Doba između dva 19. decembra u Podgorici bilo je i burno i izazovno. Takav je zaključak, čini se, nesporan – iz koje god perspektive posmatrali situaciju u glavnom gradu.
Krajem prošle godine doznali smo kako je Pokret za Podgoricu ‘prelomio’, riješivši da u minut do 12 formira novu gradsku vlast sa partnerima iz prethodne. Potom je Saša Mujović izabran za gradonačelnika.
Novu vlast zatekao je stari ‘vruć krompir’ – postrojenje u Botunu. Za razliku od prethodnika, nijesu bili u prilici da prolongiraju to pitanje. Tokom ljeta, okolinu grada pustošili su požari kakvi se ne pamte u novije vrijeme. Pored vatre, problema je bilo i sa vodom – čini se kako u glavnom gradu, usljed sada već čuvenih zamućenja Mareze, nikada ranije nijesu prodate ni približne količine flaširane vode kao tokom 2025. Podgorica je istodobno dobila novi Prostorno-urbanistički plan, što nije prošlo bez burnih reakcija.
Neki su infrastrukturni projekti započeti, kod pojedinih je probijen rok. A kad smo već kod rokova – izvjesno je kako jedan neće biti ispoštovan. Onaj o kojem je govorio premijer Milojko Spajić, a tiče se prvih useljenja u buduće mega-naselje na Veljem brdu. Do danas je urađeno tek idejno rješenje bulevara koji bi jednog dana trebalo da povezuje središte Podgorice i ‘najavljenih’ 40 hiljada stanovnika te stambene četvrti.
I naposljetku, jedno je sigurno – dok će se vlast u petak, 19. decembra, hvaliti urađenim, iz opozicije će biti kritika.
U susret tom datumu, Portal Analitika ‘propitao’ je predstavnike dva tabora iz gradskog parlamenta kako gledaju na vrijeme iza nas, šta vide kao ključne nedostatke, ali i kakva je njihova vizija budućeg razvoja Podgorice.
Ispred opozicije naš je sagovornik bio odbornik Filip Terzić (Demokratska partija socijalista), a kakva su razmišljanja u suprotnom dijelu gradskog parlamenta saznali smo od odbornika Mitra Šušića (Nova srpska demokratija).
Terzić: Dosta vremena otišlo na konsolidaciju i trgovinu; Šušić: Mnogo toga urađeno je kako treba
Terzić smatra kako je znatan dio godine potrošen na unutrašnje konsolidovanje vlasti, političku trgovinu i reagovanje na krizne situacije, umjesto na sistemski rad. Na početku govorio je o ljetošnjim požarima, ali i usvajanju PUP-a.
“Požari su, uprkos herojskim naporima vatrogasaca, pokazali da gradska uprava nije dovoljno posvećena unapređenju njihovih uslova rada i života, a nije ispunjeno ni premijerovo obećanje o kanaderima iz 2024. U posljednjem mandatu DPS-a, u novu opremu te službe uloženo je 1,1 milion eura, dok je u posljednje dvije godine prioritet dat partijskim imenovanjima i smjeni bivšeg komandira. Usvajanje PUP-a na telefonskoj sjednici Vlade smatram krajnje neodgovornim, posebno imajući u vidu značaj tog dokumenta. PUP je otvorio opravdane bojazni u vezi sa daljom betonizacijom i pritiscima na već preopterećenu infrastrukturu”, počinje Terzić opservaciju o detaljima koji su obilježili godinu na izmaku u Podgorici.
Sa druge strane, kako ističe Šušić, uzevši u obzir okolnosti, pa i činjenicu da je posrijedi prva godina rada aktuelne gradske uprave – mnogo toga urađeno je kako treba.
