Često su američki scenaristi koristili događaje iz stvarnog života kako bi svom štivu, a prije svega likovima, dali životnosti i jačinu. Dodavanje određenih osobina, pojačavanje postojećih i karikiranje nekih nedostataka te „stvarne likove“ pravilo je izuzetno filmičnim i zanimljivim za gledanje.
Korupcija, potkupljeni policajci i drugi državni službenici su česta tematika holivudskih trilera i krimi filmova. Filmovi poput LA Confiential, The Departed, Chinatown i sličnih, koliko god da su bili maštoviti u izražaju, nisu se nikada toliko drznuli da i pored dozvoljne filmske fikcije odu toliko daleko i smisle priču gdje premijer i ministar jedne države trče na mjesto zločina kako bi ga svojim prisustvom kontaminirali i učinjeli nekorisnim za svaku tužilačku istragu i dalja forenzička vještačenja.
Uspio je Dritan do sada da uništi sve čega se dohvatio, ali je na sve to, koliko god zvučalo suludo, makar donekle imao pravo kao premijer. Koliko je loše radio svoj posao svjedoči i otkazivanje povjerenja u Skupštini Crne Gore, i to toliko brzo nakon postavljenja da se time ozbiljno kandidovao za premijera sa najkraćim rokom trajanja u Evropi, ali kako god bilo on je sve to šta je uradio radio u mandatu premijera ove države.
Ovo šta je uradio čučeći oko rupe je krivično djelo i sasvim smo slobodni sumnjati da je to uradio direktno za nečiji interes. A za čiji sami procijenite i sjetite se one stare da ne laje pas zbog kuće već sebe radi.
I dok čekamo kako će tužioci reagovati na nezapamćeno uništavanje mjesta zločina od strane najvišeg (baš šašavo zvuči ovo najvišeg) predstavnika izvršne vlasti, policija energično radi na slučaju. Čak toliko energično da sve pršti od informacija kako su već uspjeli da identifikuju te Turke iz Srbije albanskog državljanstva koji su sa crvenim kombijem plave boje prokopali tunel do Višeg suda i onda otišli u nepoznatom pravcu prema Zabjelu.
Ako se sjetimo, a nije davno bilo, kako su profesionalno „istamburali“ svog kolegu u Hotelu Podgorica, sada zaista ne bi čudilo da pohapse sami sebe, jer u našoj policiji je sve moguće. Čak i to da direktor policije ode u Beograd da se raspita znaju li šta oko njegove rupe u Višem sudu. Ne da li znaju da buše već čija je rupa i tako to…
19
Bilo bi zaista interesantno istražiti koliko pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova radi na obezbjeđenju objekata Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda, kao i zgradama Predsjednika, Vlade, Skupštine i Centralne banke Crne Gore, koje se sve nalaze jedna do druge, na manje od jednog hektara površine. Sigurno bi taj broj bio fascinantan i sigurno je ne manji od pedesetak. Alal su ga obezbijedili, svaka im čast.
Potpuno je legitimno i pitati da li su „rudarima“ držali svijeće dok su bunarili ulice kroz centar grada, jer sve je moguće u našoj policiji.
U međuvremenu ista ta policija hapsi i u lance stavlja slobodne građane samo zbog toga što su učestvovali na mirnim građanskim protestima i prijete im zbog toga što su im pronašli, pazite - pronašli, u kući inkriminisane crnogorske zastave. I niko neće odgovarati za ovo jer je sve moguće i dozvoljeno u našem MUP-u.
Nedavno je proteklo dvije godine od kako nas je naša policija „sačuvala“ od svakog dobra a čistog vazduha pogotovo. Jasno se sjećamo kako su pokušali da suzavcima i šok bombama uguše cijeli jedan grad. Ubacali su suzavce i u privatne kuće, među đecu, valjda misleći da su mlade komite opasne po državu i Ustav. Jer sve je moguće u našoj policiji, baš sve osim da ministar podnese ostavku.
A, i zašto bi? On ima izuzetno visoko mišljenje o svom profesionalnom radu. Izgleda da tako misli i njegov premijer, pa šta bi ga bilo briga što drugačije misle svi ostali.
Nego, šta vi mislite u čemu se razlikuju odlični satiričari u odnosu na one loše?
U tome što se satira ovih dobrih desi. Sjećamo se sjajnih video karikatura sarajevskih Nadrealista koje su se kasnije na najgori mogući način desile u zbilji.
Nama se naravno dešavaju ove naših Buksovaca. Smijali smo se njihovoj imaginaciji i apsurdu kada su napravili skeč o rentiranju metalnih crkava. Nismo stigli ni reprizu da pogledamo a Amfilohije je „pozajmio“ ideju i poperio onu trafiku na Rumiju.
U jednom od svojih kratkih video formi za ideju su uzeli krađu sobe, zato nemojte da vas začudi ili zatekne informacija koja se može pojaviti narednih dana kako je našoj policiji nestala cijela jedna zgrada koju su obezbjeđivali. Zašto da ne, sve je moguće u našoj policiji.
Nego, ako bismo mogli da biramo šta će naredno nestati, bi li moglo nešto iz istog kvarta đe je smješten Viši sud? Vlada Crne Gore, na primjer? A nakon toga može Predsjedništvo i tako, što bi se reklo, neka samo ide redom. Amin…
