On je naveo da su najveći dužnici KAP, Vektra Montenegro i Technosteel HVT iz Nikšića. Direktor Uprave carina nam je kazao i da su u toku krivični postupci protiv osam carinskih službenika, te naveo da oni trenutno ne vrše dužnost.
ANALITIKA: Na koji način šverceri pokušavaju prokrijumčariti robu ?Gdje je sve pokušavaju sakriti?
JOKOVIĆ: Tokom sprovođenja mjera carinskog nadzora krijumčarena roba se pronalazi u svim fabričkim šupljinama teretnih i putničkih motornih vozila, posebno napravljenim bunkerima, sjedištima, instrument tablama, zidovima i podovima kontejnera itd. Krijumčarena roba (narkotici) je pronađena i kod lica sa invaliditetom, porodica sa maloljetnom djecom, penzionera, pripadnika bezbjedonosnih agencija druge države.
ANALITIKA: Koliko je u ovoj godini otkriveno švercovane robe na graničnim prelazima?
JOKOVIĆ: U 2019. godini službenici Uprave carina su samostalno i u zajedničkim akcijama sa drugim državnim organima zaplijenili krijumčarenu robu u vrijednosti od 129.019,16 eura.
U dijelu borbe protiv neregularnosti u oblasti akciznih proizvoda u 2019. godini zapljenjeno je: 346.320 komada cigareta u vrijednosti od 37.476,00 eura i 52,00 kg rezanog duvana u vrijednosti od 3.120,00 eura.
Po osnovu navedenih zapljena, izdata su ukupno 43 prekršajna naloga i izrečene novčane kazne u iznosu od 22.200,00 eura. Samostalno i u zajedničkim aktivnostima sa drugim državnim organima podneseno je ukupno 12 krivičnih prijava nadležnom tužiocu, od čega se osam krivičnih prijava odnosi na akcizne proizvode.
ANALITIKA: Ko su trenutno najveći carinski dužnici?
JOKOVIĆ: Stanje carinskog duga na dan 01.11.2018.godine iznosi 3.967.498,37 eura, a uglavnom datira iz ranijeg perioda. Najveći carinski dužnici su KAP AD Podgorica – 1.189.332,85, Vektra Montenegro Podgorica– 793,751,68; Technosteel HVT Nikšić – 324,673,29; B&S PETROL Rožaje – 219.922,04; MONT-VALERI Podgorica– 159.368,22; SEMPER Nikšić – 148.465,48.
ANALITIKA: Na kojoj granici je najviše pokušaja šverca?
JOKOVIĆ:Najveći broj zapljena ostvaren je u unutrašnjosti carinskog područja, a na graničnim prelazima u 2019. godini najveći broj prekršaja otkriven je na CI Dobrakovo, CI Kula, CI Dračenovac, CI Slobodna zona luka Bar i CI Aerodrom Podgorica.
ANALITIKA: Da li se protiv nekih carinskih službenika vode krivični postupci protiv carinskih službenika zbog krivičnih djela primanje mita i zloupotreba službenog položaja?
JOKOVIĆ: U toku su krivični postupci protiv osam carinskih službenika. Zbog pokrenutog krivičnog postupka, donijeta su rješenja o privremenom ograničavanju vršenja dužnosti, na način što je službenicima zabranjeno obavljanje poslova u ovom državnom organu (suspenzija), do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka.
Borba protiv korupcije i unapređenje integriteta i etike carinskih službenika je permanentan zadatak i misija Uprave carina sa fokusom na implementaciju principa nulte tolerancije na korupciju. U kontekstu stalnog unapređenja integriteta i zaštite institucije od svih vidova neprihvatljivog ponašanja Uprava carina će kao i do sada nastaviti da aktivno sarađuje sa nadležnim državnim institucijama u otkrivanju i procesuiranju istih.
ANALITIKA: Da li očekujete da će naplata carinskih prihoda u ovoj godini premašiti planirane budžetom?
JOKOVIĆ: Uprava carina je u periodu januar - februar 2019. godine naplatila 93.183.998,51€ čime je ostvaren rast prihoda od 6,42% ili 5,62 mil. € više u odnosu na isti period prošle godine. Izvršen je povraćaj sredstava u iznosu od 1.299.331,75€, i time ostvarena neto naplata od 91.884.666,76€ što je za 3,83% više u odnosu na plan prihoda.
Prema strukturi naplaćenih prihoda, ostvarena naplata PDV-a pri uvozu iznosila je 60.113.028,63€, čime je ostvaren rast prihoda od 8,27% ili 4.591.021,37€ više. Ostvarena naplata po osnovu carine (poreza na međunarodne trgovine i transakcije) iznosila je 3.175.565,47€, što je za 9,60% više u odnosu na isti period prošle godine, dok su prihodi od poreza na kafu naplaćeni u iznosu od 294.042,96€ a ostali prihodi iznosili su 7.691,41€.
