Ovogodišnja berba u brojnim tradicionalnim crnogorskim maslinjacima protiče u znaku izrazito slabog roda. Posebno je izražen podbačaj kod autohtone Žutice, koja predstavlja okosnicu maslinarstva crnogorskog primorja. Nakon prošlogodišnjih izuzetnih prinosa, gotovo prazne krošnje otvaraju pitanje koliko je ovakva proizvodna nestabilnost posljedica prirodnih ciklusa, a koliko načina na koji održavamo maslinjake.
Kada maslina podbaci, objašnjenja se najčešće traže u vremenskim prilikama. Pominju se suša, visoke temperature, kiša tokom cvjetanja ili nepovoljni vjetrovi. Međutim, ovogodišnja situacija zahtijeva da sagledamo i ono o čemu se znatno rjeđe govori – fiziološko stanje stabala i način na koji upravljamo našim maslinjacima.
Tokom proljeća 2026. godine cvjetanje je bilo slabije i neujednačeno u odnosu na prethodnu sezonu. U pojedinim maslinjacima gotovo je izostalo, dok su se na drugim stablima razvile brojne cvasti, ali bez odgovarajućeg zametanja plodova. Riječ je o dvije različite pojave, koje zajedno mogu dovesti do izrazito slabog prinosa.
Obilan rod ima svoju cijenu
Maslina je voćna vrsta sa izraženom sklonošću ka alternativnoj rodnosti, odnosno smjenjivanju godina obilnog i slabog prinosa. Tokom godine velikog roda značajan dio raspoloživih asimilata i hranljivih materija usmjerava se na razvoj plodova. Istovremeno, veliki broj plodova može, kroz složene hormonalne i fiziološke procese, nepovoljno uticati na formiranje cvjetnog potencijala za narednu godinu.
Zbog toga je izuzetno rodna 2025. godina jedan od važnih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom objašnjavanja ovogodišnjeg podbačaja. Međutim, alternativna rodnost nije opravdanje za svaku slabu sezonu, niti znači da maslina nakon obilnog roda nužno mora ostati bez plodova.
Njen intenzitet zavisi od sorte, starosti i kondicije stabla, dostupnosti vode i hraniva, rezidbe i drugih agrotehničkih mjera. Upravo zato stabla iste sorte, čak i u istom maslinjaku, mogu pokazivati značajne razlike u cvjetanju i rodnosti.
Cvjetanje nije garancija roda
Ovogodišnja sezona pokazala je i da prisustvo cvasti ne znači nužno uspješno zametanje plodova. Maslina prirodno formira mnogo više cvjetova nego što će ih se razviti u plodove, a samo mali procenat cvjetova daje plodove koji ostaju na stablu do berbe.
Na uspješnost oplodnje utiču vitalnost polena, funkcionalnost cvjetova, temperaturni uslovi, vlažnost vazduha i kompatibilnost između sorti. Visoke temperature tokom osjetljivih faza cvjetanja mogu negativno uticati na klijavost polena i rast polenove cijevi, dok vodni stres nakon zametanja može povećati opadanje mladih plodova.
Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, jun 2026. godine u Baru bio je izrazito topao, sa srednjom mjesečnom temperaturom od 25 °C, odnosno 3,8 °C iznad višegodišnjeg prosjeka, i maksimalnom temperaturom od 34,9 °C.
Takvi uslovi mogli su predstavljati dodatno opterećenje za stabla, posebno u nenavodnjavanim maslinjacima, tokom početnog razvoja plodova. Ipak, klimatske prilike ne treba izdvajati kao jedino objašnjenje ovogodišnjeg slabog roda.
Koliko zapravo brinemo o tradicionalnim maslinjacima
Ovo je pitanje koje crnogorsko maslinarstvo mora otvoriti mnogo ozbiljnije. Moramo biti realni – značajan dio tradicionalnih maslinjaka danas se održava nedovoljno ili se u njih ulazi gotovo isključivo kada dođe vrijeme berbe. Nakon što se plodovi uberu, za mnoge proizvođače radovi u maslinjaku praktično prestaju do naredne jeseni.
Redovna rezidba često izostaje, đubrenje se sprovodi sporadično ili nikako, analize zemljišta i biljnog materijala gotovo su izuzetak, dok je navodnjavanje u velikom dijelu tradicionalnih zasada i dalje nedostupno ili se ne primjenjuje. A onda, kada rod izostane, odgovore uglavnom tražimo u vremenskoj prognozi.
