Kako dodaje, Crna Gora i Kosovo još bilježe pozitivne stope i mi smo najbolje prošli u toj demogragfskoj tranziciji, bolje nego Hrvatska ili Srbija, koja godišnje gubi po cijeli jedan grad. Ipak, kako upozorava, bitno da se donese ozbiljna Strategija demografske rehabilitacije, jer je recimo Irska, čija iskustva treba koristiti, uspjela da potpuno preokrene trendove iz negativnih ka pozitivnim.
ANALITIKA: Da li Crnoj Gori prijeti bijela kuga i kakvi su podaci kojima u ovom trenutku raspolažemo?
DODEROVIĆ: Podatke prati Monstat po evropskoj metodologiji i oni su dosta pouzdani. Na osnovu tih podataka, mi nemamo bijelu kugu na nivou države, ali u bliskoj budućnosti, ćemo je imati. Ona je u pojedinim gradovima i regionamima već prisutna, tako da kada govorimo o fenomenu bijele kuge treba razdvojiti nivo države, regiona i opština. U deset od 11 opština na sjeveru imamo bijelu kugu.
ANALITIKA: Podaci pokazuju da iz godine u godinu, imamo sve manje mlađih stanovnika i da ukupno stanovništvo značajno stari. Je li to posljedica samo pada nataliteta ili možda i iseljavanja?
DODEROVIĆ: Postoji nekoliko faktora koji na to utiču – Crna Gora nije zabilježila neki bitnji rast stanovišta u odnosu na 1991. godinu. Stanovništvo je ušlo je fazu starenja i imamo prosječnu starost od oko 38 godina. Osim toga, jedan dio stanovništa se iseljava, posebno mladja populacija, tako da to utiče na starenje stanovništa. Takodje, zbog ekonomskog, socijalnog i medicinskog razvoja je produžen i životni vijek gradjana, tako da su sve to faktori koji utiču na starenje stanovništva.
ANALITIKA: Rekli ste da u Crnoj Gori nema bijele kuge na nivou države, ali da ima na nivou opština.
DODEROVIĆ: Posebno je problematičan sjeverni region.
ANALITIKA: Svjedoci smo da građani sve više gravitiraju ka Podgorici i primorju. Država, sa druge strane, pokušava , maker deklarativno, da radi na razvoju sjeveru. Je li to dovoljno?
DODEROVIĆ: Sve te strategije sjevernog i ukupnog ekonomskog razvoja nijesu dale očekivane rezulate i zato imamo odliv radne snage prema Podgorici i dijelu južnog regiona, jer pozitivni rezultat bilježe samo Bar i Budva. Treba donijeti ozbiljnju Strategiju regionalnog razvoja i Strategiju demografske rehabilitacije stanovništa Crne Gore. Treba voditi proaktivnu politiku koja bi dala rezultate kada je riječ o sjeveru, Nikšiću i Cetinju, posebno. Posebno je bitno da se donese ozbiljna Strategija demografske rehabilitacije, jer je recimo Irska uspjela da potpuno preokrene trendove iz negativnih ka pozitivnim. Treba koristiti takva iskustva.
ANALITIKA: Jednom prilikom ste rekli da se Crna Gora nalazi u demografskoj depresiji. Šta to znači?
DODEROVIĆ: U Crnoj Gori, kada se uzmu u obzir njeni demokrafski podaci, je povećan je mortalitet, jedan dio stanovništa se iseljava, imamo migraciju sjevera ka Podgorici i jugu a sve to prati socijalno i psihiloško stanje nesigurnosti i neizvjesnosti. Ima sve više sociopatoloških pojava ( droga, alkohol, kocka) i to sve otežava demografsko stanje.
ANALITIKA: Gdje je Crna Gora kada se uporedi sa regionom? U Srbiji su, recimo, alarmantni podaci, da se godišnje gubi jedan cijeli grad.
DODEROVIĆ: Mi smo i dalje lider u regionu, da iskoristim tu formulaciju. Crna Gora i Kosovo još bilježe pozitivne stope i mi smo najbolje prošli u toj demogragfskoj tranziciji, bolje nego Srbija i Hrvatska. Ali sve ovo o čemu sam vam govorio pokazuje da se i mi možemo naći u toj sistuaciji ako se ovim pitanjem ne pozabavimo ozbiljno.
ANALITIKA: Kako se to objašnjava? Popis stanovništa pokazuje da žene koje su radjale imaju u prosjeku 2,7 djece.Najviše djece u Crnoj Gori rađaju žene u opštinama Plav i Rožaje, siromašnijim gradovima. Kako se to objašnjava?
DODEROVIĆ: U pitanju je tradicionalni faktor, istorijski i ekonomski razlozi. Gradjani Crne Gore i dalje baštine tradicionalne vrijednosti prema porodici, sistem vrijednosti je drugačiji. Sistem vrijednosti preferira porodicu i njene vrijednosti.To je jediina socijalna institucija koja je visoko vrendovana kod velikog dijela populacije.
ANALITIKA: Kakve su procjene u tom smislu, podaci pokazuju da se žene i kod nas sve kasnije odlučuju da rađaju?
DODEROVIĆ: Prirodni priraštaj opada, mi kada pratimo kretanja po godinama, vidimo i da je 2016. godine bio najniži od početka ovog vijeka. Država ovaj problem treba da sagleda vrlo ozbiljno i i treba da se krene u jedan set mjera pomoći porodici, djeci, majkama.
