Talas poskupljenja koji nije praćen rastom zarada bio je, u godini koja ističe, jak udar na ionako loš standard građana. Ni početak naredne, kako predviđaju ekonomski stručnjaci, neće donijeti pojeftinjenja.
Već je u ovoj godini poskupilo sve, hrana najviše, a zbog kretanja na svjetskom tržištu male su šanse da nas dogodine ne iznenadi i poskupljenje struje.
Rasle su ove godine cijene svih osnovnih namirnica, uključujući mliječne proizvode, meso, slatkiše, brašno… Za litar ulja, početkom godine potrebno je bilo izdvojiti od jedan euro do 1.20, sada se cijena kreće od 1.50 u hipermarketima, do 1.89 eura u manjim prodavnicama. Od početka godine gorivo je poskupilo čak 15 puta.
Tako bismo mogli nabrajati nadugo i naširoko „uz kafu“, ali je poskupio i ovaj omiljeni napitak. Do prije nekoliko mjeseci kesica od 100 grama kafe koštala je oko 65-75 centi, sada je čak 1.09 eura.
Prosječna neto plata u oktobru bila je 534 eura, što je 135 eura niže od vrijednosti potrošačke korpe koja iznosi 669,2 eura, i to za minimum potrepština nužnih za život.
Veliki broj građana ima primanja ispod prosjeka, pa su daleko od šanse da napune minimalnu potrošačku korpu. Još su dalje oni sa najnižom penzijom od 147 eura kakvih je u Crnoj Gori 16.696, dok je prije nepunih mjesec, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, bez posla bilo 55.956 radno sposobnih građana.
LANCI SNABDIJEVANJA POREMEĆENI ZBOG PANDEMIJE
Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžement u Herceg Novom, Vasilije Kostić za Portal Analitika napominje da je nekoliko ključnih razloga dovelo do inflacione tendencije.
On pojašnjava da se oporavak svjetske ekonomije dešava dinamičnije nego što to prati produkcija roba i usluga, a razvijene ekonomije vodile su politiku monetarnog popuštanja, odnosno u sistem upumpavale ogromne količine novca u želji da dinamiziraju posrnule ekonomije tokom pandemije.
„Uporedo, lanci snabdijevanja pod uticajem pandemije su poremećeni. Sve to zajedno utiče na formiranje veće tražnje od ponude koja rezultira rastom cijena proizvoda i usluga – naročito cijena egzistencijalnih proizvoda i energenata“, pojašnjava Kostić.
Vasilije KostićPrema njegovim riječima, razlika u poskupljenjima od zemlje do zemlje, zavisi od stanja nacionalnih ekonomija.
„Svako povećanje opšteg nivoa cijena djeluje „oporezujuće“ na kupovnu moć građana pa to znači snižavanje životnog standard“, ističe Kostić.
On smatra da ne treba zanemariti svjetske pokazatelje kao indikator da slijedi težak period sa inflatornim kretanjima. U prvom redu, ukazuje na postupke nekih svjetskih nacionalnih banaka.
„Ne mora svaka inflacija po definiciji da bude loša – ona koja dostiže pet procenata (po nekim teoretičarima i nešto više) -ali ipak se na nju uvijek gleda sa strepnjom jer je borba sa njom iscrpljujuća. U prilog tome da postoje ozbiljne inflacione tendencije govori i činjenica da je Banka Engleske podigla referentnu kamatnu stopu sa 0,1 na 0,25% što je značajno povećanje”, pojašnjava Kostić.
NAROD OBESPARIO
Kada kretanja sa svjetskog nivoa, prenesemo na fleksibilnost i performanse domaće ekonomije, neminovno stignemo i do pijace na kojima je dnevna prođa u vrijeme praznika jedan od pokazatelja kupovne moći građana.
Sudeći prema podacima koje su nam naveli prodavci na pijaci u Gintašu, građani imaju sve manje novca, lošiji je promet nego prošle godine u isto doba, pa se i hrana često kupuje na grame, naročito sir i kajmak.