Naravno, ovakvo stanje nije isključivo posljedica nemara. Usitnjeni posjedi, nepristupačni tereni, starost vlasnika, nedostatak radne snage i visoki troškovi održavanja predstavljaju ozbiljne prepreke. Međutim, razumijevanje tih problema ne mijenja biološke potrebe masline.
Maslina može preživjeti dugotrajnu sušu, ali to ne znači da u takvim uslovima može redovno i obilno rađati. Njena otpornost omogućava opstanak, ali ne garantuje stabilnu proizvodnju. Posebno je važno razumjeti da se rod naredne godine u značajnoj mjeri određuje već tokom prethodne vegetacione sezone.
Zato se maslinjak ne može održavati samo uoči berbe, kada je na konačan broj plodova već kasno uticati. Pravovremena rezidba, uravnotežena ishrana, održavanje zemljišta i racionalno navodnjavanje nijesu luksuz niti mjere rezervisane za savremene intenzivne zasade. To su osnovni preduslovi za očuvanje vitalnosti stabala i ublažavanje oscilacija u rodnosti.
Kako rađa ostatak Mediterana
Da ovogodišnja proizvodna sezona nije jednaka u svim mediteranskim zemljama, pokazuju i prve procjene za 2026/27. godinu.
Španija, najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja, očekuje proizvodnju od približno 1,6 miliona tona, odnosno oko 23% više nego prethodne sezone. Povoljnije proljećne temperature i padavine u glavnim proizvodnim područjima doprinijele su boljem cvjetanju i zametanju plodova.
U Italiji su očekivanja znatno skromnija, uz procjene proizvodnje od približno 250.000 do 260.000 tona maslinovog ulja. Kao važni faktori slabijeg roda navode se alternativna rodnost i suša, posebno u pojedinim južnim proizvodnim područjima. Nasuprot tome, u Grčkoj se nakon slabije prethodne sezone očekuje oporavak proizvodnje, prema pojedinim procjenama do približno 300.000 tona.
U Hrvatskoj je stanje regionalno različito. Stručna opažanja ukazuju da je proljećno zametanje u mnogim područjima bilo zadovoljavajuće, ali su dugotrajna ljetnja suša i visoke temperature nepovoljno uticale na razvoj i očuvanje plodova, naročito u nenavodnjavanim maslinjacima.
Iako su ovo još uvijek preliminarne procjene, jasno je da se rodnost masline značajno razlikuje između zemalja, regija i sorti. Upravo zato se ni ovogodišnji podbačaj u Crnoj Gori ne može objasniti samo opštim klimatskim prilikama na Mediteranu.
Žutica zaslužuje ozbiljniji pristup
Autohtona Žutica predstavlja jedno od najvrednijih nasljeđa crnogorskog maslinarstva. Njen potencijal za proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja vrhunskog kvaliteta nesporan je, ali kvalitet ulja i stabilnost prinosa nijesu isto.
Zato bi očuvanje Žutice trebalo da podrazumijeva mnogo više od zaštite starih stabala. Potrebno je sistematski pratiti njeno cvjetanje, zametanje plodova, alternativnu rodnost i reakciju na različite agrotehničke i klimatske uslove.
Istovremeno, proizvođačima je potrebno omogućiti dostupniju stručnu podršku, zajedničko korišćenje mehanizacije i racionalnije modele održavanja tradicionalnih maslinjaka. Ovogodišnji podbačaj roda ne može se pripisati samo jednom uzroku. Obilna rodnost prethodne sezone, slabije cvjetanje, mogući poremećaji tokom oplodnje, nepovoljne vremenske prilike i različito fiziološko stanje stabala predstavljaju međusobno povezane faktore.
Ipak, postoji nešto na šta možemo neposredno uticati – način na koji se odnosimo prema maslinjacima. Ako želimo da Žutica bude ne samo simbol naše tradicije već i osnova stabilne i ekonomski održive proizvodnje, moramo prestati da očekujemo rod samo zato što maslina postoji i što je rađala generacijama prije nas.
Maslina jeste dugovječna i otporna, ali nije nezavisna od njege. Njena buduća rodnost ne počinje naredne jeseni, već mnogo ranije – u maslinjaku u koji treba ući i kada nema plodova za berbu.