Naplata prihoda po osnovu akcize iznosila je 29.593.670,04€, što je za 3% više nego u prethodnoj godini. Posmatrano prema vrstama akciznih proizvoda, kod svih kategorija je zabilježen rast naplate prihoda. Uprava carina već duži niz godina bilježi kontinuiran rast naplate prihoda za koje je nadležna i veću naplatu od iznosa predviđenih planom. Imajući u vidu pozitivne rezultate u prvim mjesecima ove poslovne godine, kao i intenzivne kontrolne aktivnosti Uprave carina, očekujemo nastavak pozitivnog trenda u naplati prihoda koji je karakterisao prethodni period.
ANALITIKA: Šta se najčešće švercuje i da li se mijenjaju načini na koji se cigarete i droga krijumčare?
JOKOVIĆ: U strukturi krijumčarene robe preovlađuju akcizni proizvodi i roba široke potrošnje. Krijumčarenja svih vrsta roba a pogotovu akcizne robe i narkotika predmet su pojačane pažnje Uprave carina već duži vremenski period. Izvanredni rezultati koje je ostvarila Uprava carina u oblastu suzbijanja krijumčarenja narkotika, akcizne i druge komercijalne robe daju nam za pravo da zaključimo da se Uprava carina na efikasan način suprostavlja ovoj vrsti izazova, koji je prepoznat kao globalni trend. Takođe ističemo unapređenja elektronskog sistema upravljanja rizikom u Upravi carina, koji je jedan od ključnih alata za identifikovanje rizičnih pošiljki u međunarodnom robnom i putničkom prometu.
U 2019. godini službenici Uprave carina su u četiri slučaja spriječili krijumčarenje narkotika i zaplijenili 59,40 kg skanka i 17,00 kg heroina.
ANALITIKA: Čini se da su krijumčari poprilično maštoviti kada treba sakriti švercovanu robu. Gdje su je sve pokušali sakriti?
JOKOVIĆ: Tokom sprovođenja mjera carinskog nadzora krijumčarena roba se pronalazi u svim fabričkim šupljinama teretnih i putničkih motornih vozila, posebno napravljenim bunkerima, sjedištima, instrument tablama, zidovima i podovima kontejnera itd. Krijumčarena roba (narkotici) je pronađena i kod lica sa invaliditetom, porodica sa maloljetnom djecom, penzionera, pripadnika bezbjedonosnih agencija druge države ..
ANALITIKA: Evropska komisija javno je pohvalila Upravu carina. Da li ima prostora za unapređenje službe i u kojim segmentima?
JOKOVIĆ: U razvoju poslovnih procesa i procedura, kao i informatičkih Sistema za podršku procesima, Uprava carina intenzivno koristi modele tehničke podrške od strane Evropske Unije, što je osiguralo da naš razvoj bude usklađen sa standardima i najboljom praksom zemalja EU.
Svi indikatori relevantni za iskazivanje uspješnosti rada Uprave carina pokazuju stabilan i kvalitetan rast, kako u oblasti naplate prihoda tako i u oblastima olakšanja međunarodne trgovine, unapređenja IT Sistema, zaštite društva i bezbjednosti carinskog područja i jačanju administrativnih kapaciteta.
Oblasti u kojima postoji potreba za kontinuiranim razvojem su identifikovane, a definisane su i aktivnosti za ostvarenje tih ciljeva. Uprava carina izradila je Poslovnu strategiju i Akcioni plan za njenu implementaciju za peiod 2019 – 2021, gdje su planirane konkretne mjere, rokovi i nosioci mjera. Prioriteti su dati Usklađivanju zakonodavstva sa propisima EU, Jačanju bezbjednosti i zaštite društva, trgovinskim olakšicama, efikasnoj naplati prihoda, razvoju i unapređenju ljudskih resursa, jačanju integriteta, modernizaciji opreme itd.
Posebno naglašavamo određene projekte u oblasti razvoja Carinskog informacionog sistema koji će obezbijediti, kako upravljanje rizicima i olakšanje odvijanja trgovine, tako i buduću intereoperabilnost i intrerkonektivnost sa IT sistemima EU. Krajem 2018.godine započeta je implementacija Projekta “Podrška Upravi carina “iz sredstava IPA, kojim će se uspostaviti jedan od osnovnih sistema EU – Novi kompjuterizovani tranzitni sistem (NCTS).