“Ovo je prva godina funkcionisanja lokalne vlasti u Glavnom gradu u ovom sazivu Skupštine i u ovoj strukturi vlasti. Svakako da uvijek postoji prostor za unapređenje, ali smatram da, što je bilo do nas urađeno je kako treba. Postojao je jedan administrativni zastoj prije izbora ove vlasti, što je sada riješeno, a otpočeli su brojni infrastukturni projekti koji se odvijaju sporo, etapno ali ne zbog neefikasnosti uprave, već zbog striktnog poštovanja procedura, koje su predefinisane propisima”, smatra on.
Odbornik opozicije, sa druge strane, navodi kako gradska vlast nije u stanju da pravovremeno rješava kompleksne probleme. Kao primjer navodi situaciju u Botunu – kaže kako je DPS ostavio “u potpunosti pripremljen i finansijski zatvoren projekat, sa realizovane tri od četiri faze, izgrađenom infrastrukturom i obezbijeđenom snažnom podrškom EU i KfW banke”.
“Što se tiče kapitalnih projekata, pozdravljam realizaciju jer je većinu inicirao DPS, pri čemu je gradska uprava na čijem čelu je bio Ivan Vuković uglavnom izradila neophodnu projektnu dokumentaciju. Mogu da imam razumijevanja da u realizaciji ponekad postoje objektivne prepreke, ali nikako se ne smiju praviti greške poput ulaska u radove prije završetka eksproprijacije”, navodi Terzić.
Terzić: Umjesto vizije – populizam; Šušić: Građani vide koliko se u Podgorici radi
Započeti projekti, naročito u centru, kako dodaje on, često su kasnili, što se odrazilo i na funkcionisanje grada.
“Taj populizam da se vide mašine na terenu prije kraja pripremne faze za realizaciju projekata na kraju vodi u nezadovoljstvo, jer mjesecima narušavate kvalitet života građana ili privrednika, kao što je to, recimo, slučaj u ulicama Vojislavljevića i Slobode. Iako je kod vlasti vidljiva određena želja da se radi, izostaju jasna vizija razvoja grada, strateško planiranje i hrabrost za donošenje odgovornih odluka, zbog čega građani danas osjećaju posljedice improvizacije, populizma i neusklađenih poteza”, ocjenjuje Terzić.
Šušić smatra kako je u Podgorici bilo ozbiljnih poduhvata i nabraja neke od njih.
“Kada govorimo o investicionim i infrastrukturnim poduhvatima, siguran sam da i građani vide koliko se u Podgorici radi. Dovoljno je pomenuti Karađorđev park, ulicu Nikole Tesle, Multifunkcionalni objekat u Zagoriču, bulevar na Starom aerodromu, rekonstrukcije ulica u centru, započet bulevar Vojislavljevića", naglašava on.
Šušić se osvrće i na oblast komunalnih poslova gdje je, prema njegovom mišljenju, bilo krupnih iskoraka.
"Mnogo je urađeno u oblasti upravljanja otpadom - što je jedan od ključnih problema, ne samo Podgorice, već i regiona. U tom pravcu posebno bi istakli postrojenje za sječenje guma i program za prikupljanje staklenog otpada”, ističe on.
Šušić: Većina jeste heterogena, ali djelujemo odgovorno; Terzić: Promjena suštinski nije ni bilo
Utisak je kako je većina u minulih 365 dana do danas proživljavala dvije izazovne situacije. Prva je bila – samo formiranje vlasti. Druga je moguća kriza koja ‘visi u vazduhu’ od ljetos, a tiče se mogućeg odlaska Demokratske narodne partije. Duga je to priča, a još nema ni epilog – sve će zavisiti od gradnje postrojenja u Botunu.
Uprkos tome, Šušić smatra kako većina funkcioniše onako kako treba, te da obavlja svoje dužnosti pravoremeno.
“Većina djeluje onako kako i treba da funkcioniše jedna odgovorna ali ipak heterogena vlast. Nismo saglasni u svemu, ali dogovorene programske pozicije se poštuju. U onim pitanjima u kojima ne postoji saglasnost, legitimno je da svako nastoji da predstavi svoj koncept kao najbolji, ali je važno da ni to ne ugožava funkcionisanje gradske uprave, održavanje sjednica skupštine i realizaciju planiranih aktivnosti”, ocjenjuje Šušić.
