Abiznis

Elektronska prijava sezonaca za 10 minuta, sigurna uplata staža i osiguranja

U planu je da se u Crnoj Gori uvede sistem elektronske registracije sezonskih radnika u sektoru poljoprivrede, saznaje Portal Analitika.
Foto: Portal Analitika/Pobjeda/Dojče Vele
Foto: Portal Analitika/Pobjeda/Dojče Vele
Siniša Goranović
Siniša GoranovićAutor
Portal AnalitikaIzvor

Inicijator ovog projekta je Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), koje ima kancelariju u Podgorici. Osim Crne Gore, uvođenje sistema e-registracije sezonaca u poljoprivredi planira se i u BiH, Makedoniji, Albaniji i na Kosovu.

Sličan sistem je početkom tekuće godine uveden u Srbiji, poljoprivredno najmoćnijoj zemlji regiona. Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je od početka 2019. godine do polovine avgusta preko ovog sistema registrovano preko 20 hiljada radnika sa 480.000 prijavljenih radnih dana i 1,2 miliona eura uplaćenih poreza i doprinosa u državni budžet. 

18berba-vranca-17082018-dobrilo-malidzan-14

Svi na dobitku: Ovaj sistem, nakon uvođenja u državama regiona, omogućiće brojne pogodnosti za sve tri strane– radnike, poslodavce i državu, kroz podsticanje efikasnijeg angažovanja radne snage, daljeg razvoja poljoprivrede i ukupnog ekonomskog razvoja zemlje.  

Za poslodavce je značajno pojednostavljen postupak prijave i sveden na mogućnost prijavljivanja radnika za manje od deset minuta. Uz to, privreda ima niže administrativne i finansijske troškove. Prijavljenim radnicima, koji su do sada uglavnom bili angažovani “na crno”, uplaćuje se penzioni staž i zdravstveno osiguranje u slučaju povrede na radu, a imaju i zagarantovanu minimalnu zaradu. S druge strane, država dobija potpuno uređen i funkcionalan sistem, efikasniju kontrolu i naplatu, nižu stopu sive ekonomije, te veće zapošljavanje i poreske prihode.  

Poslodavci u svega nekoliko klikova, unosom jedinstvenog matičnog broja radnika, datuma kada će radnik biti angažovan i odabirom vrste posla, na legalan način mogu da obezbijede pomoć u poljoprivrednim radovima. Pored pravnih subjekata, sistem mogu da primjenjuju i fizička lica. 

E-registracija donosi i mnoge pogodnosti radnicima- između ostalog, iako dodatno angažovani tokom sezone, ne gube prava nezaposlenih lica niti druge vrste ostvarenih benefita. Budući da se za vrijeme obavljanja sezonskih poslova radnik ne briše sa evidencije nezaposlenih, ne obustavlja se isplata novčane naknade Nacionalne službe za zapošljavanje, niti to utiče na korišćenje prava na novčanu socijalnu pomoć. 

Efikasnost elektronskog sistema registracije ogleda se i u tome što radnici veoma jednostavno, putem mobilnog telefona, u svakom trenutku mogu da provjere da li su prijavljeni, koji poslodavac ih je prijavio i na koji vremenski period. 

Podaci pokazuju da je u Srbiji, prije sprovedene reforme pojednostavljenja prijave sezonskih radnika, oko 95 odsto sezonaca u poljoprivredi radio „na crno“, bez ikakvog ugovora. Poslodavci potvrđuju da su i oni i radnici podjednako zadovoljni efektima primjene novog sistema. Prema podacima firmi koje su uzele učešće u programu, radnici su ranije sami izbjegavali da budu prijavljeni, zbog komplikacija oko ponovnog prijavljivanja na biro i fond za penzijsko-invalidsko osiguranje. 

sinisalekicUvesti e- registraciju sezonaca i u turizmu: Ekonomski analitičar Siniša Lekić ocijenio je za Portal Analitika da je u Crnoj Gori, uoči uvođenja e-registracije sezonskih radnika u poljoprivredi, situacija nalik onoj u Srbiji.

“Crna Gora odavno ima problem prijave radnika, kako sezonskih tako i onih koji dugi niz godina rade bez osiguranja. S obzirom da je broj prijavljenih radnika u odnosu na broj penzionera nepovoljan, potrebno je učiniti neku radikalniji potez na ovom polju. Opšte poznata stvar je da se radnici ne prijavljuju i da je siva zona u ovom segmentu ogromna. Izgovori poslodavaca da je procedura prijave administrativno komplikovana samo je pokušaj da se ne prijavljuju radnici. Ovo je stalna praksa kad su poslovi sezonskog karaktera u pitanju”, ističe Lekić.

On naglašava da je uvođenje elektronske prijave radnika u poljoprivredi sigurno dobar potez i da iskustva iz okruženja to potvrđuju, ali da se ne bi trebalo zaustaviti na tome.

“Potrebno je učiniti još mnogo na kontroli prijavljenih radnika. Kad pogledamo evidenciju turista u toku sezone i ukupan broj zaposlenih u turizmu, jasno je da tu postoji ogroman nesklad i nemoguće je da legalno prijavljeni radnici opsluže toliki broj turista. Inspekcija i kaznena politika je neadekvatna i tu treba napraviti radikalne rezove. Radniku je naravno u interesu da je prijavljen i potrebno je da na lak i jednostavan način može to provjeriti. Neophodno je to uraditi na način da poslodavac ne može da sankcioniše radnika ukoliko provjerava da li je prijavljen ili ne”, pojasnio je Lekić. 

Struktura crnogorskih penzionera, napominje, to potvrđuje, jer većina prima minimalnu penziju, što govori da ili nisu bili prijavljeni veliki dio svog radnog staža ili da je prijava na minimalnu zaradu uobičajena praksa.

gizdojceveleGIZ će obezbijediti softver: Prema nezvaničnim informacijama Portala Analitika, inicijator uvođenja elektronske evidencije sezonskih radnika u poljoprivredi, Njemačko društvo za međunarodnu saradnju obezbjediće i odgovarajući softver za njegovo sprovođenje.

U susjednoj Srbiji, poslodavci koji imaju firme ili privatna gazdinstva mogu da prijave radnike u nekoliko koraka putem onlajn platforme sezonskiradnici.gov.rs.

Dostupna su im i video uputstva i mobilna aplikacija Sezonski radnici, kreirani da korisnicima olakšaju upotrebu ovog servisa.   

Tamošnja Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) vodi elektronsku evidenciju sezonskih radnika, na osnovu podataka koje dobija direktno preko portala sezonskiradnici.gov.rs. To znači da radnici koje poslodavci angažuju na ovaj način automatski ulaze u registar sezonskih radnika, zajedno sa informacijom na kojim poslovima su bili angažovani. 

Takođe, u evidenciju sezonskih radnika kod NSZ se na sopstveni zahtjev mogu upisati i lica koja su zainteresovana za obavljanje sezonskih poslova, unosom ličnih i podataka o obučenosti i iskustvu na sezonskim poslovima. 

Prema statističkim podacima, u Srbiji su sezonski radnici najčešće angažovani na poslovima branja voća, pripreme zemljišta, sadnji, sjetvi, žetvi i poslovima čišćenja, ljuštenja, sortiranja, pakovanja i skladištenja voća i povrća.
 

Portal Analitika