Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada i član Socijaldemokrata Miloš Đuričković jedan je od 35 građana koji su procesuirani pet mjeseci nakon što su ispred Vile Gorica izrazili protivljenje odluci da se najveće državo priznanje – Trinaestojulska nagrada – dodijeli pjesniku Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije postojala.
Stvarni razlog za procesuiranje je, kaže Đuričković u razgovoru za Analitiku, to što ne pristaju da ćute na kršenje zakona i ponižavanje države.
75“Na vlasti i rukovodećim pozicijama u institucijama nalaze se ljudi koji, po zauzimanju fotelje, sebe prosto vide višim nego što jesu. To su ljudi koji svako jutro ispred ogledala recituju: „Ogledalce, ogledalce, kaži mi ko je najljepši na svijetu“. U njihovom sistemu vrijednosti svako mora da im se divi, da ne dovodi u pitanje njihovu stručnost, da ćuti na njihovu nesposobnost i da prihvati da je građanin drugog reda”, kaže Đuričković.
Smatra da predstavnici vlasti jednostavno ne podnose građane koji ukazuju, kako kaže, na sva nepočinstva koja rade.
“To građani mogu da vide u svakom njihovom javnom nastupu. Kao takvi, ponašaju se i osvetnički, zbog čega imamo reakciju pet mjeseci kasnije. Cilj im je da uguše svaku kritičku misao i otpor bezakonju i tu će polomiti zube”, poručuje sagovornik Analitike.
Vladavina prava u Crnoj Gori ne postoji
Smatra da sve vlasti u proteklih pet godina pokazuju jednu konstantu - pokušavaju da se na brutalan način obračunaju sa svim kritičarima vlasti, dok istovremeno pružaju punu podršku i razumijevanje svima onima koji krše zakone i ruše državu i društvo.
“Da se podsjetimo. Ova vladajuća većina se na brutalan način obračunavala sa građanima 5. septembra, prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića. U tim događajima policija je primijenila punu represiju nad građanima i, kako smo imali prilike da vidimo, pružala logistiku, odnosno imala koordinaciju sa sumnjivim licima i licima iz kriminalnog miljea. Takođe, službena lica u službenim vozilima gazila su građane koji su protestovali na Bogetićima”, navodi Đuričković.
Takođe, dodaje, ova vlast, odnosno policija, pružila je pratnju i asistenciju grupi huligana sa, kako ukazuje, debelim kriminalnim dosjeima koji su upali na proslavu 13. jula u Nikšiću i izazvali nerede.
“Policijski aparat, odnosno njihovi politički šefovi, na najbrutalniji propagandistički način obračunavali su se sa pokretom „Kamo śutra“, koji su predvodili studenti. Da je policija radila svoj posao i procesuirala ljude koji su, kršeći zakon, oskrnavili Trinaestojulsku nagradu i tim povodom organizovali sramnu ceremoniju u Vili Gorica, protesta ne bi ni bilo. Ipak, tim licima koja krše zakon i ponižavaju državu pružili su punu asistenciju i zaštitu”, podsjeća on.
Navodi da se slično dešavalo i prilikom incidenta sa prikazivanjem filma na albanskom jeziku na Zabjelu, protesta protiv turskih državljana u Podgorici, ali i prilikom nezakonitog postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana.
“I u tri ovogodišnja događaja, policija je pružila punu asistenciju i zaštitu huliganima i kriminalcima u kršenju zakona. Policija je bila učesnik skupa prilikom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću i ne samo da nije imala volje da onemogući njegovo postavljanje, već nije obezbijedila ni bezbjednost prisutnih novinara. Predsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova direktno su svojim potezima podstakli ksenofobiju prema turskim državljanima, koja je kulminirala paljenjem lokala i automobila. I u tom slučaju policija je pružila zaštitu i asistenciju grupama huligana koje su po Podgorici prijetile i vrijeđale turske državljane”, kaže Đuričković.
Mišljenja je da sve navedeno dovoljno govori o prirodi ove vlasti.
“Izvještaj o napretku u evropskim integracijama konstatovao je nazadovanje u vladavini prava ove godine, a ja sam i ranije rekao da vladavina prava u Crnoj Gori ne postoji”, tvrdi on.
Prema njegovim riječima, problem crnogorskog društva je što su poštovaoci fašističkih vrijednosti duboko infiltrirani u crnogorsku vlast, odnosno zauzimaju dobar dio ključnih pozicija.
