“Njime smo uspostavili balans otvorenog tržišta rada u cilju bržeg i lakšeg zasnivanja radnog odnosa, ali i njegovog raskidanja. To omogućava veću mobilnost radne snage i veću međusobnu konkurenciju. Upravo Međunarodna organizacija rada (ILO) i EU preporučuju fleksibilnost u procesu zasnivanja, trajanja i raskidanja radnog odnosa jer to omogućava veću zapošljivost radnika”, istakao je Purišić.
On smatra da se odredbama novog zakona “snažno podstiče natalitet, kroz dodatnu zaštitu zaposlenih žena koje se ostvare kao majke”.
“Zaposlena žena, prema novom Zakonu o radu, ima pravo na posebnu zaštitu u svim bitnim aspektima radnog odnosa. Zaštitne mjere su preciznije i šire postavljene u odnosu na dosadašnje, pa se bez pretjerivanja može reći da smo ozbiljno unaprijedili zakon i kreirali najširi obim prava u regionu”, naglasio je Purišić.
Pojasnio je da poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu trudnoj ženi, kao ni ženi ili muškarcu koji koristi porodiljsko ili roditeljsko odsustvo.
“Za vrijeme korišćenja trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, poslodavac ženu ne može proglasiti tehnološkim viškom. Ženi kojoj ističe ugovor o radu na određeno vrijeme u periodu korišćenja trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, taj ugovor se produžava do isteka tog odsustva. Kod zasnivanja radnog odnosa poslodavac ne može od žene da traži podatke o trudnoći, ili da uslovljava trajanje radnog odnosa nepostojanjem trudnoće”, rekao je ministar Purišić za naš portal.
S druge strane, Purišić je podvukao da se turistička sezona mora oslanjati prvenstveno na domaću radnu snagu, ističući da se mjerama aktivne politike zapošljavanja radi na obezbjeđenju adekvatne radne snage na domaćem tržištu rada.
ANALITIKA: Unija poslodavaca saopštila je ljetos da se Crna Gora suočava sa drastičnim odlivom radne snage. Da li je Zakon o radu rigidan, budući da poslodavci sada puno lakše mogu otpustiti zaposlenog? Da li će zbog ovog zakona doći do još većeg odliva radne snage?PURIŠIĆ: Slažem se da je pojačan odliv radne snage ozbiljan izazov za državu, posebno odlazak kvalifikovanih osoba potrebnih našem tržištu rada. Isto tako, znamo da su pojačane radne migracije pratile proces pridruživanja svih država Evropskoj uniji, pa je logično očekivati da se to desi i nama. Upravo na inicijativu Unije poslodavaca, razgovarali smo o ovom važnom pitanju na posljednjem zasijedanju Socijalnog savjeta, uz aktivno učešće i premijera Markovića.
Dogovorili smo se da zajednički pripremimo analizu migracionog procesa i predvidimo mehanizme za njegovo usporavanje. Vjerujem da su nastavak reforme tržišta rada, izgradnja infrastrukture, unapređenje poslovnog ambijenta, rast zarada i dostojanstveni uslovi rada najbolji odgovori na ovaj izazov.
Cilj nam je da adekvatnim mjerama svih aktera na tržištu rada smanjimo odlazak zaposlenih radnika u inostranstvo i zadržimo potrebnu radnu snagu, pružajući joj priliku da se zaposli u svojoj državi.
Ne slažem se sa ocjenom da je Zakon o radu rigidan i da će podstaći odlazak radnika u inostranstvo. Rekao bih da je on adekvatan za dobre radnike i odgovorne poslodavce. Njime smo uspostavili balans otvorenog tržišta rada u cilju bržeg i lakšeg zasnivanja radnog odnosa, ali i njegovog raskidanja. To omogućava veću mobilnost radne snage i veću međusobnu konkurenciju. Upravo Međunarodna organizacija rada (ILO) i EU preporučuju fleksibilnost u procesu zasnivanja, trajanja i raskidanja radnog odnosa jer to omogućava veću zapošljivost radnika.
Novi Zakon o radu ima jače instrumente zaštite prava zaposlenih od dosadašnjeg, pa ne postoji rizik da će poslodavci moći nekažnjeno da krše prava zaposlenih. Ova rješenja su zato podržali svi socijalni partneri.
