Treća po redu manifestacija Dani nematerijalne kulturne baštine Bara, biće održana 3. i 4. oktobra u organizaciji JU Kulturni centar Bar i Kuća maslina DOO, sa ciljem valorizacije maslinarstva i njegovih etnoloških specifičnosti.
Ovogodišnjim izdanjem manifestacije, daje se omaž Staroj maslini na Mirovici, s obzirom da se u ovoj godini navršava 2.250 godina njenog postojanja.
Rukovodilac Zavičajnog muzeja, arheolog Goran Pajović, istakao je da prenošenjem informacija vertikalno s koljena na koljena, poseban svijet kulturnih specifičnosti, vjerovanja, zanata, umješnosti je stoljećima ostajao kao važan način očuvanja mnogih osobenosti bogatog folklora barskog kraja.
U vremenu sadašnjice kada se informacije šire dobrim dijelom horizontalno, podsjećanjem na neke od djelova zaboravljene prošlosti, nakratko vraćamo duh minulih vremena i generacija čime ukazujemo da im generacijski dugujemo. Ljepota, važnost i svrsishodnost nematerijalnih derivata kulture, te naše bliže i dalje prošlosti, podsjećaju nas da imamo obavezu da ih baštinimo u pravom smislu te riječi i da isti zadatak ostavimo budućim generacijama.
Obilježavanjem manifestacije Dani nematerijalne kulturne baštine Bara, već treću godinu zaredom, želimo da naglasimo da je od velike važnosti da se veliki broj dobara iz domena nematerijalne kulture barskog kraja, vraća i nudi našim savremenicima.
Prvog dana, 3. oktobra, u Kući maslina, sa početkom u 10 časova, nakon svečanog otvaranja i premijere filma „Dani nematerijalne baštine Bar 2025“, uslijediće serija stručnih izlaganja.
Među predavačima su Marija Markoč, Tanja Vujović, Ljubica Miličić, Draginja Radonjić, Mladen Zagarčanin, Suljo Mustafić, Ćazim Alković, Željko Milović, Neđeljko Đurović i Senad Petović, koji će govoriti o kulturnom nasljeđu masline, etnološkim posebnostima barskog maslinarstva, ulozi muzeja, arheološkim uvidima, tradicionalnoj preradi i vezama masline sa identitetom Bara.
Program će upotpuniti prikaz arhivskog filma i degustacija barskih specijaliteta koje priprema NVU „Žene Bara“.
Drugog dana, u Starom gradu, posjetioci će moći da uživaju u nastupu klape KUD-a „Jedinstvo“, degustaciji specijaliteta starobarskog, mrkovskog i spičanskog kraja, kao i u prenošenju recepata sačuvanih usmenom tradicijom. Biće prikazan i arhivski film o barskom maslinarstvu snimljen 80-ih godina XX vijeka.
U večernjim satima, program se nastavlja u Galeriji „Velimir A. Leković“, gdje će nakon projekcije filma i pozdravne riječi organizatora biti otvorena izložba „Likovni umjetnici Bara Staroj maslini u čast“, sa radovima više od petnaest autora.
U katalogu izrađenom posebno za ovu priliku, zapisano je da tradicionalni uzgoj masline i autentični načini prerada maslinovog ulja u svim predjelima oko Rumije iskazuje sva antropološka i etnološka obilježja koje stanovništvo ovih predjela krasi od davnina. Ova “kraljica voćaka” podarila je i “bogovima i čovjeku” ne samo izvor hrane i ekonomski resurs, već i tradicionalnu poljoprivrednu kulturu u kojoj imamo svoje najprepoznatljivije živeće nasljeđe.
Materijalno i nematerijalno kulturno dobro barskog maslinarstva ogleda se u načinu sadnje autohtone sorte Žutice, nekadašnjem načinu berbe i preradi maslina, koja se posebno razlikovala u načinima prerade “na malo”, u načinu rada i poslovima na održavanju maslinjaka, domaća radinost i stari zanati (kovačko umjeće u izradi neophodnih poljoprivrednih alatki i vještina u izgradnji suvomeđa),kao i u upotrebi maslinovog ulja u prehrani i liječenju, dok izuzetno obilježje predstavljaju narodna vjerovanja i običaji u kojima maslina ima neizostavnu ulogu.