Što se njihovog djelovanja u gradskom parlamentu tiče, odbornik NSD posebno ističe reformu sistema mjesnih zajednica.
Terzić ocjenjuje kako aktuelna vlast ne odražava izbornu volju građana, tim prije jer je Pokret za Podgoricu u prošlogodišnjoj kampanji obećavao promjene, nakon što je srušio dotadašnju većinu.
“Suštinski ništa nije promijenjeno, Podgorica je dobila novu-staru vlast zahvaljujući raznim pritiscima i ucjenama, a tome je prethodila podmukla politička prevara. Imamo istu predsjednicu Skupštine, manje-više i iste ljude na čelu najvažnijih gradskih resora, dakle one koji su imali dvije godine da se dokažu na funkcijama i to vrijeme nijesu iskoristili. Time su građane već uvjerili u svoju nesposobnost, a promjena na poziciji gradonačelnika građane je koštala više stotina hiljada eura i vrijeme koje se ne može nadoknaditi”, dodaje on.
Na pitanje kako posmatra djelovanje opozicije u aktuelnom sazivu gradskog parlamenta, on ističe da je zadovoljan.
“Dosljedno smo ukazivali na propuste vlasti i konkretnim prijedlozima, doprinijeli smo razvoju demokratskog dijaloga, ali za dijalog kao takav potrebno je dvoje. Vladajuća većina na čelu sa PES-om nasušno treba da ima više sluha za kritike i programska jasnoća, kako bi odgovornost bila adresirana i građanima bila ponuđena konkretna rješenja”, smatra Terzić.
Šušić: Ključ je u blagovremeno i odgovorno isplaniranom prostoru
Upitamo li Podgoričanke i Podgoričane o tome šta im najviše smeta u svakodnevnom funkcionisanju grada, nema sumnje kako će među dva najčešća odgovora biti – saobraćajne gužve i pitanja iz sfere stanovanja, odnosno urbanizma.
Šušić smatra kako je kultura stanovanja u Podgorici i dalje na niskom nivou.
“Zakon o održavanju stambenih zgrada je potrebno inovirati i fokus vrtatiti na podizanje odgovornosti pojedinaca za zajedničke komunalne resurse. Nažalost, taj zakon je prethodna vlast koristila da bi dijelila stambene jedinice lojalnim kadrovima, a ne da zaista uredi oblast stanovanja u Crnoj Gori. Unapređenje ove oblasti svakako bi trebalo da bude jedan od prioriteta, a vraćena nadležnost u dijelu izrade planskih dokumenata Glavnom gradu je velika šanska i odgovornost, koju ne smijemo koristiti za populističko postavljanje biznis barijera, već plansko, racionalno i humano planiranje urbanih cjelina”. navodi on.
Što se tiče ideja i projekata za budući period, Šušić predlaže i neke o kojima se rjeđe govori.
“Takođe, moramo postati svjesni svojih potencijala i činjenice da Podgorica može postati šire prepoznatljiva u sadržajnom smislu. U tom pravcu, projekat izgradnje sajmišta i uređenje obala Morače i Ribnice, sa svim pratećim kulturno-istorisjkim lokalitetima je nešto što će zaista obogatiti ovaj grad. Dakle, uz sve prateće, svakodnevne obaveze i očekivane investicije poput izgradnje saobraćajnica, parking prostora i upravljanja otpadom, kao razvojne prioritete vidim blagovremeno i odgovorno isplaniran prostor i oživljavanje kulturnih i turističkih sadržaja glavnog grada”, navodi on.
Terzić: Nema dosljedne primjene planova
Terzić ističe kako uzrok haotičnog života u gradu leži u nedostatku dugoročne vizije vlasti i dosljedne primjene planova.
