Kakva je budućnost crnogorskih aerodroma? To pitanje ovih se dana postavlja gotovo na dnevnoj osnovi, dok proces trke za koncesiju polako poprima i kontroverznu dimenziju.
Da li će naše vazdušne luke ostati u vlasništvu države ili će ubuduće biti razvijane po zamislima privatnog koncesionara? Da li je sam tender kompromitovan, ili i dalje uliva povjerenje - kako potencijalnim koncesionarima, tako i javnosti? Šta uopšte radi Vlada Crne Gore i da li je i pitanje koncesije za aerodrome postalo predmet pritisaka i uobičajene trgovine među partijama većine?
Pozicija izgubljena, ima li oporavka?
Crna Gora je već neko vrijeme izgubila poziciju koju je imala na vazduhoplovnoj mapi regije. Toliko da i za ozbiljan procenat građana danas prozor u svijet predstavljaju aerodromi u susjedstvu - uglavnom onaj u Tirani, koji obara sve moguće rekorde.
A kako i ne bi - dešavanja sa nacionalnom avio-kompanijom, hronične redukcije low-cost letova i gotovo beznačajna brojka destinacija koje su u ponudi mimo sezone, učinili su svoje.
I tako je pitanje svih pitanja - ima li oporavka, odnosno da li crnogorski aerodromi mogu biti konkurentni u eri kada se, recimo, do Dubrovnika može direktno iz Njujorka, a kada Albanija otvara novi veliki aerodrom na samoj rivijeri?
Tender počeo odustajanjem ADP-TAV, završen naknadnim ‘interesovanjem’ Srbije
Tenderski postupak je gotovo od samog početka bio čudan. Jedan od tri kvalifikovana ponuđača, konzorcijum ADP-TAV, odustao je zbog promjene uslova u posljednji čas i uvođenja jednokratne naknade. Pritom, u pitanju je bio ponuđač sa najviše iskustva na evropskim aerodromima.
Tako su u trci ostali luksemburški Corporacion America Airports (CAAP) i korejski Incheon International Airport Corporation (IIAC).
No, najburniji momenti uslijediće minulih dana.
Uz zanimljiv tajming, taman kada je tender zatvoren, javio se funkcioner Vlade Srbije Siniša Mali, koji je istakao kako je ta država zainteresovana za koncesije za dva crnogorska aerodroma.
“Ako misle da treba prihvatiti sve što stiže od IFC-a, neka nas zamijene”
Onda je ekspert Međunarodne finansijske institucije (IFC) Bodin Bulatović ukazao na zabrinutost zbog rada Tenderske komisije, koja je, kako je istakao, bez obrazloženja odbacila ponudu Korejaca.
No, sama je komisija bodovala obje ponude, a potom u izvještaju obrazložila zbog čega CAAP ide dalje, a IIAC ostaje‘ispod crte’.
Zatim je predsjednik Tenderske komisije i vicepremijer Nik Đeljošaj kazao kako je u njoj najmanje 10 članova koji "ne žele da Bulatović upravlja njima". Kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je isticao kako je zabrinut zbog Bulatovićevog mišljenja, poručio je - ako misle da treba prihvatiti sve što dođe od IFC-a, neka izmijene članove komisije.
Teško je nakon svega oteti se utisku da je na relaciji Đeljošaj – Spajić došlo do ozbiljnijeg razdora povodom tog pitanja.
Umjesto ostavki i sjednice komisije – partijska potkusurivanja i produženje roka
Potom se pojavila vijest o ostavkama više članova Tenderske komisije, pa onda i ona da su se predomislili, a nakon toga je za prethodnu nedjelju zakazana i sjednica tog tijela. A onda je sjednica otkazana - umjesto članova komisije, o tenderu su prvo vijećali lideri partija parlamentarne većine, a onda i Vlada na hitnoj sjednici.
I na kraju - zaključeno je kako Tenderskoj komisiji treba dati još 30 dana da se pozabavi ponudama.
Sad su prošla oba ponuđača
I taj je proces počeo protekle noći - najnovije informacije govore kako su oba ponuđača prošla.
Time je Tenderska komisija preinačila sopstvenu odluku od prije svega nekoliko dana.
Predstojeći korak trebalo bi da bude provjera finansijskih ponuda ponuđača.
