam 2017. godine bude prosječna plata? Na ova pitanja, država danas, u februaru 2015. Godine, nema odgovor. Jednostavno, ne postoji strategija privrednog rasta, krovni dokumet koji bi dao odgovor na ova i još mnoga pitanja. Takvim dokumetom, koji bi recimo tretirao pravac razvoja države na deset godina i koji imaju sve uređene zemlje, kod nas ne postoji.
Umjesto da pravi dugoročne planove, Vlada se odlučila da pravi srednjoročne prognoze. Odgovor na pitanje kako nadležni zamišljaju Crnu Goru za dvije godine mogao bi se znati u narednih nekoliko mjeseci.
Stopa rasta upola manja nego 2013, proizvodnja niža 11 odsto: Kako su za Portal Analitika saopštili iz Ministarstva finansija, do juna bi trebalo da se utvrde Pravci razvoja Crne Gore 2015-2018. godine, odnosno da se revidiraju aktuelni Pravci razvoja, dokument na kome se bazira ekonomski razvoj Crne Gore i koji se odnosio na period od 2013. do 2016. godine.
Tada će se, kažu u Ministarstvu, znati i što je sve ostvareno od onoga što je planirano prije tri godine. Znaće se i kako bi trebalo da se država razvija u naredne četiri godine.
Pravcem razvoja 2013. do 2014. godine, vlada je planirala da poveća kvalitet života građana. I to kroz razvoj turizma, energetike, poljoprivrede i industrije. Da bi življeli bolje, piše u dokumentu, potrebno je da nam rast BDP-a bude od 3 do 4 odsto, da imamo izbalansiran budžet i da smanjimo učešće sive ekonomije. Vladini stručnjaci koji su pisali ovaj dokument, ukazali su da su nam potrebne strane investicije u visini od deset odsto BDP-a, povećanje kredita banaka privredi po stopi od 3,5 odsto, povećanje izvoza za 1, 6 odsto….
Kada za koji mjesec krenu da sabiraju i oduzimaju što je sve ispunjeno - neće im posao biti pretežak. Primjera radi, zbog izostanka velikih infrastrukturnih projekata, prema projekcijama Svjetske banke, prošle godine smo imali stopu rasta od 1,5 odsto, upola manju nego 2013. godine. Industrijska proizvodnja je za prvih 11 mjeseci 2014. godine bila za 11 odsto niža nego u istom periodu 2013., javni dug je oko 60 odsto BDP-a a biće još veći zbog početka izgradnje auto puta.
Zato, ima onih koji se pitaju da li nam uopšte trebaju dokumenti koji bi tretirali duži period od ovog što sada radi vlada. Jer, postavlja se pitanje treba li pisati stategije, na recimo deset godina, kada malo ko može predvidjeti kako će se kretati cijena dolara i eura, kakva će biti cijena nafte na svjetskom tržištu, koja će se nova žarišta otvoriti u svijetu...?
Strategije još potrebnije u doba krize: Dekan MBS-a Univerziteta Mediteran Dragoljub Janković objašnjava za Portal Analitika da nam je dugoročna vizja razvoja utoliko
potrebnija.“Strategije razvoja su utoliko potrebnije ako se traže izlazi iz krize. Strategije su po svojoj prirodi dugoročna dokumenta. To, ipak, ne znači da se ne mogu periodično revidirati, shodno tehnološkim i drugim promjenama u okruženju i u samoj zemlji. Na taj način se postiže da uvijek postoji aktuelan strateški dokument na nivou zemlje”, objašnjava on.Janković dodaje da Crna Gora mora da ima svoj strateški dokument koji bi mogao da bude jedan od ključnih dokumenata koji bi poslužio kao kišobran ostalim strategijama. “Ovo bi bilo bitno i za kapital koji bi imao jasne odrednice prioritetnih pravaca daljeg razvoja”, podvlači profesor Janković.On dodaje da imamo cijeli set raznih strategija u različitim oblastima - od regionalnog razvoja, poljoprivrede, NVO sektora, malih i srednjih preduzeća, zdravstva, do dokumenata koja se odnose na upravljanje otpadom ili hemikalijama...Za neke su rokovi već istekli, kod nekih nedostaju potrebni elementi - od toga da nije definisano od kada počinju i koliko traju, pa do toga da nijesu kvantifikovani ciljevi koje treba postići.“ Ako nemamo jasno definisana strateška dokumenta onda je sasvim moguće da nema potrebne povezanosti između različitih sektora i oblasti. Jasno je da u nekim segmentima nedostaje potrebna koordinacija”, kaže Janković.
