Dok pregovori o sastavu nove vlade ulaze u treću sedmicu mandatar Zdravko Krivokapić istrajava na ideji da ona bude ekspertska. Krivokapić je ocjenio da su pred Crnom Gorom „teški i istorijski“ izazovi koje, prema njegovim riječima, samo ekspertska vlada može prevazići.
„Nijedna stranka pobjedničke koalicije ne isključuje se iz procesa formiranja Vlade. Ali, insistiranje na pojedincima iz tih koalicija nije interes građana ni države“, naglasio je mandatar.
Kada je tri više od pet
Ova izjava Krivokapića dolazi nakon tvrdnji predsjednika Pokreta za promjene (PzP) Nebojše Medojevića da vlasnici medijskog konzorcijuma Vijesti, (koje je optužio da stoje iza Građanskog pokreta URA) i Srpska pravoslavna crkva (SPC) imaju veći uticaj na mandatara, nego što to ima koalicija „Za budućnost Crne Gore“.
Izvor nezadovoljstva jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) leži u činjenici da su njegova partija i GP Ura iskazali interesovanje za preuzimanje istog resora u novoj vladi – Ministarstva odbrane.
Medojević je još ranije izrazio želju da PzP kao ,,prozapadna i pro-NATO stranka" sa najvećim brojem poslanika u parlamentu preuzme Ministarstvo odbrane. U tom cilju, pet poslanika PzP-a osnovali su sopstveni poslanički klub kako bi se distancirali od ostatka DF-a čiji su pojedini članovi izrazito proruski i anti-NATO nastrojeni.
Iako GP Ura u parlamentu ima svega tri poslanika, upravo su njihovi glasovi, dominantno suverenističkih birača, bili presudni za pobjedu opozicije na ovim izborima.
Kako je kazao za Portal Analitika predsjednik Građanske alijanse (GA) Boris Raonić, pregovaračka pozicija ne zavisi uvijek od broja dobijenih glasova, već i od koalicionog kapaciteta, linkova prema bitnim akterima i drugim elementima.
„Sve je to manje bitno u atmosferi kada se želi napraviti iskorak u cilju razdvajanja države od partije, te u toj atmosferi nije bitno da li će neko uzeti koji više ili manje resor. Tako je recimo Demokratska partija socijalista (DPS), i onda kada nije imala parlamentarni status funkcionerima Demokratske unije Albanaca (DUA) davao brojne pozicije, u znak zahvalnosti za neke prethodne akcije, ali i kao investiciju u buduće odnose“, podsjetio je Raonić.
Komentarišući makar formalni povratak izvorno suverenističkog PzP-a na prozapadni kurs, Raonić navodi da će se iskrenost njihovih namjera znati veoma brzo.
„Imajući u vidu na kojim su se pozicijama nalazili ti ljudi u 90-tim godinama kada je bio pravi test, onda mislim da je to iskrena i mudra odluka. Šteta što i javni nastupi na društvenim mrežama ne prate taj fon. No, izvjesno je da će Ura dobiti one osjetljive pozicije, za koje su zabrinuti atlantski partneri, pa će se preraspodjela vršiti u drugim resorima“, ocijenio je naš sagovornik.
24
Manjine za sada protiv ulaska u vladu
Bošnjačka stranka (BS) i albanska koalicija „Jednoglasno“ odbili su tokom prošle sedmice da učestvuju u novoj vlasti.
Lider BS Rafet Husović je odluku o neulasku u Vladu Zdravka Krivokapića nazvao najvažnijom koju je ta partija donijela nakon referenduma, dok su u koaliciji "Jednoglasno" odbili i razgovore na tu temu. Predstavnici Bošnjaka i Albanaca su kao glavnu tačku sporenja istakli odnos određenih partija nove većine prema manjinskim narodima.
"Ništa nam ne znači što se posljednjih 30 dana primirila retorika, jer znamo što se dešavalo mjesecima i godinama unazad. Znamo ko je podržavao te politike i ne vjerujem da se za 10 ili 20 dana može promijeniti politika koja traje unazad sto godina'', podvukao je predstavnik albanske koalicije "Jednoglasno" i predsjednik DUA Mehmed Zenka.
Sa druge strane, predsjednik Opštine Tuzi i nosilac albanske liste "Nik Đeljošaj - Genci Nimanbegu" Nik Đeljošaj smatra da nacionalne partije treba da sarađuju sa vladom iako ne participiraju u njoj.