Profesor Neđeljko Đurović kazao je da naš jadransko-mediteranski etnoareal jugoistočne Evrope svoju posebnost ne iskazuje samo kroz bogatstvo različitosti narodnih nošnji, već i po specifičnostima koje neki od maslinjaka sa područja Bara imaju u svom izgledu i u onome šta sve u njima možemo pronaći.
Barski maslinjaci, i sa jadranske (morske) i sa skadarske (jezerske), predstavljaju žive djelove našeg kulturnog nasljeđa i identiteta. U njihovoj jedinstvenosti, koja je objedinila ljudski rad i pažnju prema očuvanju životne sredine, prepoznajemo nasljeđe vjekova i uticaje raznih kultura i civilizacija koje su pohodile ove prostore.
Etnološkinja Ljubica Miličić smatra da Stara maslina u Baru jeste prirodni fenomen, ali i kulturni simbol. Sa antropološkog-etnološkog aspekta maslina nije samo jedno od najstarijih živih stabala Meditera na već i most između prirode i kulture. Kao prirodni entitet ona je stablo koje traje hiljadama godina dok je istovremeno kulturni entitet koji je značajan za jednicu koja je u nju utkala značenja, priče i društvene prakse.
Opozicija priroda - kultura predstavlja jednu od temeljnih kategorija antropološkog razmišljanja ali upravo ta opozicija predstavlja i prostor za razumijevanje značaja masline ne samo kao biljke već i kao kulturnog artefakta. Čuvanje masline kao prirodnog dobra vodi ka očuvanju kulturnog dobra. Prevazilažanjem opozicije u preplitanju prirode i kulture zajednica dobija kontinuitet i kolektivni identitet, a prirodni fenomen postaje simbol kolektivnog pamćenja.
Kustoškinja Draginja Radonjić podsjeća da milenijumsko postojanje i prisustvo masline i maslinjaka, na prostoru Bara, svjedoči o događajima, protoku vremena i civilizacija. Kao nijemi svjedoci, čuvaju tajne uzgajanja, procese proizvodnje ulja, tehnike zaštite, izrade suvozida i međa kao i razne običaje i kultove.
Ljudi su zapisivali i prenosili ova znanja. U novija vremena prikupljanje, istraživanje i čuvanje prošlosti, zadatak je muzeja. Muzej je jedinstveno mjesto koje povezuje materijalnu i nematerijalnu baštinu u jedinstveni kulturni pejzaž. Muzej ima vitalnu ulogu u očuvanju kulturne baštine i obrazovanju javnosti, pružajući uvid u bogatu prošlost i raznolikost našeg grada i naše zemlje.
Čuvanje od zaborava, propadanja i nestajanja predmeta, priča, običaja, načina izrade, je zadatak koji neprikosnoveno obavljaju muzejske institucije i mezealci. Muzeji nude impresivne zbirke (vrijedne artefakte i dokumenta ) od praistorije, srednjeg vijeka, do modernog doba, prenoseći sliku lokalnog života, služeći i kao inspiracija za umjetnike, istraživače i studente.
Kao podrška ženama poljoprivrednicama – maslinarkama barskoga kraja, sa zadovoljstvom ću održati predavanje na temu “Maslina je ženskog roda: Nasljeđe heroina barskog maslinarstva”.
Pisani trag koji obrađuje fenomen žene u poljoprivredi, samim tim i u maslinarstvu, kao „zlatnoj grani crnogorske poljoprivrede“, je neophodan kako bi se odalo priznanje našim prethodnicama, ali je ujedno potreban i nama samima, savremenim Crnogorkama, koje svakodnevno nalazimo na mostu koji spaja prošlost i budućnost, nastojeći da između tradicionalizma i savremenosti pronađemo ispravne, a prihvatljive uloge.
Crnogorka sa sela koristila je sve raspoložive aršine da utiče na tok aktuelnih dešavanja i da ipak zavrijedi pisani trag o tome kako je, uprkos strogom patrijarhatu, uspjela na sebe da usmjeri pažnju zajednice. Na tu scenu stupa maslinarka, žena koja je vjekovima sakupljala na koljenima svaki plod masline, isti nosila do mlina za preradu, bila zadužena za održavanje higijene u toku same proizvodnje maslinovog ulja, te za staranje brige oko životinja koje su predstavljale pogonsku snagu prilikom meljave.
Njegujući zaostavštinu barskih maslinarki, hrabre Baranke nastavljaju da krasnopisom ispunjavaju stranice savremene maslinarske istorije našeg kraja.
