Limun se zbog svojih nutritivnih svojstava i široke primjene nalazi na trećem mjestu po proizvodnji agruma u svijetu, odmah nakon pomorandže i mandarina. Najveći proizvođači limuna u svijetu su Indija, Meksiko, Argentina, Kina, Španija i SAD. Zbog osjetljivosti na hladnoću, njegova proizvodnja je ograničena, a najbolje uspijeva u područjima sa toplom klimom bez mraza. Limun je poznat po nutritivnim i zdravstvenim svojstvima, što je od velike važnosti, budući da su agrumi voće koje se najviše konzumira u svijetu.
Koristi se u svježem stanju, kao i za preradu gdje se iskorištavaju i pulpa i kora. Zbog visokog sadržaja limunske kisjeline, citrusnog eteričnog ulja, pektina i visokog sadržaja vitamina C, važna je sirovina u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Za tržište limuna u svježem stanju značajne su karakteristike veličina ploda i boja kore, dok je za prerađivačku industriju najvažniji sadržaj rastvorljivih čvrstih supstanci, količina soka i njegova nutritivna vrijednost, pektina i eteričnog ulja u kori.
Limun je pogodan za ekološku i organsku proizvodnju. Takav eko proizvod može osigurati veće prihode poljoprivrednih gazdinstava, te upotpuniti agroturističku ponudu za koju Crna Gora ima izvanredne uslove. U Crnoj Gori su oduvijek najpopularnije sorte limuna za uzgoj bile Meyer i Mjesečar, koje i danas krase brojna primorska dvorišta.
Sorta Meyer je hibrid između citrona i hibrida mandarina/pomelo, tzv. tangelo. Plod je jajolik, eliptičnog ili duguljastog oblika, zaobljenog vrha ili sa kratkim ispupčenjem; srednje veličine. Kora je svijetlo-narandžasta, debljine 3–6 mm, a pulpa je blijedo narandžasto-žute boje. Sok ima manji udio kisjelina i više šećera nego uobičajene ostale sorte. Ima tendenciju plodonošenja kroz čitavu godinu, ali glavni rod je od decembra do aprila. Dobro raste u hladnijim područjima i područjima sa kratkotrajnim mrazevima. Lako se i često uzgaja iz reznica. Dobro uspijeva na podlogama slatke narandže i grubog limuna.
Sorta Mjesečar formira vrlo bujno stablo sa dugim izbojcima obraslim sitnim eliptičnim listovima. Na izbojcima se nalazi osrednja količina bodlji, ali postoje i neki ekotipovi koji uopšte nemaju bodlje.
Dobro podnosi zemljište sa umjerenim sadržajem kalcijum karbonata, naročito ako je kalemljen na podlogu gorke narandže. Cvjeta više puta tokom godine, po čemu je i dobio naziv. Dozrijeva sredinom avgusta mjeseca.
Plodovi su srednje krupni, ovalnog oblika, a njihov vrh završava se ispupčenjem. Plod je sočan i umjereno kisjelog ukusa.
Za bolju prilagodljivost agroklimatskim uslovima, te uspješnu proizvodnju i veći kvalitet ploda potrebno je odabrati kompatibilne i odgovarajuće podloge. Podloge citrusa ponekad su jedini odlučujući element koji omogućuje njihov uzgoj na određenom području, te je njihov odabir vrlo važan jer će uticati na rodnost i kvalitet.
Selekcija novih podloga omogućila je npr. zamjenu gorke narandže, koja je osjetljiva na Citrus tristeza virus. Nove podloge otpornije na hladnoću, visoku pH vrijednost ili salinitet zemljišta proširile su areal uzgojnog područja limuna i u Crnoj Gori.
S obzirom na uticaj klimatskih promjena odabir i razvoj novih podloga tolerantnih na biotičke i abiotičke stresove neizbježan je za stabilnu proizvodnju. U našim agroklimatskim uslovima, dominantno se koristi kao podloga trolisna narandža (Poncirus trifoliata L.) koja je otporna na hladnoću, kao i generativno razmnožena gorka narandže, koja dobro podnosi sušna zemljišta.
Limun ne podnosi niske temperature. Temperature od -5°C mogu prouzrokovati znatna oštećenja, pa i uginuće cijele biljke. Ta granica može biti nešto niža, ako je limun kalemljen na podlozi Poncirus trifoliata, pa je ta granica oko -6,5°C. Krošnju voćke treba pokriti zaštitnom folijom tokom zimskih meseci. Limun je jedan od najosjetljivijih vrsta agruma na zimsku hladnoću.
Posljedice niskih temparatura mogu se izbjeći preventivnim mjerama kao što su: pravilan izbor položaja (najpogodniji su južni, jugozapadni, jugoistočni, a najnepovoljniji sjeverni položaji), gajenje otpornijih sorti (rane sorte su otpornije od kasnih, jer ranije završavaju vegetaciju), izbor podloge (kako je Poncirus listopadan, sve vrste agruma okalemljene na njemu prije završe aktivnu fiziološku vegetaciju i pređu u stadijum mirovanja, zadržavaju svoje zeleno lišće, ali povećavaju otpornost na niske temperature).
Rezidbom se uspostavlja ravnoteža između rodnosti i vegetativnog porasta. Slabija rezidba ubrzava i povećava rodnost, dok oštrija povećava bujnost i usporava rodnost. Previše i kasno đubrenje azotom dovodi do bujnijeg porasta mladara i produžavanja vegetacije. Takvi mladari ne odrvene do jeseni pa izmrzavaju, a stabla su manje otporna na uticaj hladnoće.
Kod voćaka koje su obezbijeđene fosforom na vrijeme dolazi do odrvenjavanja ljetorasta, dok kalijum utiče na rodnost, boju i kvalitet plodova, reguliše otpornost biljaka prema niskim temparaturama. Međutim, višak kalijuma ometa usvajanje kalcijuma i magnezijuma. Primijenite đubriva u formulaciji sa nižim sadržajem azota, višim sadržajem kalijuma i najvišim sadržajem fosfora, u biljci pristupačnim oblicima. Na našem tržištu dostupna su veoma kvalitetna, peletirana đubriva.
Najčešći načini zaštite stabala limuna od zimskih hladnoća i hladnih i jakih vjetrova zavise od toga da li se radi o saksijskoj biljci ili pak oproizvodnji na otvorenom. Neophodno je premještanje posuda sa citrusima u zaštićen prostor ili zavjetrinu (južna pozicija s više sunca), dok se na otvorenom predlažeomotavanje cijelih stabala s raznim materijalima, npr. od agrila, koji su propustljivi za vazduh i omogućavaju povećanje temperature biljke.
Prihvatljiv izbor su i jutane vreće, PVC perforirane vreće, mreže i slično. Uvijek je preporučljivo podizanje prirodnih vjetrozaštitnih pojaseva (najčešće od čempresa i maslina sorte Cipressino). Vjetrozaštitni pojasevi se podižu na pravac pružanja vjetrova.
U Crnoj Gori, dostupni su organski preparati, biljni antifrizi, namijenjeni za smanjenje štetnog uticaja mraza kasno u jesen ili u rano proljeće, koje treba primijeniti 3 do 4 dana prije pojave niskih temparatura. Jedna od mjera koja dodatno potpomaže boljoj otpornosti lišća svih agruma na zimske hladnoće je prskanje krošnje jednim od zaštitnih sredstava koja u sebi ima bakar (npr. bakar oksihlorid). Na ovaj način, biljke postaju otpornije na pojavu bolesti koje su posljedica stresnih situacija, ali i niskih temperatura.
