"Sloboda medija esencijalna je za razvoj svakog demokratskog društva”, rečenica je koja je postala floskula najviše upotrebljavana prilikom obilježavanja Dana novinara u Crnoj Gori ili osude zbog onih koji su platili cijenu (ne)vremena u kojem živimo. Međutim, kada nije “praznik” ili kakva druga prigodna prilika, situacija je potpuno drugačija - novinare šikaniraju, biju, prijete im, a od države samo ovakve floskule ili utješne riječi kojih se već narednog dana niko i ne sjeća.
Na to vrlo slikovito ukazuju i posljednji u nizu skandaloznih poteza na Javnom servisu, prvo zabranom upotrebe jotovane verzije crnogorskog jezika novinaru Žarku Božoviću, a onda i nezapamćenom degradacijom ugledne novinarke i dugogodišnje urednice Dokumentarnog programa Tanje Šuković, kojoj je nakon gotovo 30 godina novinarske karijere, ponuđeno mjesto - šefice dokumentacije.
20
Jedan dio javnosti i političara procrnogorskog bloka osudio je diskriminaciju i revanšizam menadžmenta RTCG tražeći smjene u Javnom servisu, ali i u resornom Direktoratu za medije pri Ministarstvu kulture i medija.
Na pitanja Portala Analitika zašto se Direkorat za medije nije oglasio ovim povodom i makar deklarativno podržao progonjene novinare u RTCG, te koliko ovi potezi menadžmenta Javnog servisa doprinose ionako nezavidnom stanju novinarske profesije u Crnoj Gori, dobili smo pojašnjenje da taj resor - "nema nadležnost nad radom Javnog servisa".
MKM: Ne možemo se miješati, nijesmo cenzori
Nadležnost nemaju, kako dodaju iz Ministarstva kulture i medija, ni kada su u pitanju interni odnosi u RTCG ni medijski sadržaji koje Javni servis objavljuje.
''Imamo nadležnost u pripremi i predlaganju zakonodavnog okvira za rad medija u Crnoj Gori. Naš cilj je da, putem medijskih zakona, stvorimo ambijent za slobodno i profesionalno novinarstvo i u javnim i privatnim medijima. Bavljenje medijima u odnosu na njihov sadržaj i interne odnose dovelo bi Ministarstvo kulture i medija u poziciju cenzora, što je neprihvatljiva praksa nespojiva sa principom slobode izražavanja i slobode medija'', naveli su iz Ministarstva kulture i medija.
Dalje su dodali i kako vjeruju da bi se sa ovim principima usaglasili i učesnici protesta ispred Direktorata za medije, te da od njih u MKM, kako poručuju, neće odustati.
Promovišući slobodu medija, kako kažu, istovremeno promovišu slobodu svakog novinara pojedinačno, koji svoju profesiju obavlja u skladu sa zakonom, etičkim kodeksom i internim aktima kuće u kojoj radi.
"Samim tim uvjek, principijelno, podržavamo borbu svakog novinara za poštovanje profesije i zaštitu ličnog integriteta, ukoliko je on na bilo koji način, narušen. U pojedinačne sporove se, naravno, ne možemo miješati niti za to imamo ovlašćenje. Za to postoje tijela u okviru Javnog servisa i nakon njih sud", kazali su iz MKM.
Ista pitanja kao i Direktoratu za medije, Portal Analitika uputio je i na adresu Sindikata za medije. Odogovore još čekamo.
Šta bi bilo da su zamijenjene uloge
Dešavanja u Javnom servisu komentarisala je za Portal Analitika i dugogodišnja novinarka i glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić. Interesovao nas je njen stav kakvu poruku kao društvo šaljemo time što smo došli situaciju da u Crnoj Gori i to na servisu svih građana, postane problem upotreba jotovane verzije crnogorskog jezika.
Prema njenim riječima, ovo se pitanje najbolje može oslikati ako zamislimo da je situacija obrnuta, odnosno da je za vrijeme bivšeg uredništva na Javnom servisu bilo kome bila zabranjena upotreba nejotovane verzije crnogorskog jezika.
“Kakve bi bile reakcije novinara, udruženja, nevladinih organizacija, političkih partija...? I uporedimo to sa aktuelnom situacijom, čini mi se da je dosta jasno kakvu poruku šaljemo - nijesmo jednaki i u ovoj državi je svima sve dozvoljeno osim Crnogorkama i Crnogorcima da raspolažu elementima svog identiteta. Kažem "svima sve dozvoljeno" ne u smislu da nekome nešto treba braniti, već su dozvoljene i protivzakonite stvari onima koji promovišu narativ jedne vjerske zajednice i jedne političke opcije. Ostalima je zabranjeno jedno od osnovnih prava - upotreba jezika'', ističe Nikolić.
Kako dodaje, pravopis crnogorskog jezika toliko je široko postavljen da je moguće koristiti jotovanu i nejotovanu varijantu.
''Dakle, niko nije napravio profesionalni propust koristeći jotovanu verziju crnogorskog jezika'', ističe Nikolić.
Iz Ministarstva kulture i medija smatraju da je upotreba jotovane verzije crnogorskog jezika u programima Javnog servisa - zakonsko pravo koje im niko ne može osporiti.