CAAP i IIAC imaju različite vizije razvoja crnogorskih aerodroma
Na osnovu svega što je predočeno u izvještaju Tenderske komisije, da se zaključiti kako dva ponuđača imaju dvije prilično različite vizije razvoja crnogorskih vazdušnih luka.
Planovi CAAP su finansijski izdašniji, podrazumijevaju veće investicije i prostorne kapacitete, a i radove na proširenju aerodromske infrastrukture bi počeli i završili ranije u odnosu na ‘konkurente’.
Dok iz CAAP planiraju da oba aerodroma u neku ruku budu i low-cost čvorišta, iz IIAC nemaju naročite namjere u tom pogledu. To je donekle i očekivano, jer Korejci upravljaju jednim od globalno najfrekventnijih, najprofitabilnijih, ali i najvećih aerodroma kada je u pitanju transport tereta.
Pored toga, iz Tenderske komisije, ili makar njene većine, kod ponude CAAP cijenili su i to što planiraju i gradnju više jedinica dodatnih sadržaja.
Gdje u regiji aerodromima upravljaju privatnici, a gdje država
Kada se govori o pitanju vlasništva nad aerodromima, zanimljivo je osvrnuti se i na to kakva je situacija u regiji.
Već godinama rastućim aerodromom u Tirani upravlja privatnik. Njime gazduje albanska Kastrati grupa.
Na koncesiju od 20 godina dat je i aerodrom u Beogradu, i to francuskoj grupi VINCI.
TAV upravlja aerodromima u Zagrebu i Skoplju, dok je vazdušna luka u Prištini 2010. data na dvadesetogodišnju koncesiju grupi Limak.
Sarajevski aerodrom u vlasništvu je države, premda su BH mediji prošle godine uveliko spekulisali o tome kako je moguće da će biti dat pod koncesiju.
Dubrovnik, Split i Zadar takođe su u vlasništvu države, pri čemu se njihovo rukovodstvo prošle godine protivilo koncesiji, navodeći da su njihove vazdušne luke visoko profitabilne.
Aerodrom u Ljubljani je od 2014. godine u stopostotnom vlasništvu Fraporta.
Vazdušnom lukom u Valoni, čiji se početak rada tek očekuje, a za koju su vezani prilično ambiciozni planovi, upravljaće Mabeteks grupa čiji je vlasnik kosovski biznismen Bedžet Pacoli.
Aerodromi u Crnoj Gori i dalje su državni. Da li će tako ostati, ili će prvi put u istoriji njima upravljati privatnik, znaćemo za tridesetak dana – osim ako tada ne dođe do novog mimoilaženja unutar vlasti. A to, čini se, više nikoga ne bi začudilo.
Komentari (8)
Od "osvježenja" 2020.g do danas na aerodromima CG je zaposleno 300 novih radnika. Infrastruktura je zaostala, od 2007.kad je napravljen novi terminal u PG skoro da više nije bilo značajnog ulaganja. U TV je 2018.g loše investirano u novi terminal koji nije zaživio. Vlada CG ne umije i ne može da upravlja aerodromima. Potreban je ozbiljan koncesionar koji će napraviti moderne terminale.
Imali ste veliko tržište CG,dijela Kosova,Albanije ,BIH,povezanost sa cijelom svijetomali su ovi naši sve uništili.
Kakvi diletanti nam vode drzavu.Ne daj bože da smo malo veći po teritoriji i broju stanovnika.
prvi dan 42 Vlade odose MA,Kombinat i evo sad na polovini mandata ove Aerodromi i plaza.U medjuvremenu sve crkve i Manastiri.Odje se nekk svojski trudi da unisti ekonomiju.
To pitajte okupatore subaru jovanikija kolenicu ljalja i mijoljka
aerodromi zaradjuju 20 miliona a ovi ih prodaju??? vrlo cudno??!! mislili smo da je sa raasprodajom drzavne imovine gotovo.Najbolje da izdamo i primorje jer i to donosi milijardu !!!
Dobiće koncesiju onaj ko da više članovima Tenderske komisije Moguće lako da dobije i Srbije jer njihova vlast treba da opere svoje pare a ovo je dobra šansa Pita se Milojko ujak pop
Natezaće se dok se iredenta ne ugradi u cijenu i mazne "svoje " procemte .Desperadosi su to neviđeni ! DA JE VJEČNA CRNA GORA !!!
