„Kada je dragi Bog stvarao Zemlju nosio je u džaku na leđima određenu količinu planina kako bi ih rasijao širom zemaljske kugle. Međutim, kada je došao iznad dijela Evrope, gdje se nalazi Crna Gora, džak se pocijepao i veliki dio sadržaja, namijenjen drugim predjelima, pao je na crnogorsko tlo“. Ovako jedna stara legenda objašnjava nastanak Crne Gore i njenih planina, a zapisao je Planinarski savez Crne Gore. Jedina smo zemlja na svijetu koja u svom imenu nosi riječ planina (gora).
Crna Gora je južnoevropska i mediteranska zemlja, istovremeno i planinska i primorska, ljepotom jedinstvena, a svojim prirodnim bogatstvom jedna od najbogatijih čak i izvan evropskih granica. Planine Crne Gore pripadaju vijencu Dinarskih planina. Na jugu se izdvajaju masivi Orjena, Lovćena i Rumije, a u kontinentalnom dijelu masivi Maglića, Durmitora, Vojnika, Moračkih planina, Komova, Prokletija, sa prosječnom visinom planinskih vrhova iznad 2.000 mnv.
Uz more se nalaze naše planine koje nijesu najviše, ali koje su zbog pogleda na more i crnogorsku obalu zanimljive za planinarenje (vrhovi Lovćena, Orjena i Rumije).
Čarobni svijet crnogorskihplanina se može podijeliti nasljedeće reljefne cjeline:
- Crnogorsko primorje, gdje se izdvajaju planinski masivi Orjen (Zubački kabao 1894 m), Lovćen (Jezerski vrh 1657 m) i Rumija (1595 m).
- Zaravan dubokog krša, u kojoj se izdvajaju Garač (1436 m), Troglav (1554 m), Bijela gora (1697 m) i Njegoš planina (1706 m)
- Udolina središnje Crne Gore, gdje su najznačajnije planine Duga (1508 m) i Golija (1945 m)
- Oblast visokih planina i površi koju čine sledeće najpoznatije planine: Durmitor (2523 m); Maglić (2386 m), Bioč(2396 m) i Volujak (2337 m); Pivska planina (2094 m); Sinjavina (2277m); Moračke planine (2277 m); Maganik (2139 m); Bjelasica (2139 m); Komovi (2487 m); Kučke planine (2184 m) i Prokletije (2534 m).
- Oblast sjeveroistočne Crne Gore, gdje se izdvajaju Ljubišnja (2238 m), Hajla (2403 m) i Sjekirica (2003 m).
Najviši od njih su Kolac (Maja Kolata, 2534 m) i Maja Rosit (2524 m) na Prokletijama i Bobotov Kuk (2523 m) u masivu Durmitora. Planinarenje po istorijskim stazama i markiranim putevima kroz veličanstvene planinske masive sa livadama punim mirisnog bilja je aktivnost koja nas može pozicionirati na svjetsku avanturističku mapu.
Skrivena planinska jezera, ušuškani katuni i fascinantne šume, vrhovi pokriveni snijegom, vodopadi koji oduzimaju dah, kanjoni za strahopoštovanje i divlje planinske rijeke čarobne ljepote – Crna Gora ima šta da ponudi ljubiteljima planinarenja, poručuje nam Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u Hiking mapi.
Skoro u potpunosti nepoznat planinski svijet Crne Gore je jedinstven u regionu Mediterana, a sve je pristupačniji planinarima i zaljubljenicima u planine. Nacionalna mreža planinarskih staza sa 3.000 km, jedinstveno markirana, te lako razumljivo signalizirana – poziva na nezaboravne ture kroz različite planinske predjele sa raznovrsnom ponudom. Osim toga, tu su i netaknuta divljina, raznolika flora i fauna, prašume u kojima još uvijek utočište nalaze medvjedi i vukovi, usamljena planinska sela i katunski život koji odiše spokojem. Crna Gora nudi fascinantan planinski svijet sa preko 150 vrhova viših od 2000 metara, uspavanim selima i spokojnim katunima, koji podsjećaju na davna vremena.
Mnogo toga može da se otkrije u Crnoj Gori: planinski masivi sa istaknutim planinama – Durmitor, Bjelasica, Komovi, Sinjajevina, Prokletije i Visitor – i skrivenim jezerima, katunima i šumama, vrhovima prekrivenih snijegom, raznolikom florom i faunom, planinskim rijekama koje ostavljaju bez daha, prave divlje ljepote.