„Nabavne cijene kajmaka su mnogo više ove godine, jer ga malo ima. Seljaci su podigli cijene, mi malo moramo podići, skupe su nam tezge... Narod je obespario, pa im bude skupo. Poneko kupi pola kila, neko uzme i malo više, ako ima. Obično se uzima manje, nerijetko po 200 grama kajmaka. Da imaju sigurno bi uzeli više, ali nema se“, kaže prodavačica Pauna Varagić. Inače, za kilogram starog kajmaka potrebno je izdvojiti oko 20 eura, dok je kilogram mladog oko 10 eura.
Sagovornici Analitike kažu da su brojni faktori koji utiču na formiranje cijena poizvoda. Skuplje je gorivo, porasle su nabavne cijene voća i povrća, a prodaja je, kako tvrde - nikakva.
„Nijesmo u stanju da platimo ovaj prostor na kojem radimo. Sve se manje kupuje, narod nema para. Kriza je. Borimo se koliko možemo, ali nas je ovdje puno koji ne zaradimo plate. Tezga se plaća 300 eura, a izvući od prodaje te pare je teško“, ističe Zorica Drobnjak, koja ne gubi nadu da će biti bolje.
OD KOVIDA DO POLITIKE
Dok političari već četvrti mjesec raspravljaju o rekonstrukciji Vlade, cijene u Crnoj Gori rastu, kovid ne jenjava, a prodavci bilježe, kako kažu, nikad lošiju završnicu godine.
„Poskupilo je sve, i to ozbiljno. Osjeća se na budžet jako. Mi koji radimo privatno, debelo znamo šta je sve proizvela cijela ova kriza, od kovida pa do politike. Veoma je teško. Otkad se bavim privatnim poslom, a rođen sam i živim u Crnoj Gori, ne pamtim lošiju prednovogodišnju priču od ove“, kaže nam sugrađanin Fikret Ahmetović.
Da se ove godine na pijaci u Gintašu znatno manje kupuje nego prethodnih godina uoči praznika, potvrđuje nam i prodavac Vlado Ceklić.
„Prošle godine u ovo vrijeme bila je bolja prodaja. Ove godine je mnogo lošije a što je razlog ne znam. U marketima su kažu velike gužve često, a kod nas ih nema. Možda utiče to i što pijaca nema adekvatan parking prostor, pokriveno sve, pa ni kad je nevrijeme dobre uslove“, ističe on.
Kao jedan od mogućih razloga navodi i to što je uvedena naplatna rampa za parking za kupce, što, prema njegovim riječima, dodatno sužava prostor pijačnim trgovcima.
ČEKA LI NAS POSKUPLJENJE STRUJE
Kada krenu poskupljenja, jedno od kojeg se najviše zebe tokom zimskog perioda je kretanje cijena električne energije.
Ta je „roba“ na berzi dostigla više od 200 eura po MWh (megavatsatu), a Elektroprivreda Crne Gore je domaćinstvima i maloj privredi isporučuje po cijeni od 43 eura po MWh. Kako je ranije iz Elektroprivrede saopšteno, za sada se ne razmišlja ni o restrikcijama ni o poskupljenju električne energije za domaćinstva.
Ali, nakon što EPCG, u slučaju gašenja KAP-a, izgubi jednog velikog potrošača, pitanje je čeka li građane još jedno povećanje cijena.
Za ekonomskog analitičara ne bi bilo iznenađenje da se i to desi.
„Tim prije što je njena cijena na berzi, usljed ukupnih prilika koje sam pomenuo, uključujući i klimatske, enormno skočila. Pitanje je kolike su ekonomske performansee naše elektroenergetske kompanije u cilju amortizovanja tog cjenovnog pritiska na građane”, podvlači Kostić.
RAST CIJENA I POSLIJE NOVE
Godina pred nama ne djeluje, iz ugla ekonomskih analitičara, obećavajuće. Cijene će, najvjerovatnije, još neki period nastaviti da rastu.
„Nažalost vjerujem da hoće. Vrlo je bitno kojom dinamikom će se to dešavati, a na to utiče veliki broj faktora, od ekonomskih do političkih i drugih. Inflacija nije nešto što treba da iznenadi, sa njom se stalno bori pa nijesu nepoznate i metode za njeno suzbijanje. Vrlo je važno da se djeluje pravovremeno u granicama datih mogućnosti koje, treba reći, često znaju da budu vrlo, vrlo, ograničene“, zaključuje Kostić.
