Maloljetnici prate svaki korak omiljenih jutjubera: Jutjuberi su oni koji snimaju različit sadržaj za društvenu platformu Jutjub i od toga zarađuju novac. Maloljetnici prate svaki korak svojih miljenika, koji na svojim klipovima imaju i više stotina hiljada pregleda.
Koliko su popularni, pokazuje i činjenica da je nastup tzv. influenserke Marije Žeželj u Podgorici otkazan zbog prevelike gužve i haosa koji su djeca izazvala, a slična situacija nedavno se dogodila u Novom Sadu, kada je trebalo da gostuje Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase. Tada je čak intervenisala i policija.
Polovina učenika odjeljenja četvrtog razreda u jednoj podgoričkoj osnovnoj školi sa kojima smo ragovarali, rekla nam je da prati neke od jutjubera. Oni su za Portal Analitika objasnili da su najpopularniji Braco Gajić, Baka Prase, Dex Rock, Marija Žeželj i Muđa.
„Svi gledaju jutjubere, ali neće svako da prizna. Moj omiljeni jutjuber je Baka Prase. Gledam ga jer mi je zanimljiv, ali ne sviđa mi se baš sve što on radi”, ističe devetogodišnjak A. D.
Šta je trenutno najpopularnije, provjerili smo i preko opcije trending na Jutjubu, koja prikazuje šta se trenutno najviše gleda u našoj zemlji. Na prvom mjestu je nova pjesma od Jale Brata i Bube Korelija, čiji stihovi, između ostalog, govore: „Kažeš da cijelu si veče pila i duvala”, a prvih petnaest mjesta zauzimaju i rijalitiji, neki od jutjubera, kao i muzičko takmičenje „Zvezde Granda”.
U anketi koju smo uradili u jednom odjeljenju podgoričke osnovne škole, učenici su rekli da najviše vole da slušaju rep pjevača Lil Pampa. Pjeva, između ostalog, o konzumiranju droga, kao i velikom novcu koji je zaradio ne radeći ništa.
Psihološkinja Jasmina Đukić za Portal Analitika upozorava da je dijete ili adolescent koji je u procesu formiranja ličnog identiteta najviše podložno uticajima koji dolaze spolja.
„Njihov sistem vrijednosti i lične autonomije previše su popustljivi i upijajući, jer su u procesu izgradnje”, kaže Đukić.
Djeca žele da žive živote popularnih influensera: Većina influensera, to jeste onih koji su popularni na društvenim mrežam,a prikazuju život koji nije realan. Djevojčice prate jutjuberke koje putuju na različite destinacije, šminkaju se proizvodima koji koštaju i nekoliko stotina eura, te kupuju torbe i cipele od nekoliko hiljada. Dječaci, s druge strane, prate one koji igraju igrice, psuju i vrijeđaju na svojim kanalima, pod izgovorom da su „samo opušteni”. Zarada od pratioca, pregleda, ali i reklama ide i do nekoliko hiljada eura. Djeca ih svakodnevno prate, te postaju njihovi fanovi.
„Oni su najčešće predstavljeni kao popularni, slavni, fizički privlačni, bogati, uspješni u poslu i ljubavi, što su često nerealne slike koje ne odgovaraju stvarnosti. Adolescenti su podložni uticajima i skloni su da vjeruju da su ove osobe idealne i da vode savršene živote. Zbog toga se u njih i zaljubljuju, obožavaju ih i potpuno usvajaju njihovo ponašanje i stil življenja”, ističe psihološkinja koja radi na SOS Roditeljskoj liniji u Udruženju ,,Roditelji“, Milica Pušonjić.
„Problem nastaje kada taj sadržaj, koji je izuzetno popularan, promoviše devijantno ponašanje, nasilje, neartikulisanu komunikaciju, nekulturu, promiskuitet i slično”, navodi ona.
Dodaje da su prva asocijacija rijaliti emisije čiji glavni protagonisti promovišu najniže kulturne i duhovne vrijednosti.
