Ministarka za evropske poslove Danske koja sada predsjedava Savjetom EU, Mari Bjere je tokom sastanka u Briselu rekla novinarima da je vlada premijera Viktora Orbana to učinila jer ne želi da u tom dokumentu istovremeno podrži pozitivnu ocjenu napredovanja Ukrajine ka EU iako tu ocjenu podržavaju sve ostale države Unije.
"Dvadaset šest zemalja članica pokazuje snažnu podršku Ukrajini, a Ukrajina ispunjava šta se od nje traži", objasnila je Bjere i iznijela da je "formulacija o Ukrajini fer i prikladna".
Njemački državni ministar za Evropu, Ginter Krihbaum, kritikovao je ponašanje Mađarske kao "sve destruktivnije" i rekao da vlada u Budimpešti "koči EU".
Veto Mađarske znači da Ukrajina više ne može da se nada formalnim rundama pregovora o planiranom pristupanju EU.
Međutim, danska ministarka Bjere je naglasila da proces pristupanja ipak napreduje jer se rad već obavlja neformalno.
"To znači da se Ukrajini daju konkretne smjernice o tome kako treba da sprovede reforme, šta treba da postigne i kakve rezultate većina zemalja članica očekuje od nje", rekala je ona.
Zato bi Ukrajina mogla veoma brzo da napreduje ka EU ako bi Mađarska odustala od veta.
Vlada Mađarske svoje odbijanje ukrajinskog pristupanja EU pravda velikim finansijskim zahtjevima te zemlje i tvrdnjom da je mađarska manjina u Ukrajini stavljena u nepovoljan položaj.
Orban uz to upozorava da bi pristupanje Ukrajine EU moglo da "uništi privredu Mađarske".
Stoga se ne očekuje da će blokada biti ukinuta prije izbora u Mađarskoj sljedećeg proljeća.
Pored teksta o Ukrajini, deklaracija EU o procesu proširenja trebalo je da sadrži stav o napretku i zastojima šest partnera na Zapadnom Balkanu, kao i Turske, Moldavije i Gruzije.
Po najnovijoj analizi Evropske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pripreme pristupanja EU. Ona je sertifikovana kao sposobna da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine ako održi tempo reformi. Za Albaniju se smatra mogućim završetak pregovora o pristupanju do kraja 2027. godine.