Za individualne turiste Crna Gora je pogodna kao rijetko koje avanturističko podneblje: sigurna i slobodna za proputovanje, često slabo naseljena .Vode za piće nema svuda, a na pojedinim dionicama su i ponude za prenoćište oskudne. Ipak, mogućnosti za noćenje iz dana u dan se širom zemlje poboljšavaju – od planinarskih domova, apartmana, bungalova i privatnog smještaja, pa sve do hotela svih kategorija.
Nacionalni park Durmitor je dio kulturnog nasljeđa UNESCO-a. U masivu Durmitora ima 48 od preko 50 vrhova sa visinom preko 2000 m, među kojima su i najviši vrhovi Crne Gore, kao i 17 glečerskih jezera, od kojih je Crno jezero najpoznatije. Poseban prirodni fenomen je Ledena pećina, u kojoj se tokom cijele godine možete diviti stalaktitima i stalagmitima.
Sinjajevina je jedan od najvećih planinskih regiona Crne Gore. Nalazi se između kanjona Tare, drobnjačkih jezera i rijeke Tušine na jednoj strani i Gornje Morače i Pčinja na drugoj. Upečatljivi masiv je zapravo plato, stepa.
Najviša visoravan sa pašnjacima u Crnoj Gori pruža se gotovo unedogled. Ovo carstvo biljaka i trave nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1.600 m. Neki vrhovi, sa preko 2.000 m, vinuli su se visoko iznad ovog stepskog mora. Za planinare je posebno interesantan sjeveroistočni dio Sinjajevine, koji spada u prave „tajne predloge“ u Crnoj Gori.
U vjekovima starim džinovskim stablima, idiličnim jezerima, poljima borovnica, jedinstvenim predjelima, nastalim djelovanjem glečera i u tradicionalnim katunima – oslikava se „divlja ljepota“ Crne Gore. Nacionalni park Biogradska gora, koji se nalazi u planinskom masivu Bjelasice, spada u najstarija prirodna zaštićena područja na svijetu. Mreža markiranih staza i lijepih planinarskih tura vodi preko pitomih polja i kroz guste šume sve do vrhova okolnih planina. Zbog pitomih predjela ovo je idealno područje za planinarenje porodica i ljubitelja pješačkih tura.
Tri markantna gola vrha krunišu planinski masiv Komova koji se naziva i „carem planina“ i jedan je od najimpresivnijih uzvišenja Crne Gore a, naoko nesavladivi, ističu se krečnjački tornjevi iznad visoravni uz samu granicu sa Albanijom. Sa najviše tačke, Kučkog koma, vidi se gotovo cijela Crna Gora. Penjanje na Kučki i Vasojevićki kom zbog uskih staza zahtijeva dobru pripremljenost planinara, kao i uspon na Ljevorječki kom.
Centralni planinski pojas spada u oblast visokih planina i visoravni Crne Gore, sa najpitomijim formama planine Vojnik, upečatljivim krečnjačkim formacijama planine Maganik i krečnjačkom Prekornicom. Ušuškan u planinske udoline i visoravni nastale djelovanjem glečera, bogat biljnim vrstama i prašumama, ovo je idealan region za „wilderness hiking“ po pustim planinama i njihovim vrhovima. Izuzetno mjesto je manastir Ostrog, visoko u stijeni, do kog vodi jednostavna, pristupačna, lagana i pregledna pješačka tura.
Orjen, Lovćen i Rumija kao dio Dinarida protežu se najjužnijim pojasom Crne Gore, linijom Jadrana. Jedinstvena planinska klima i posebna vegetacija odlikuju planinu Orjen. Veličanstveni pogledi sa istorijskih mjesta na Lovćenu i Rumiji pružaju se na tirkizno svjetlucavi Jadran, na jedinstvene predjele Skadarskog jezera kao i na druge crnogorske planine. Fascinirajuće pješačke ture vode kroz Nacionalni park, do starih tvrđava, autentičnih naseobina i istorijskih atrakcija.
Još jedan tajni predlog kada su u pitanju zahtjevne planinske ture i atraktivni vrhovi jeste upravo i izuzetno interesantan sjeverozapadni planinski region Crne Gore između rijeke Pive i granice sa Bosnom i Hercegovinom, i Trnovačko jezero, jedno od najljepših planinskih jezera u Crnoj Gori. Planine Golija, Njegoš i Somina na zapadu Crne Gore do sada jedva da su ugostile planinare. No, sigurno će se ovaj region sa svojim visoravnima i mnoštvom istorijskih znamenitosti priključiti nacionalnoj mreži planinarskih staza.
Planine u Crnoj Gori, čije visine dosežu hiljade metara iznad nivoa mora, čine oko 80% ukupne površine zemlje. Iako su mnoga područja planinskog predjela negostoljubiva za život, za one koji znaju kako da ih istraže, ove planine otkrivaju nevjerovatne prirodne ljepote.