“Vizija DPS-a bila je detaljno razrađena u izbornom programu koji smo ponudili sugrađanima. Zalagali smo se za besplatan gradski prevoz, besplatan vrtić za sve, gradnju IV zgrade za penzionere, dodjelu stanova za korisnike materijalnog obezbjeđenja po jasnim kriterijumima, otvaranje Dnevnog centra za djecu od sedam do 18 godina koja dolaze iz ranjivih grupa ili su izvršioci i žrtve vršnjačkog nasilja. Inicirali smo pokretanje malih biznisa za OSI populaciju, predlagali smo smanjenje visine komunalne naknade za gradnju zgrada u naseljima izvan centra, a gradska uprava koju je predvodio Ivan Vuković direktno je pomagala podstanarima”, nabraja Terzić.
Kaže kako je ta gradska vlast nabavila 45 savremenih autobusa, dok se sada kupuju istrošena vozila.
“Naš plan je bio projekat Biznis zona, koji bi posebno bio privlačan za veliki broj domaćih i stranih investitora. Zahvaljujući tome, Podgorica bi dobila nove prestižne hotele, bolnicu, sajamski park, outlet village, proizvodne pogone i logističko- distributivne centre. Planirali smo i 12 miliona za podršku razvoju svih vrsta preduzetništva, da ubrzamo legalizaciju i privedemo kraju gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, izgradimo još jedan dom za stare, regulišemo saobraćajne gužve kroz modernizaciju prevoza, izgradimo višeetažne garaže i slično”, navodi on, dodajući kako je potrebno zaustaviti praksu da stambena gradnja ide ispred javnih sadržaja, a da se vlast tim problemima bavi parcijalno, selektivno i reaktivno.
Što se tiče dogledne budućnosti, Terzić ističe kako je potrebno raditi na mnogo ‘frontova’.
“U narednih pet godina kapitalni i urgentni projekti moraju biti gradnja saobraćajne infrastrukture, učešće u gradnji obrazovnih i zdravstvenih kapaciteta, modernizacija saobraćajne mreže i razvoj zelenih i javnih prostora, jer bez toga grad neće biti funkcionalan, bez obzira na ekonomski rast”, smatra on.
Gradska bolnica, druga gimnazija i ustanove u novom dijelu grada i dalje na čekanju
Kako vrijeme odmiče, neka obećanja gradskih, pa i državnih vlasti toliko se ponavljaju da se mogu okarakterisati i kao ‘vječita’. I dok se katkad pojavi koji render, u stvarnosti se ništa ne dešava. Dio žitelja glavnog grada nesumnjivo će znati da nabroji svako od tih obećanja – gradska bolnica, druga gimnazija, te škola, vrtić i dom zdravlja u Siti kvartu. Koji, uzgred, više i nije samo Siti kvart – do danas su u tom dijelu grada nikli i Master kvart i Central point.
Terzić navodi kako će iz vlasti, u želji da izbjegnu odgovornost, reći kako je gradnja dijela tih objekata u nadležnosti države. On, kao uspješan primjer iz oblasti obrazovanja, navodi gradnju škole u Tološima i više vrtića.
“Pokazali smo da je moguće da se i sa ovim izazovom izađe na kraj, kada se vodi odgovorna politika, vodeći se isključivo javnim interesom. Još jedno podsjećanje, posljednja gradska uprava sa gradonačelnikom iz naših redova, obećala je pomoć državi u poboljšanju uslova u vaspitno-obrazovnim ustanovama i proširenje smještajnih kapaciteta, pa obezbijedila donaciju za izgradnju nove škole u Tološima, kroz oslobađanje države obaveze plaćanja komunalija uložili gotovo 10 miliona eura u izgradnju tri objekta predškolske ustanove na teritoriji Podgorice”, ističe on.
Šušić smatra kako do realizacije pomenutih projekata nije došlo usljed različitih okolnosti, a među njima su, kako naglašava, neodgovorni postupci u prošlosti.
“Realizacija većine projekata o kojima govorite, koji su u planu već decenijama nije završena ni u prethodnoj godini, to je tačno. Djelimičan uzrok treba tražiti u lošoj postavci tih ideja u samom startu", navodi on.