„Naša je obaveza da se izborimo da programske odrednice, koje zastupamo, budu prihvaćene od nove većine, a ne da se ponašamo neodgovorno i ostavljamo naše zahtjeve na čekanju i naš narod na cjedilu“, poručio je Đeljošaj.
U odbijanju BS i koalicije „Jednoglasno“ da učestvuju u formiranju vlade Raonić ne vidi krucijalni problem, napominjući da je dio nove većine i Stranka pravde i pomirenja (SPP), Hazbije Kalača, kao i da je lider Ura, Dritan Abazović, pripadnik manje brojnog naroda u Crnoj Gori.
„Problem može nastatati ukoliko u narednim aktivnostima Vlade ne bude proporcionalne zastupljenosti i to ne samo u izvršnoj već i ostalim granama vlasti. Podsjećam da je svojevremeno u Vladi Mila Đukanovića od 140 ministara, pomoćnika i savjetnika užeg kabineta bio samo jedan Albanac“, naglasio je sagovornik Portala Analitika.
Prema njegovim riječima, naredni period će biti pravi lakmus papir za manjinske partije koje su izabrale opoziciono djelovanje. On navodi da će se sada pokazati koliko su utemeljene u biračkom tijelu na osnovu programa kojim žele da zastupaju određene grupe ili su, kako kaže, svoj rejting postigle zahvaljujći klijentelističkim aktivnostima.
„Kadrovsko podmlađivanje Bošnjačke stranke i programska orjentacija AA i Force, su naznake da će ove partije imati budućnost na političkoj sceni“, ocijenio je Raonić.
Departizacijom institucija sačuvati supstancu države
Prema mišljenju predsjednika GA među konstituentima nove vlasti postojaće mnoga razilaženja, ipak, ističe da ih to ne smije omesti na putu ostvarenja glavnog cilja – departizacija državnih institucija.
„Nova vlast će imati brojne nesuglasice, kadrovske, lične, ideološke, vrjednosne i to neće biti koherentan, efikasan tim. Tu realnost treba shvatiti, ali u ovom trentku oni imaju primarni zadatak da razdvoje partiju i institucije i time dobijemo državu u pravom značenju. Takođe, da otvori arhive tajne policije i time dobijemo slobodne građane i prokazane špijune i reviziju privatizacije u mjeri mogućeg, i time dobijemo očuvanu supstancu države. Time bi se njena misija smatrala uspješnom, a sve eventualno preko toga je njihov politički kapital“, naglasio je Raonić.
U jeku ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa posebno je osjetljivo pitanje ko će preuzeti ministarstva ekonomije i finansija. Prema procjeni Svjetske banke Crna Gora će se ove godine, zbog velike zavisnosti od turizma, suočiti sa najvećim padom Bruto društvenog proizvoda u regionu od čak 12,4 odsto.
„Ovo je veoma zahtjevna pozicija u kojoj se niko neće osjećati komforno, ali i od samog starta je dogovoreno da ga zauzme neko sa ekspertskim znanjem. Tim prije što se najavljuje razdvajanje ministarstva ekonomije. Ono što vidim kao problem je da su partije nove većine dozvolile sebi luksuz da o ovom procesu polemišu preko medija, iznose informacije van, što prethodna vlast sebi nikada nije dozvolila“, podvukao je naš sagovornik.
Kakve su šanse DPS-u za povratak
Osvrnuvši se na posljednji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori u kojem nijesu konstatovani uticaji inostranih faktora na parlamentarne izbore, Raonić napominje da je međunarodna zajednica diplomatskim jezikom kontinuirano slala poruke prethodnoj vlasti ali ih ona, kako je kazao, nije shvatala misleći da će upozorenja iz oblast medija ili pravosuđa biti zaboravljena zbog uloge iz 1997.
Prema njegovim riječima, DPS kao i sve moćne partije u regionu koje su izgubile vlast ima šansu da se povrati na poziciju moći.
„Izvjesno da je će nova vlast praviti greške i stvoriti im uslove za to. Problem je u njihovom dvorištu. Naznake oko kadrova koji treba da povedu taj proces su skroz pogrešne i osim godišta rođenja tu ne vidim nikakvu kvalitativnu promjenu. U DPS-u ima mnogo sposobnih, kvalitenih ljudi, i ako ne izađu u prvi plan na uštrb ovih drugih, izvjesno je da oni neće predugo vidjeti budućnost u toj partiji“, zaključio je Raonić.