„Ovakvi sadržaji predstavljaju svojevrsnu kontaminaciju za psihu jednog adolescenta i protiv toga se kao društvo moramo boriti”, naglašava ona.
Psihološkinja Đukić ističe da Jutjub ima veliki uticaj na mlade, jer oni nemaju razvijeno kritičko mišljenje, već najčešće samo „gutaju sadržaj”.
„Činjenica je da je razvoj tehnologije pomogao agresivno plasiranje modernih vrijednosti i da je mladima, koji su danas generacija socijalnih mreža, jako teško, jer oni u procesu odrastanja usljed ove digitalne agresije nisu imali priliku da odrastaju kroz prepoznavanje potreba koje dolaze iznutra, već su odrastali sa potrebama koje se nameću iz ʼglobalne vrećeʼ”, navodi ona.
Ističe da usvajanjem nametnutih potreba i vrijednosti može doći do osjećaja praznine.
„Najčešće ono što im je plasirano da će ih učiniti sretnim, ne učini ih sretnim. Duboko, na psihološkom nivou, vlastiti, sopstveni potencijalni nagon, apetit ili potreba su u cilju pripadanja pomjereni i zamijenjeni a spoljnjim, nečijim tuđim, nametnutim iz okoline, zato i dolazi do konstantnog nezadovoljstva mladih”, objašnjava Đukić.
Važno je da su roditelji dobro informisani: Da bi roditelji mogli da kontrolišu ono što njihova djeca gledaju na društvenim mrežama, važno je da se prije toga dobro pripreme i informišu, ukazuju naše sagovornice.
Ne trebaju da kritikuju djecu, već im pokažu da su zainteresovani i za taj dio njihovog života.
„Važno je da roditelji razgovor započnu pitanjem, a ne pridikovanjem. Mogu pitati svoje adolescente kakav im se sadržaj dopada, šta trenutno prate na nekoj društvenoj mreži, diskutovati o tome zbog čega im se to dopada, kakva su im interesovanja, da li planiraju i sami nešto da objave”, ističe Pušonjić.
Kaže i da „ono što se dešava u onlajn svijetu predstavlja refleksiju dešavanja u društvu uopšte”.
„Sve vrste neprijatnih iskustava, nasilje, maltretiranje, zlostavljanje, iskorišćavanje koje djeca mogu doživjeti u školi, kod kuće ili u bilo kojem realnom okruženju, mogu se desiti i na internetu”, upozorava ona.
S obzirom da danas pametne telefone koriste sve mlađa djeca, izuzetno je važno da ih roditelji nauče kako da bezbjedno koriste internet.
„Mogu razgovaranje o ozbiljnim temama koje su aktuelne na internet, kao što je seks i slanje poruka sa seksualnim sadržajem, nasiljem, ohrabriti ih da razvijaju empatiju i u onlajn svijetu, naučiti ih da uvijek dobro razmisle prije nego što nešto objave na internetu, razgovarati o tome kada šala prelazi granicu, objasniti im da nikada i ni u kom slučaju nije u redu da pod pritiskom nekom šalju svoje slike na kojima su obnaženi”, navodi Pušonjić.
Mladi traže na Jutjub kanalima ono što im nedostaje u odnosima sa najbližima, ističe Đukić.
„Ne možemo reći da su mladi takvi, ili da je vrijeme takvo, jer smo svi odgovorni. Kao nosioci ovog vremena, roditelji i članovi zajednice treba da se zapitamo šta je to u društvu što smo stvorili da se mladi danas ponašaju tako kako se ponašaju. Ovakvo ponašanje može biti odraz kreativnog prilagođavanja mladih, jer djetetu treba pažnja, razumijevanje, podrška i kada kod kuće nema kome da se obrati, na internetu pronalazi odgovor”, zaključuje Đukić za Portal Analitika.
Prvo nacionalno reprezentativno istraživanje koje je objavljeno prošle godine pokazalo je da dijete uzrasta od 12 do 17 godina provede blizu osam sati dnevno ispred raznih ekrana, od čega tri i po sata dnevno koriste mobilni telefon.