I konačno, u interesu poslodavca je da ima i da zadrži dobrog, po mogućnosti domaćeg radnika. Vjerujem da brzo dolazi vrijeme kada će poslodavci morati da se puno više potrude oko obezbjeđenja potrebne radne snage.
ANALITIKA: Da li se Zakonom o radu izričito zabranjuje otpuštanje zbog trudnoće i odlaska na porodiljsko odsustvo?
PURIŠIĆ: Zaposlena žena, prema novom Zakonu o radu, ima pravo na posebnu zaštitu u svim bitnim aspektima radnog odnosa. Zaštitne mjere su preciznije i šire postavljene u odnosu na dosadašnje, pa se bez pretjerivanja može reći da smo ozbiljno unaprijedili zakon i kreirali najširi obim prava u regionu.
Dakle, propisano je da poslodavac ne može da odbije da zaključi ugovor o radu sa ženom zbog trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta može ponuditi izmjenu ugovora o radu pod nepovoljnijim uslovima.
Kod zasnivanja radnog odnosa poslodavac ne može od žene da traži podatke o trudnoći, ili da uslovljava trajanje radnog odnosa nepostojanjem trudnoće.
Zatim, ne može da otkaže ugovor o radu trudnoj ženi, kao ni ženi ili muškarcu koji koristi porodiljsko ili roditeljsko odsustvo. Za vrijeme korišćenja trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, poslodavac ženu ne može proglasiti tehnološkim viškom.
Ženi kojoj ističe ugovor o radu na određeno vrijeme u periodu korišćenja trudničkog, porodiljskog i roditeljskog odsustva, taj ugovor se produžava do isteka tog odsustva.
Ovim odredbama novog zakona snažno se podstiče natalitet, kroz dodatnu zaštitu zaposlenih žena koje se ostvare kao majke.
ANALITIKA: Da li smatrate da je rješenje po kojem poslodavac ima pravo da otpusti zaposlenog ukoliko ne pristane na aneks ugovora o radu previše rigorozno?PURIŠIĆ: Ne smatram da je previše rigorozno. Navedeno rješenje postoji i u važećem zakonu i koliko znam, u praksi se nije češće zloupotrebljavalo. Konačno, socijalni partneri nijesu predlagali da ovu normu mijenjamo.
Postojeće rješenje smo unaprijedili na način što zaposleni koji odbije da zaključi Aneks ugovora o radu kojim se umanjuje zarada, ima pravo na otpremninu u iznosu od tri prosječne mjesečne zarade, bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Da li je utemeljena generalna ocjena da je Zakon o radu, na kojem je radjeno tri godine, “po mjeri” poslodavaca, a da zaposleni gube čitav niz prava i pravnih mehanizama u odnosu na aktuelni zakon?
PURIŠIĆ: Mislim da takva ocjena ne stoji, kao što ne stoji ni ona da je novi zakon favorizovao interese zaposlenih.
Tekst Prijedloga zakona o radu rađen je tako što su se prepoznali nedostaci važećeg Zakona o radu iz 2008. godine, konsultovani su evropski i standardi MOR-a u ovoj oblasti i nakon toga se, strpljivo i uz odgovoran socijalni dijalog, došlo do kvalitetnih rješenja koji su u interesu i poslodavaca i zaposlenih i države.
Očekujem da će njegova efektivna primjena unaprijediti položaj zaposlenih, podržati dostojanstven rad, podstaći našu ekonomiju i nova zapošljavanja i podržati formalni rad.
Sada nam predstoji zahtjevnija faza jačanja mehanizama i institucija za njegovu dosljednu primjenu. To je neophodno jer dosljedno primijenjeni Zakon o radu predstavlja jedno od zatvarajućih mjerila za Poglavlje 19- Socijalna politika i zapošljavanje.
ANALITIKA: Pošto turistički poslenici najavljuju uvoz radne snage iz egzotičnih zemalja poput Filipina, šta će Vlada uraditi da zaštiti domaću radnu snagu?
PURIŠIĆ: Turizam je kod nas brzo rastuća privredna grana koja zahtijeva dosta novih radnika. Za devet mjeseci 2019. godine zaposlenost je u ovoj djelatnosti povećana za 16,8 odsto u odnosu na uporedni period 2018. godine.
Evidentno je da tokom ljetnje turističke sezone imamo deficit radne snage u nekim zanimanjima iz oblasti ugostiteljstva i turizma. Vlada Crne Gore, u tim okolnostima dozvoljava privremeni boravak i rad stranaca, kako bi poslodavcima obezbijedila nedostajuću radnu snagu. Za 2020. godinu Vlada je utvrdila godišnju kvotu u ukupnom broju od 20.454 dozvola.
