Mjesec i po uoči zakazanih parlamentarnih izbora, birači u Crnoj Gori i dalje ne znaju da li će tih izbora uopšte i biti. Iako su rokovi za izborne radnje uveliko u toku, sada se čeka odluka parlamentarne većine.
U najkraćem, u opticaju je ideja da raspuštena Skupština, kojoj je prestao mandat, poništi ukaz kojim je raspuštena, a potom sebi - skrati mandat.
Iako zvuči konfuzno, a najprije nema utemeljenja u pravu, pa ni u logici, situacija je zaista takva.
Moglo bi se rastegnuti do jeseni
Sve je počelo tek što je na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat Evrope sad Jakov Milatović. Tada je odlazeći premijer Dritan Abazović, čija je Vlada pala prije ravno osam mjeseci, prvi put izašao sa idejom kako bi Milatović trebalo da bude taj koji će naposljetku raspisati izbore.
Naravno, što se i tada znalo, to bi podrazumijevalo odlaganje izbora. Jer, kako Milatovićev mandat počinje tek 21. maja, onda bi izbori najranije mogli biti održani krajem jula.
No, pošto će tada u toku biti ljetnja sezona – vjerovatno bi prema tom scenariju realizacija izbora uslijedila tek u septembru.
A sve to, naravno, znači još koji mjesec opstanka odlazeće Vlade.
Ovo do sad nikome nije palo na pamet
Dogodilo se to ili ne, pojedini nosioci najviših državnih funkcija prenaglašavanjem priče o poništavanju ukaza su, ipak, najviše rekli koliko drže do vladavine prava.
Ako im je za utjehu – ni prethodne se vlasti na tom planu nijesu proslavile, no ovakva ideja do sada baš nikome nije pala na pamet.
Sve se, pritom, dešava u situaciji koja je sama po sebi već dovoljno upitna. Jer, Skupština koja je raspuštena uveliko donosi odluke, pri čemu sjednicama najčešće jedva prisustvuje nekoliko poslanika.
Vladaoci neprava
I dok se očekuje da većina ove sedmice prelomi, pri čemu će biti održan i kolegijum predsjednice Skupštine, pravnici su veoma skeptični povodom najnovije u nizu ideja koje ne samo da su upitne sa pravnog aspekta, već se komotno mogu okarakterisati i kao očigledan korak ka autokratiji. Jer, situacija u kojoj parlament preuzima ono što je nadležnost sudova – teško da se drugačije može okarakterisati.
Komentarišući ideju o raspuštanju parlamenta, dekan Fakulteta za državne i evropske studije u Podgorici Đorđije Blažić poručio je kako su u pitanju “vladaoci neprava”.
Njegov je stav jasan – posrijedi bi bilo pravno nasilje.
“Ne postoji ni pravni osnov ni ovlašćenje osim – ‘partijskog’. U pravnoj terminologiji to se zove pravno nasilje i zloupotreba prava i ovlašćenja poslanika kojima je prestao mandat. Ali i – posao za državnog tužioca”, smatra Blažić.
Čelnik Udruženja pravnika Branislav Radulović najprije se ‘ponadao’ kako je riječ o medijskom spinovanju. No, onda je upozorio kako Skupština nema nadležnost da ukida ukaz koji je donio predsjednik države.
“Tim prije što se radi o raspuštenoj Skupštini i činjenici da je Ukaz bio predmet razmatranja Ustavnog suda. Stoga vjerujem da će kolege pravnici koji su involvirani u političke establišmente između trenutnog oportuniteta i na Ustavu zasnovanog pravnog stava izabrati profesionalni poziv i struku”, ocijenio je Radulović ranije za Portal Analitika.
Ulazak u zonu krivične odgovornosti
Sa takvim je stavom saglasna i Snežana Jonica, koja je juče istakla da Skupština, zapravo, nema nadležnost ni da poništava sopstvene, odnosno propise koje je sama usvojila.
“Takva nadležnost Skupštini Crne Gore Ustavom nije propisana niti je moguća”, kazala je ona o ideji o poništavanju ukaza.
Još je konkretniji bio advokat Veselin Radulović, koji smatra kako bi, osim što pravno nije moguće, poništavanje ukaza predstavljalo ulazak u zonu krivične odgovornosti.
No, ne bi ga iznenadilo da se poslanici većine odluče na takav korak.
“Što god pod time mislili, jer više nije ni jasno ko čini parlamentarnu većinu, ali očigledno da kod dijela te parlamentarne većine i kod kompletne izvršne vlasti postoji namjera da se po svaku cijenu ostane što duže na vlasti i prolongira održavanje vanrednih izbora, a, čini mi se, da se vidi da je to isključivi cilj ovakvih najava i poteza koje u posljednje vrijeme povlače”, rekao je on.
I dok su pravnici saglasni, dio parlamentarne većine ne odustaje. Tako će na kraju o svemu jedino odlučivati političari. A upravo njihove odluke su i dovele do aktuelne situacije, nezapamćene u istoriji crnogorskog višestranačja.