Loša postavka ideje u startu, nadovezuje se Šušić, dovela je i do svega što se u novijem razdoblju dešava u Botunu.
"Najbolji primjer upravo je situacija sa kolektorom u Botunu. Planiranje bez uključenosti lokalne zajednice, neodgovorni politički postupci u prošlosti, doveli su ovu administraciju Glavnog grada u veoma težak položaj. Još jedan problem su procedure koje su često postavljene kao barijere. Imam utisak da su procedure u prethodnom periodu, prije 2022. godine, uspostavljane tako da im je cilj bio da prividno naglase formalizam i transparentnost, a u stvari da budu dekor koruptivnih poslova ispod površine”, ocjenjuje Šušić.
Šta sa prigradskim naseljima?
Već duže je jasno kako je širenje grada neminovnost – čini se, najprije u pravcima Ćemovskog polja i Lješkopolja. Međutim – pored grada postoji i prigradsko područje. Upravo tamo, utisak je, infrastruktura baš ne prati rast populacije. Dovoljno je pomenuti kako popis govori da je populacija pojedinih naselja gotovo udvostručena u odnosu na 2011. godinu.
Kako naglašava Šušić, prigradsko područje je bilo potpuno van fokusa prethodnih uprava, osim pred izbore.
“Nažalost, ni sada u dovoljnoj mjeri, zbog brojnih gorućih situacija i naslijeđenih izazova, lokalna vlast ne stiže da se kvalitetno bavi prigradskim zonama koje su zapravo davno postale gradske, u kojima je već trebalo na vrijeme uspostaviti održive osnove razvoja, planove, infrastrukturu, zajedničke sadržaje. Umjesto toga, naselja se razvijaju spontano, ulice i komunalna infrastruktura nastaju spontano i to će u nekom trenutku biti veliki problem sve to uklopiti i prepraviti u održive urbanističke modele”, dodaje on.
Neophodno je, smatra odbornik NSD, planirati na vrijeme.
“Urgentno je da postanemo svjesni da Podgorica nije samo oblast između Gorice i Ljubović i da već sada treba da razmišljamo da kao gradsku oblast posmatramo i Lješkopolje, Ćemovsko Polje, a nadamo se uskoro i Velje brdo”, zaključuje on.
Terzić smatra kako su prigradska naselja ogledalo neplanskog širenja Podgorice, te da slaba infrastruktura tamo stvara ozbiljne probleme u vodosnabdijevanju, saobraćaju, obrazovanju i komunalnim uslugama.
“Potrebno je hitno planirati i realizovati ključne projekte – modernizaciju saobraćajnica i puteva, izgradnju kanalizacione i vodovodne mreže, škole, vrtiće i zdravstvene objekte – kako bi kvalitet života građana pratio demografski rast”, ističe on.
Posebno se osvrnuo na Velje brdo, navodeći kako sve što radi vlast više ukazuje na to da je riječ o političkom sloganu, nego o realnom planu povodom naselja u kojem bi trebalo da živi 40.000 ljudi.
“Rokovi koji su “određivani” sa najviših državnih adresa nijesu ispoštovani, a ideja je bez jasne infrastrukture, finansijske konstrukcije i vremenskog okvira, pa je teško vjerovati da će taj projekat u skorije vrijeme dobiti stvarne konture, a ne kako je i obećano prve stanovnike do 2026.godine. Ukoliko bi se taj potpuno nerealni plan i ostvario u narednom periodu, građani bi bili ti koji snose posljedice neodgovornog planiranja – od saobraćajnog kolapsa do problema sa vodosnabdijevanjem i komunalnim uslugama. Podgorica ne može biti grad u kojem se građani pretvaraju u taoce nerealnih projekata, razvoj prigradskih područja mora biti planski, odgovoran i transparentan odnosno strateški prioritet ove i narednih gradskih uprava”, zaključio je Terzić.