Međutim, mišljenja smo da se turistička sezona mora oslanjati prvenstveno na domaću radnu snagu i mjerama aktivne politike zapošljavanja radimo na obezbjeđenju adekvatne radne snage na domaćem tržištu rada.
Sistem obrazovanja, posebno kroz program dualnog obrazovanja, već osposobljava kadrove koji će odgovarati potrebama privrede, pa i u oblasti turizma i biti odmah spremni za ulazak u svijet rada.
Ove godine je u cilju kvalitetne pripreme ljetnje turističke sezone, realizovana i kampanja “Zaposlimo domaće – da Crna Gora radi”. Tokom kampanje zaposleno je preko 11.500 nezaposlenih lica.
Značajan broj radnih mjesta koja se odnose na pomoćne poslove mogu obavljati svršeni srednjoškolci, studenti kao i nezaposlena lica drugih zanimanja i to predstavlja značajan resurs za obavljanje sezonskih poslova.
Ono što treba istaći je to da tržište rada, kao i svako drugo tržište, funkcioniše na principu konkurencije i radnici će ići tamo gdje im se budu nudili veće plate, bolji uslovi rada, benificije i slično. To je izazov za cijelo društvo, a posebno za poslodavce koji bi trebali da na njega odgovore generalno boljim uslovima rada i zaradama.
Dakle, Vlada će pratiti prilike i pravovremeno donositi odgovarajuća rješenja, kako bi se obezbijedio održiv rast i razvoj i povećao životni standard stanovništva.
ANALITIKA: Formirana je baza podataka o nasilju u porodici. Koliko će taj sofisticirani softver pomoći u rješavanju ove kompleksne problematike?PURIŠIĆ: Baza je integralni dio kapitalnog projekta Socijalni karton - Informacioni sistem socijalnog staranja (ISSS). Ona prvenstveno služi da obezbijedi pravovremeno i efikasno postupanje u zaštiti žrtava, odnosno primjenu ključnih komponenti Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici u praksi.
Zajedničkim radom MRSS sa kolegama iz MUP-a i uz podršku UNDP i Delegacije EU, krajem 2018. godine, napravljeno je ovo kompleksno softversko rješenje, koje obezbjeđuje automatizovanu razmjenu obavještenja, prijavu nasilja i pripadajućih podataka između MUP-a, odnosno Uprave policije sa jedne strane i Ministarstva rada i socijalnog staranja odnosno Centara za socijalni rad, sa druge strane.
Rješavanje problema porodičnog nasilja zahtijeva multidisciplinarni pristup, te centri za socijalni rad sarađuju sa kolegama iz drugih resora, a sve preduzete aktivnosti evidentiraju u Socijalnom kartonu iz koga će se generisati zvanična statistika na državnom nivou. Korisno je napomenuti da Socijalni karton obezbjeđuje povjerljivost i zaštitu podataka o korisniku i porodici.
Uspostavljanjem ove baze postignuto je mnogo, ali ovaj sofisticirani softver ne može sam po sebi da riješi ovu kompleksnu problematiku. Apelujem na građane da prijavljuju nasilje, a crnogorskoj javnosti i žrtvama nasilja želim da poručim da imaju oslonac u državi i njenim institucijama.
ANALITIKA: Bije Vas glas da ste najbolji igrač šaha u rodnom Plavu. Kako ste naučili da tako dobro igrate šah i da li ste pokušavali da ga igrate takmičarski?
PURIŠIĆ: Poznajem neke šahiste u Plavu koji ne misle tako…
Istina je da volim da igram šah i tako svoje slobodno vrijeme najradije provodim. Doduše, sada zbog drugih obaveza igram dosta rijetko.
Tajne šaha sam još u djetinjstvu učio u porodičnom okruženju jer je tu bilo dobrih igrača. Koristio sam svaku priliku da s njima odigram neku partiju i vremenom napredovao.
Tako je to počelo- kasnije sam povremeno igrao i na nekim turnirima. Posljednjih dvadesetak godina, kad je bilo prilike, igrao sam za ŠK “Jezero” Plav koji se takmiči u Drugoj crnogorskoj ligi. Sada je stasala mlađa generacija takmičara, pa je vrijeme da ponovo pređem u šahiste-rekreativce.