“Fašizam je prisutan u društvu u zavidnoj mjeri, upravo zahvaljujući vlastodršcima. Sa pozicija moći oni promovišu ta načela u društvu i generišu podršku. Još uvijek društvo nije skliznulo u fašizam, ali nema sumnje da će se to desiti ukoliko se zadrži trenutni trend. Sve što govorim većini građana možda zvuči prenaglašeno ili nemoguće, ali kada se pogleda statistika ili se samo razmisli o tome šta je danas prihvatljivo, a prije pet godina je bilo nezamislivo, jasno je u kom se smjeru krećemo”, upozorava Đuričković.
Integracije su interes EU, Crna Gora puki posmatrač procesa
Uprkos dešavanjima u društvu, od kojih mnoga nose snažan pečat nacionalizma, i uprkos brojnim opstrukcijska dijela vlasti, Crna Gora je uspjela da zatvori još 5 poglavlja u pregovaračkom procesu, a formirana je i radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju pri EK.
Đuričković je stava da Evropska unija ima svoje interese i shodno tome vodi politiku, a, kako kaže, trenutni interes EU je da se ubrza proces evropskih integracija, prije svega Crne Gore i Albanije, što obje zemlje, tvrdi, čini pukim posmatračima cjelokupnog procesa.
“Samim tim, sve pozitivne izjave i hvalospjevi koji dolaze iz Brisela prije svega su namijenjeni unutrašnjim potrebama Evropske unije, u cilju ostvarivanja zacrtanih ciljeva. Ako sagledamo doprinos vlasti procesu evropskih integracija, vrlo lako je utvrditi da je vlast više naškodila tom procesu nego što mu je pomogla. Ipak, kako vidimo, interes Evropske unije je apsolutni prioritet i takva situacija predstavlja gotovo savršen alibi za sve one nacionalističke i antizapadne snage u Crnoj Gori da još snažnije nastave sa destrukcijom države i društva”, kaže sagovornik Analitike.
U narednom periodu, naročito u sljedećoj godini, upozorava Đuričković, Crna Gora će prolaziti kroz jedinstven proces koji do sada nijedna zemlja nije iskusila.
“Građani će svjedočiti još većim anomalijama, destabilizaciji, urušavanju građanskog društva i propadanju institucija, dok ćemo istovremeno na ekranima gledati progres u evropskim integracijama. Bizarna situacija kojoj prvi put svjedočimo”, smatra Đuričković.
Zatvaranje pet poglavlja bilo spremno još 2018. godine
Upitan kako gleda na prvobitnu odluku Francuske da blokira zatvaranje dva poglavlja, ali i odluku Mađarske da blokira usvajanje zaključaka o proširenju Savjeta EU za spoljne poslove, Đuričković kaže da je, ako posmatramo političke pozicije ove dvije države i njihov odnos sa susjednom nam Srbijom, lakodoći do zaključka da se u odlukama Francuske i Mađarske može prepoznati mogućnost da su činili „uslugu“ našim susjedima.
“Međutim, i zvanični razlozi zbog kojih su blokirali poglavlja imaju svoju logiku. U slučaju Mađarske, poznati su stavovi u vezi sa Ukrajinom, tako da ni blokiranje zaključaka nije neko iznenađenje, čak i da Crne Gore nije bilo u tim zaključcima. U slučaju Francuske situacija je nešto drugačija. Ako su već saglasni sa proširenjem Evropske unije i ako su sve ostale zemlje podržale zatvaranje poglavlja, onda je njihov stav iznenađujući”, pojašnjava on.
S druge strane, kaže, Francusku nije moguće kriviti ukoliko je odluku donijela na osnovu tumačenja prilika u Crnoj Gori.
“Unutrašnje prilike u Crnoj Gori su takve da bismo, da ne postoji geopolitički interes za proširenje EU, danas bili bliži sankcijama nego zatvaranju poglavlja. Inače, manje poznata činjenica u vezi sa poglavljima koja se ovih dana zatvaraju jeste da su ona u velikoj mjeri bila spremna za zatvaranje još 2017-2018. godine. Do njihovog zatvaranja tada nije došlo zbog odluke EU da se nijedno poglavlje neće zatvoriti dok se ne završi posao u poglavljima 23 i 24, kao i zbog apsolutnog nedostatka podrške unutar EU za proširenje. Danas je situacija potpuno suprotna. Zbog geopolitičkih prilika ukinut je uslov da se prvo zatvore poglavlja 23 i 24, a proširenje je sada potreba Evropske unije”, podsjeća Đuričković.
Otvorena pitanja sa Hrvatskom postala “neriješeni sporovi”
Kada je riječ o odluci Hrvatske da zbog neriješenih sporova blokira zatvaranje poglavlja 31 te odluci njihove Vlade da formira komisiju za vraćanje školskog broda Jadran, Đuričković ističe da Hrvatska razumije unutrašnje prilike u Crnoj Gori i, shodno tome, zauzima pozicije kojima štiti svoje interese.