''To su potvrdili i u samom Javnom servisu. Javni interes crnogorskog društva i svakog građanina Crne Gore, kao vlasnika Javnog servisa, je da RTCG bude istinski javni servis i da se jednom za svagda prekine sa praksom da RTCG bude propagandni punkt bilo kojeg političkog subjekta ili centra moći. Raduje nas da se RTCG kreće u tom pravcu, što je istaknuto u izvještajima EK'', zaključuju iz MKM.
Cilj je da se ime Tanje Šuković više ne pominje
Komentarišući degradaciju novinarke Tanje Šuković na istom tom Javnom servisu, Nikolić ukazuje da se radi o skandalu na nivou dešavanja u Pobjedi i RTCG-u početkom devedesetih.
''Jasno mi je da aktuelna vladajuća klika Tanji nikad neće oprostiti "Svjedoka božje ljubavi", ali mi je od toga još jasnije da se ona zbog toga neće odreći svojih profesionalnih i ljudskih standarda koje njeguje decenijama, pa makar je degradirali na mjesto portira. Takva strategija, prljava, podmukla, nesojska, koju gledamo na primjeru Javnog servisa, smišljena je ne da bi se oslobodilo "nepodobnih" kadrova, već da bi ljude ponizili u svakom smislu'', izričita je Nikolić.
Premještaj je, kako ocjenjuje naša sagovornica, napravljen isključivo kako se ime Tanje Šuković više ne bi pominjalio na Javnom servisu.
''Računica rukovodstva RTCG nije da će se privremeno osloboditi Tanje Šuković tako što će je prebaciti na mjesto šefice dokumentacije, već da se ona više neće pominjati kao urednica Dokumentarnog programa, autorka nekih od najboljih dokumentarnih i informativnih emisija na RTCG decenijama unazad i vrsna novinarka. Svakako, zaboravili su da je čitava jedna generacija novinara, u koju spada i Tanja, ovo isto već preživjela početkom 90-ih godina i da je izašla kao pobjednik. Situacija se ponavlja, samo su akteri u rukovodstvu drugi, ispod istog političkog šinjela kao i oni 90-ih'', poručuje Nikolić.
Sagovornicu Analitike ne iznenađuje što su strukovna udruženja, mahom, ostala nijema na ove poteze RTCG-a jer je, kako ističe, njihov ''modus operandi'' da se niko nikome ne zamjeri.
“To je logika i modus operandi strukovnih udruženja u Crnoj Gori, ne samo novinarskih. Nijesu se oglasili ni kada su im koleginice iz Pobjede završile na listi desnih ekstremista BIRN-a, što je i sam BIRN kasnije povukao, pa zaista ne očekujem da se oglase ni povodom šikaniranja koje sprovodi rukovodstvo RTCG'', dodaje Nikolić.
Ovo nije prvi put da novinarstvo mora samo sebe da čuva, pa će tako, tvrdi naša sagovornica, biti i sada.
''Ipak, da bismo govorili o profesionalnom napretku prvenstveno mladih novinara, potrebni su preduslovi - prije svega radoznalost i hrabrost, pa tek onda desetke na fakultetu. Onaj ko osjeti da je tu zato što će samo prenositi "redigovane partijske poruke" mora da zna da je promašio profesiju, u najmanju ruku redakciju'', kategorična je Nikolić.
U Ministarstvu kulture i medija tvrde da provoišu slobodu medija, i time istovremeno i slobodu svakog novinara pojedinačno, koji svoju profesiju obavlja u skladu sa zakonom, etičkim kodeksom i internim aktima kuće u kojoj radi.
''Samim tim uvjek, principijelno, podržavamo borbu svakog novinara za poštovanje profesije i zaštitu ličnog integriteta, ukoliko je on na bilo koji način, narušen. U pojedinačne sporove se, naravno, ne možemo miješati niti za to imamo ovlašćenje. Za to postoje tijela u okviru Javnog servisa i nakon njih sud'', poručuju iz tog resora.
Nagrađeni zagovornici ratova, osvetnici Kosova...
U sjenci ostalih događaja na društveno-političkoj sceni, donekle su nezapaženo prošle nagrade Udruženja novinara Crne Gore koje samo dodatno potvrđuju krizu u kojoj se ova profesija nalazi. Udruženje je naime, nagradu za najbolji portal u 2022. godini dodijelilo Sputnjiku, priznanje za najbolji sajt pripalo je udruženju novinara Srbije, a nagrada za životno djelo posthumno Dariji Duginoj. Dodatno, žiri je donio i Odluku da Spomenicu 150 godina novinarstva u Crnoj Gori (1871 – 19221) dodijeli Savezu novinara Rusije.
Na ovakve odluke žirija, Nikolić se pita da li iko više može biti iznenađen.
''Udruženje novinara Crne Gore je svak sa trunkom razuma i dostojanstva napustio još krajem 90-ih godina prošlog vijeka i od njih smo davno navikli da očekujemo i gore od ovakvih "nagrada". Konteksta radi, poređajmo nagrađene po njihovoj ulozi: Sputnjik nije medij već od osnivanja propagandno glasilo Vladimira Putina, Darija Dugina nije ubijena zato što se bavila novinarstvom, već zato što je bila kćerka ozloglašenog i surovog Aleksandra Dugina, kreatora politike Kremlja, zagovornika obnove ruskog carstva i Udruženje novinara Srbije koje je, kao i ovo u Crnoj Gori, odavno napustio svako sa trunkom razuma i dostojanstva. Nagrađeni su zagovornici ratova, ruskih i srpskih "svetova", osvetnici Kosova, propagandisti, a ne novinari...'', zaključuje Nikolić.
