Rotkvica (Raphanus sativus L.) je jednogodišnja povrtarska kultura, koju su gajili Stari Grci, Rimljani i Egipćani. Prema kazivanju istraživača Plinija, u Egiptu su još 2.700 godina p.n.e. koristili ovu biljnu vrstu, i to uglavnom sjeme, odnosno ulje iz semena. U Kini se uspješno uzgaja već 4.000 godina i ima veoma značajnu ulogu u narodnoj medicini. Još u prvom vijeku naše ere, Dioskorides, grčki ljekar, botaničar i farmakolog je ustanovio da rotkvica popravlja apetit.
Rotkvica se uspješno uzgaja u svim zemljama umjerene klime, a danas je njena proizvodnja široko rasprostranjena i na otvorenom i u zatvorenom području. Naročito je cijenjena zbog svog korijena, koji ima veoma malu energetsku vrijednost, a pikantnog je ukusa, zahvaljujući gorušičinom ulju i limunskoj kiselini. Zahvaljujući ovim sastojcima, odlična je u dijetetskoj ishrani, ali i korisna prilikom bolnih uboda insekata, s obzirom da smanjuje otok i ublažava neprijatan osjećaj.
Rotkvica je jednogodišnja biljka. Uzgaja se zbog zadebljalog hipokotila, odnosno korijena, koji se na donjem dijelu produžuje u tanki pravi korijen, a na gornjem dijelu ima vrlo skraćenu stabljiku sa lisnom rozetom. Najbolje uspijeva na lakom, rastresitom zemljištu, slabo kisjele reakcije (pH 5,6-7,0). Na alkalnim zemljištima se ne postiže dobar prinos, niti intenzivna boja korijena.
Rotkvica je biljka blage klime. Pri višim dnevnim i noćnim temperaturama brže raste lišće, a visoke noćne temperature djeluju negativno na opšti razvoj biljke, o čemu se mora voditi računa u plasteničkoj proizvodnji. Visoke temperature, kombinovane sa nedovoljno pristupačnom vodom izazivaju pojavu sunđerastog tkiva i šupljikavost ploda, odnosno korijena.
Ujedno takav korijen brzo odrvenjava, ćelije odumiru i stvaraju se veće šupljine. Pod uticajem dugog dana i visokih temperatura, biljke počinju porast u cvjetno stablo. Rotkvica za svoj normalan rast traži dosta svjetlosti, kao biljka dugog dana, zasjenčena mjesta ne trpi. Ukoliko je osvijetljenost veća od 12 do 14 časova, listovi se izdužuju, a porast korijena zaostaje. Za uspješan razvoj rotkvice, potrebna je stalna optimalna vlažnost zemljišta od 70% do 75%, jer je tada korijen sočan i kvalitetan. U vrijeme tehnološke zrelosti jača kiša i manje suše izazivaju masovno pucanje korijena.
Proizvodnja sjemena rotkvice obavlja se u jednogodišnjem ciklusu direktnom sjetvom sjemena, s obzirom na to da je rotkvica jednogodišnja korjenasta povrtarska vrsta. Rotkvica se gaji poslije usjeva đubrenim organskim đubirivima. Najčešće se gaji kao prethodna, naknadna i često kao međuusjev.
Na većim površinama ne treba je gajiti najmanje tri godine, niti poslije kultura iz iste botaničke porodice, usljed sklonosti istim prouzrokovačima oboljenja i štetočinama, kao i zbog izvlačenja hraniva iz zemljišta.
Da biste proizveli 10 tona rotkvice, potrebna su sljedeća hraniva u svojim lako pristupačnim oblicima – 25 kg azota, 8 kg fosfora, 45 kg kalijuma i 3 kg magnezijuma, čime treba da se rukovode proizvođači prilikom planiranja potrebnih hraniva.
Kod đubrenja se mora voditi računa i o tome da visoke doze azota dovode do nagomilavanja nitrata u korijenu, a smanjuje se i sadržaj vitamina. Stoga, poslije kultura koje ostavljaju azot u zemljštu (grašak, pasulj, boranija, soja) često nije potrebno dodatno đubrenje azotom.
Za sjemensku proizvodnju obavlja se rano u proljeće, kraj marta i početak aprila, u redove na rastojanju 50-70 cm između redova, a u redu na 10 cm uz obavezno prorjeđivanje na 20-30 cm nakon nicanja. Rotkvica cvjeta 50 do 70 dana poslije sjetve. Cvjetanje je sukcesivno i traje 25 do 30 dana. Prilikom proizvodnje sjemena rotkvice, neophodno je kultiviranje, prorjeđivanje, navodnjavanje i prihrana usjeva.
U zaštiti od štetočina i bolesti najvažnije su preventivne mjere: pravilna plodosmjena, izbor zemljišta čistog od korova i zemljišnih štetočina. Žetva se obavlja kada usjev dostigne botaničku zrelost, a ljuske dobijaju braon boju, gube sjaj i postaju pergamentno žute. Žetva započinje kada su ljuske potpuno sazrele, budući da se sjeme ne osipa. Prinos sjemena rotkvice kreće se od 600 do 1.200 kg/ha.
Rotkvice su hranljivo povrće sa brojnim benefitima po zdravlje. Bogate su vitaminima, mineralima i antioksidansima, a mogu doprinijeti jačanju imuniteta, poboljšanju probave, regulaciji nivoa šećera u krvi i zaštiti srca. Vitamin C u rotkvicama pomaže u jačanju imunološkog sistema i borbi protiv infekcija.
Vlakna u rotkvicama podstiču zdravu probavu, ubrzavaju metabolizam i pomažu kod problema sa nadimanjem. Rotkvice mogu pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, što je korisno za osobe sa dijabetesom. Antioksidansi i kalijum u rotkvicama mogu doprinijeti snižavanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih oboljenja. Značajne su u prečišćavanju organizma od toksina i podržavaju zdravlje jetre i žuči. Iako su rotkvice veoma zdrave, treba ih konzumirati umjereno, posebno ako imate problema sa štitnom žlijezdom, jer sadrže goitrogene koji mogu ometati proizvodnju hormona ove žlijezde.
Iako se najčešće konzumiraju svježe, kao salata, narezane na kriške ili dodate drugim salatama, mogu se jesti i kuvane, kisjele, pečene u rerni sa maslinovim uljem, ili čak u vidu ukusnog umaka. Mogu se konzumirati i tokom trudnoće i dojenja, i izuzetno su hranljive jer sadrže folnu kiselinu, koja igra ključnu ulogu u razvoju zdrave bebe.