Sistemski se okrenuti poljoprivredi i domaćim ljudskim potencijalima: I šef doktorskih studija na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Božo Mihajlović godinama ukazuje da država mora imati strategiju privrednog rasta, tim prije što je ekonomija Crne Gore opterećena mnogim problemima, od visokog javnog duga, nelikvidnosti, visokih kamata, visoke nezaposlenosti i prevelikog broja radnika u javnoj administraciji.
„Mora se izvršiti analiza privredne strukture koja nije ni malo zavidna jer ključni proizvodni sektori su u znatnom padu. Pad industrijske proizvodnje je veoma zabrinjavajući. Visoke bankarske kamate nijedno preduzeće ne može da izdrži. Crna Gora mora da se osloni na realni sektor“, kaže Mihajlović.
On dodaje da treba raditi na razvoju poljoprivrede i to ne poljoprivrede za neki veliki izvoz već prije svega na razvoju poljoprivrede koja će biti u funkciji prehrane domaćeg stanovništva. „Posebno treba raditi na razvoju poljoprivrede u spoju sa turizmom“, dodaje Mihajlović.
Sagovornik Portala Analitika posebno potencira da Crna Gora mora da se okrene razvoju organske poljoprivrede, jer smo, kako ističe, za 11 mjeseci samo za uvoz mesa i mesnih prerađevina dali 360 miliona eura, a u istom periodu smo izvezli robe u vrijednosti od 309 miliona eura.
On je mišljenja da privredni razvoj Crne Gore treba da se razvija u sinergiji sa još tri oblasti, a to su korišćenje privrednih resursa, sopstveno znanje i sektor usluga koji, kako navodi, nijesmo iskoristili u skladu sa geopolitičkim položajem Crne Gore.
Profesor Dragoljub Janković kaže da bi strategija trebalo da se temelji i na budućoj politici podrške i podsticaja od strane države. “Takođe, trebala bi da odredi makroekonomske ciljeve čije ostvarivanje bi bilo provjerljivo i predstavljalo mjerilo uspješnosti upravljanja državom, posebno kada se imaju u vidu integracije u NATO i EU”, kaže on.
Na pitanje kako obezbijediti dugoročni razvoj ako se zna da je jedan od načina privlačenje investicija, a da to baš uvijek ne zavisi samo od nas, Janković odgovara da ključni faktor razvoja u svakoj zemlji nijesu investicije nego kvalitetan ljudski potencijal.
„Ako postoje dobre ideje to će privući kapital. Zaboravljamo da je danas tržište globalno, te samim tim mogućnosti neograničene. Ali, mi najčešće gledamo u uskim nacionalnim granicama i to nas sputava da se oprobamo prema svijetu. Treba raditi na tome da razvijamo investicione šanse na bazi inovativnosti a ne samo na najbolje prirodne resurse u primorju koje široko nudimo, često puta bez kritičkog pristupa i bez učešća lokalnih zajednica”, ističe Janković.
Neujednačeni razvoj zbog nedostatka vizije: Janković je mišljenja da se Crna Gora neujednačeno razvija upravo zato jer nema jasnu viziju razvoja države.
„Nameće se utisak da se razvijamo pod pretjeranim uticajem spoljašnjih investitora u nekim slučajevima. I kada se planira dešava se nesinhronizovanost razvoja pojedinih sektora “, kaže on.
Da je sjever značajno siromašniji od juga te da je sve veći jaz između bogatijih i siromašnijih, vidljivo je golim okom, a jasno je i nadležnima. Zašto onda ne sjednu i ne vide što nam je činiti u narednih deseat godina? Profesor Mihajlović to slikovito objašnjava: “ Stalno smo rješavali probleme i gasili požare, nijesmo bili u situaciji da u miru sjednemo i kažemo što nam valja raditi”.
U Ministarstvu finansija kažu da Pravci razvoja Crne Gore 2013. do 2016. godine nisu jedini dokument na kojem se baziraju prognoze. Od 2011. godine, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropsku uniju, Evropskoj komisiji godišnje dostavlja Predpristupni ekonomski program. Od ove godine, EK dostavljamo i Program ekonomskih reformi. Prvi je upućen komisiji 30. januara. To su ipak dokumenta koja se oslanjaju na krajnje kratkoročne projekcije, od svega godinu dana, što i domaćica radi kada planira kućni budzet.
Naši sagovornici su saglasni da je za donošenje strategije potrebno upotrijebiti svo znanje koje imamo i postići široki društveni konsenzus, jer je to preduslov da ne lutamo i da, recimo, za pet godina nemamo pola građana koji će živjeti u Podgorici. U konačnom, kuća se gradi od temelja.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
