Amerikanci posljednjih godina piju približno istu količinu kafe, ali ona postaje sve kaloričnija, i to najviše zbog biljne pavlake za kafu, odnosno kremera.
To je pokazala nova studija istraživača Fridmanove škole za nauku o ishrani i politiku Univerziteta Tafts.
Studija je objavljena 19. oktobra u časopisu „Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics“, a obuhvatila je podatke o ishrani 30.000 odraslih Amerikanaca starijih od 20 godina. Istraživači su analizirali osam uzastopnih ciklusa američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani (NHANES) od 2003. do 2018. godine. Učesnici su dva puta navodili sve što su pojeli i popili tokom prethodna 24 sata.
U tom periodu ukupna potrošnja kafe ostala je stabilna, oko 13 unci, odnosno približno 385 mililitara dnevno. Ipak, dnevni unos kalorija iz kafe porastao je sa 43 na 60 kilokalorija, što je povećanje od gotovo 40 odsto, piše Klix.ba-
Biljna pavlaka ispred šećera
Po količini, mlijeko je i dalje najčešći dodatak kafi, sa 21,4 grama dnevno. Slijede biljna pavlaka sa 8,1 gramom i šećer sa 4,4 grama. Količina mlijeka i šećera, odnosno zamjena za šećer, nije se značajno mijenjala od 2003. godine.
Najviše je porasla upotreba dodataka bez mlijeka, sa prosječnih 3,65 na 10,5 grama dnevno. Unos biljne pavlake povećao se sa 3,37 na osam grama, a biljnog mlijeka sa 0,27 na 2,45 grama dnevno.
Kada je riječ o kalorijama, situacija je drugačija. Biljna pavlaka je 2018. godine kafi dodavala najviše kalorija – 18,5 kilokalorija dnevno, šećer 16, a mlijeko 11 kilokalorija. Godine 2003. biljna pavlaka je dodavala 7,71 kilokaloriju dnevno.
„Otkrili smo da je biljna pavlaka koja se dodaje kafi sada prestigla i šećer i mliječne proizvode po doprinosu ukupnoj energiji koja se unosi kafom. Biljne pavlake mogu sadržati mnogo zasićenih masti, koje su kalorične. To bi moglo objasniti povećanje kalorija koje dolaze od biljne pavlake“, kaže glavni autor studije Jongji Pan sa Fridmanove škole.
Pan dodaje da je biljna pavlaka za kafu na tržištu još od pedesetih godina prošlog vijeka, ali da posljednjih godina postaje sve popularnija jer potrošači traže biljne zamjene i alternative mliječnim proizvodima.
Više kafe piju oni koji manje spavaju
Istraživači su utvrdili da odrasli koji manje spavaju ili duže rade piju više kafe od onih koji spavaju više ili imaju kraće radno vrijeme. Kvalitet ishrane nije pravio razliku, pa su osobe sa boljom i lošijom ishranom pile sličnu količinu kafe.
„Konzumacija kafe povezuje se sa nekoliko zdravstvenih koristi. Međutim, kafi se često dodaju šećer i pavlaka, što može doprinijeti većem unosu kalorija iz dodatog šećera i zasićenih masti“, kaže Fang Fang Džang, profesor na Fridmanovoj školi i stariji autor studije.
Autori kao ograničenje navode da se studija oslanja na podatke koje su učesnici sami prijavili. Takvi podaci mogu biti neprecizni jer se ishrana mijenja iz dana u dan.
