Svim primorcima dobro poznata, ali često pogrešno nazivana – nešpula je voćka porijeklom iz jugoistične Kine i pogrešno je nazivamo mušmulom.
Njen latinski naziv je Eriobotrya japonica i često se u literaturi može naći pod nazivom „japanska mušmula“, a zapravo niti je iz Japana, niti sa mušmulom ima značajnijih sličnosti.
Godinama se odomaćila i proširila na prostoru Japana, te odakle potiče njen naziv. Na engleskom je njen naziv „loquat“ koji je internacionalizovan i danas poznat širom svijeta. Zapravo, nešpula i mušmula pripadaju u potpunosti različitim botaničkim rodovima, a takođe, treba napraviti razliku između mušmule (Mespilus germanica L.) i oskoruše (Sorbus domestica L.), koje imaju značajne morfološke razlike.
Ime roda Eriobotrya potiče od grčke riječi erion (vuna) i botrys (grozd), zbog gusto dlakavih cvjetova. Ime vrste japonica ukazuje na njeno stanište. Plodovi nešpule su osvježavajući, slatki i sočni. Mogu se konzumirati svježi i sirovi, suše se ili se prerađuju u marmelade, sokove, sirupe, likere i slično.
Drvo je čvrsto, fine teksture, pogodno za izradu manjih predmeta. O benefitima ove voćne vrste mogu svjedočiti stanovnici crnogorskog primorja, ali i komšije iz Dalmacije i Istre, u čijoj okućnici mora biti usađeno makar jedno stablo nešpule.
Stablo nešpule je veoma reprezentativno i može narasti i do osam metara visine, stvarajući okruglu i gustu krošnju. Korijenov sistem nešpule je plitak, a njeno stablo žućkasto-smeđe, u početku glatko, a godinama postaje ispucalo. Karakteristika nešpule su njene mlade grane, prekrivene vunastim dlakama, koje ogole starajući.
Takođe, lisni pupoljci su obrasli gustim dlačicama. Oni su postavljeni naizmjenično, jednostavni su, eliptični, dugi i do 25 cm i prilično kožaste i grupe teksture. Naličje im je bjelkasto, takođe prekriveno dlačicama. Cvjetovi nešpule, iako ugodnog mirisa, neugledni su, sakupljeni u metličaste cvasti, na vrhovima jednogodišnjih grana.
Najzanimljivi dio biljke nešpule je njen oblik. Ovalnog je ili kruškastog oblika, sa žutom, narandžastom ili ponekad rumenom pokožicom. Meso je takođe jarko obojano, od žute do narandžaste boje, i sadrži čak do 10 sjemenki. Istraživači su zapisali da ukus ploda nešpule podsjeća na mješavinu manga i citrusa. Veoma je cijenjen plod u kulinarstvu i koristi se za pripremu gastronomskih specijaliteta u vrlo prefinjenim restoranima. Kada je plod nešpule zreo, pokožica se lako ljušti.
Nešpula nije suviše zahtjevna voćna vrsta. Obezbijedite joj sunčano stanište, relativno duboko, svježe i dobro drenirano zemljište, kao i poziciju koja nije izložena velikoj količini padavina i jakom mrazu. Nešula se može razmnožavati sjemenom, reznicama i položenicama, a lako se može kalemiti na mušmulu, jabuku, krušku ili glog. Najjednostavniji način razmnožavanja je upotrebom sjemena, a najbolje vrijeme za ovu agrotehničku operaciju je jesen.
Sjeme staviti u saksiju s pijeskom, te saksiju ostaviti na otvorenom tokom zime. U proljeće, kad počne klijati, pravo je vrijeme za presađivanje u saksiju sa humusom i 30 % pijeska. Kada dostigne oko 20 cm, presađuje se na stalno mjesto na otvorenom.
Nešpula ima veliku primjenu. Drvo je izuzetno cijenjeno u industriji namještaja, jer je vrlo čvrsto i koristi se za izradu manjih predmeta. Poznato je da se od drveta nešpule izrađuju najbolji drveni lenjiri. U azijskoj medicini, nešpula je jedan od neizostavnih sastojaka sirupa protiv kašlja i bola u grlu.
Osušeni listovi imaju djelovanje analgetika i diuretika, a takođe su efikasni protiv virusa i bakterija, pa se od njih pripremaju i melemi za kožne bolesti. U Japanu lišće japanske mušmule se suši i koristi za pravljenje blagog napitka koji služi sa liječenje bolesti kože, kao što je psorijaza, ali i za hronične respiratorne bolesti, poput bronhitisa.
Ekstrakt sjemenki nešpule ima veliki učinak na elastičnost kože i koristi se u sprječavanju starenja kože. Međutim, i dalje su nepoznata sva njena blagotvorna svojstva. Značajna je i kao ukrasna biljka, te se koristi u estetske svrhe uređenja eksterijera. S njenim cvjetanjem završava se pčelarska sezona.
U drugoj polovini jeseni, kada je većina voćaka u stanju mirovanja ili se spremaju za zimsko mirovanje, nešpula se ogrne grozdovima bijelih cvjetova koji se svojim slatkastim mirisom osjećaju na velikoj udaljenosti i izmame pčele da pokupe posljednje obroke na završetku pčelarske sezone.
Bila japanska ili kineska, mušmula ili ne, ova biljka je relativno „skromna“ u uzgoju i zasigurno zaslužuje još veću primjenu i značenje na ovim našim prostorima.