“Tačno je da smo sa Hrvatskom do 2020. godine imali „otvorena pitanja“, a da danas imamo „neriješene sporove“. Tačno je i da smo do 2020. imali načelne principe i metode kako da riješimo otvorena pitanja i da tu nije bilo spora. Tačno je i da su danas sva ta pitanja postala sporovi koje ne znamo kako da riješimo i zbog kojih trpimo posljedice”, navodi on.
To je, kako dodaje sagovornik Analitike, ukratko opis djelovanja ove Vlade.
“Ne znam koliko su relevantni razgovori koje vode predstavnici Ministarstva vanjskih poslova sa Hrvatskom, budući da oni nemaju politički legitimitet niti snagu da te stavove pretoče u zvanične stavove Vlade Crne Gore, a kamoli da ih pretoče u zvaničnu politiku vladajuće većine. Da bi ti stavovi i pregovori imali politički legitimitet, bilo bi potrebno utvrditi platformu za pregovore sa Andrijom Mandićem. U tom slučaju možemo pretpostaviti kako bi se dalji proces odvijao. Rješenje odnosa sa Hrvatskom jeste povratak na politiku koja je vođena prije 2020. godine, ali za to trenutno ne postoji politička volja u vladajućoj većini”, jasan je Đuričković.
Svi bježe od odgovornosti za Botun
Govoreći o tome da je jedan od uslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu protiv čega su se građani Zete izjasnili na referendumu, sagovornik Analitike kaže da u Glavnom gradu, odnosno u vladajućoj većini, trenutno ne postoji ni politička volja za rješavanje ovog problema, a kamoli znanje i odlučnost.
“Sami su krivi za trenutno stanje projekta. Dvije godine su davali legitimitet Oliveri Injac, koja ama baš ništa nije uradila. Potom su formirali novu staru većinu i izabrali gradonačelnika Mujovića, koji je godinu dana potrošio na unaprijed propale inicijative. Drugim riječima, kupovao je vrijeme i doveo Glavni grad u poziciju u kojoj više nema izlaza i u kojoj ishod zavisi isključivo od drugih”, tvrdi Đuričković.
Mišljenja je i da Vlada Crne Gore bježi od ove teme.
“Vidimo da niko ne želi da preuzme odgovornost. Danas imamo paradoksalnu situaciju da se rješavanjem ovog problema, sedam dana pred istek roka, jedino bavi ambasador EU, Johan Satler. Znam da vlast priželjkuje odlaganje ovog problema kako bi uspjela da kupi još malo mira. To je neozbiljan i neodgovoran pristup. To je taktika bježanja od problema, a ne rješavanja problema”, upozorava Đuričković.
Zaglavili smo sa ovom vlašću do 2027.
Upitan misli li da problem kolektora može dovesti da promjena na političkoj sceni na lokalnom i državnom nivou, odgovara da je političko-pravna situacija takva da se to ne može dogoditi.
“Da li će neko dati ostavku ili neće, trenutno je manje bitno. To čak nije ni moralni čin, već bježanje od odgovornosti. Nažalost, zaglavili smo sa ovim ljudima do 2027. Jedino moguće rješenje do 2027. godine jeste potpuna prekompozicija na lokalnom i državnom nivou, ali vjerovati u to je utopija. Ne postoji politička hrabrost ni državnička vizija za tako nešto. Jedino što bi ih natjeralo na takav potez jeste da plata zakasni jedan mjesec”, ubijeđen je sagovornik Analitike.
Prema njegovim riječima, kako trenutno stoje stvari, država je kapitulirala u Botunu. Garancije i ponuda koje je Vlada dala Botunjanima, dodaje, još jedan su simbol da danas u Crnoj Gori postoje građani prvog i drugog reda i da se ta selekcija vrši po političkom ključu.
“Zamislite da se uoči 5. septembra na Cetinju organizovao referendum kojim se traži da se Joanikije Mićović ne ustoliči na Cetinju. Zamislite da neko danas na Cetinju organizuje referendum kojim se traži da se iz Cetinjskog manastira, koji je u vlasništvu Prijestonice Cetinje, izmjesti sjedište Crkve Srbije. Znamo da ishod referenduma, u smislu rezultata, ne bi bio drugačiji u odnosu na onaj u Zeti. Šta mislite kakva bi bila reakcija Vlade? Da li bi Vlada, u cilju postizanja kompromisa, ponudila neki paket investicija Cetinju? Da li bi ponudila radna mjesta? Dobili bi pendrek, suzavac, progon i ko zna šta još!”, zaključuje Đuričković.
