Američki birači masovno su kaznili politiku predsjednika Donalda Trampa. Trebalo je tačno dvije godine njegovog drugog mandata, odnosno šest ukupno, da Ameriku zapljusne plavi talas, snažniji nego što su istraživanja sugerisala. Demokrate kontrolišu oba doma Kongresa, a njihove pobjede u državama poput Teksasa, Kanzasa i Južne Karoline najbolje pokazuju magnitudu izbornog potresa.
4Kada sam počeo da se naučno bavim američkom politikom, jedna od prvih rasprava sa američkim kolegama odnosila se na polarizaciju. Za mene je taj koncept imao negativno značenje, oblikovano iskustvom Balkana. Oni su pokušavali da mi objasne njegove pozitivne strane: jasnije političke razlike, veću mobilizaciju i lakši izbor za birače - govorili su. Prvi, a zatim i drugi Trampov mandat pokazali su im i onu balkansku stranu polarizacije.
Upravo je to sada mobilisalo demokratske birače, ali i neopredijeljene, da masovno podrže Trampove protivnike. Istovremeno, rat u Iranu i nezadovoljstvo troškovima života ozbiljno su ograničili njegovu sposobnost da proširi biračku bazu. Odnos prema Izraelu dodatno je fragmentisao MAGA pokret, dok su ekonomski problemi ostali ključna pitanja kojima se administracija nije ozbiljno bavila.
Tramp je obećavao izbjegavanje novih ratova i bolji život. Rat u Iranu doveo je u pitanje prvo obećanje, a svakodnevni troškovi drugo. Izbori su pokazali koliko je oslabila koalicija koja ga je vratila u Bijelu kuću.
Plavi Kapitol hil prije svega će se baviti kontrolom Trampove administracije. Očekivanje je da će prva polovina 2027. proći u saslušanjima, zahtjevima za dostavljanje dokumentacije i političkom i pravnom ratu Bijele kuće i Kongresa. Demokratski predstavnici već otvoreno najavljuju intenzivan nadzor nad odlukama i poslovima administracije iz prve dvije godine mandata.
Od januara administracija više neće moći da računa na kooperativni Kongres. Tramp će se zato sve više okretati izvršnim uredbama kako bi sprovodio svoju političku agendu. Prostor za njeno ostvarivanje kroz zakonodavnu vlast biće skoro potpuno zatvoren, a svaki pokušaj zaobilaženja Kongresa otvaraće nove političke i pravne sukobe.
Kontrola Senata demokratama daje i mogućnost da blokiraju potvrđivanje Trampovih kandidata za važne funkcije, uključujući ambasadore i federalne sudije. Za Balkan to znači da će kandidati za diplomatske i druge položaje relevantne za region morati da odgovaraju na konkretnija pitanja o svojim političkim i poslovnim vezama, ali i politici koju namjeravaju da sprovode. Nova većina tako će moći da utiče i na kadrovska rješenja preko kojih administracija ostvaruje svoju agendu.
Istovremeno, treba očekivati da republikanski kandidati i funkcioneri počnu da se distanciraju od Trampa i njegovog političkog bagaža. Rezultat izbora pokazao im je koliko vezivanje za predsjednika može biti skupo. To distanciranje najbolje će se vidjeti kroz zakonodavne aktivnosti u Kongresu: spremnost republikanaca da podrže predloge kojima se ograničavaju potezi administracije, ali i da učestvuju u kontroli njenih odluka.
Ovim izborima počela je i borba za predsjedničku kandidaturu 2028. Republikanci koji imaju ambiciju da naslijede Trampa moraće da pronađu način da se odvoje od njegovih neuspjeha, a zadrže podršku njegovih birača. Upravo će ta računica određivati koliko su spremni da podrže predsjednika, a kada će sopstvenu političku budućnost pretpostaviti lojalnosti njemu.
Demokrate će, međutim, pogriješiti ako ovaj rezultat protumače kao bezuslovnu podršku sopstvenoj politici. Značajan dio birača glasao je da kazni Trampa. Njihovo povjerenje tek treba zadržati, prije svega odgovorom na ekonomske probleme. Ako se nova većina iscrpi u istragama, a zanemari razloge zbog kojih su građani nezadovoljni, prostor za novi republikanski povratak ostaće otvoren.
Za Balkan je to posebno značajno. Otvara se mogućnost da budu provjerene aktivnosti Trumpovih izaslanika i drugih zvaničnika koji su djelovali u regionu. Ko je i kako zaista predstavljao američku politiku, a ko je funkciju u vladi koristio za sopstvene potrebe, trebalo bi da bude jedno od važnih pitanja takve kontrole.
Među prvim imenima čiji angažman zaslužuje provjeru jeste Rick Grenell. Njegove aktivnosti u Crnoj Gori i Srbiji treba ispitati kroz odnos između zvaničnih ovlašćenja, političkih kontakata i poslovnih interesa povezanih lica. U čije ime je razgovarao, šta je dogovarano i koliko su američke institucije bile upoznate sa sadržajem tih razgovora?
Posebnu pažnju zaslužuje pitanje sastanaka kojima nisu prisustvovale zvanične američke diplomate. Potrebno je utvrditi koji su takvi sastanci održani, u kom svojstvu je Grenell na njima učestvovao i kome je o njima izvještavao. Sumnje da su politički kontakti služili kao pokriće za promociju privatnih i poslovnih interesa moraju biti provjerene kroz dokumentaciju i saslušanja.
Plavi Kapitol hil prije svega će se baviti kontrolom Trampove administracije. Očekivanje je da će prva polovina 2027. proći u saslušanjima, zahtjevima za dostavljanje dokumentacije i političkom i pravnom ratu Bijele kuće i Kongresa
Godinama se privatni pristup pojedincima iz američke administracije predstavljao kao zvanična podrška Vašingtona. Na tome su se gradile političke percepcije, kreirali narativi i dogovarali poslovi nevidljivi javnosti. Kongresna kontrola mogla bi pokazati koliko je u tome zaista bilo američke politike, a koliko privatnih interesa zaštićenih političkim vezama.
Od nove većine u Kongresu treba očekivati i insistiranje da administracija sprovede Western Balkans Democracy and Prosperity Act. Usvojeni zakon mora dobiti konkretnu primjenu, naročito u odnosu prema korupciji, podrivanju demokratskih institucija i djelovanju političkih struktura koje ugrožavaju stabilnost regiona. Kongresni nadzor trebalo bi da utvrdi šta je administracija sprovela, koje je obaveze zaobišla i zašto.
Jednako važan biće odnos prema američkom vojnom prisustvu na Kosovu. Već postoji dvopartijsko protivljenje mogućem smanjenju vojne efektive uz upozorenje da bi takav potez mogao destabilizovati širi region. Nova većina imaće snažniju poziciju da se suprotstavi eventualnom povlačenju američkih snaga i zahtijeva da se odluke o tome donose uz konsultacije sa Kongresom.
Istovremeno, takozvanoj komercijalnoj diplomatiji treba vratiti političku dimenziju. Američki ekonomski angažman mora biti povezan sa bezbjednošću, demokratskim razvojem i suzbijanjem ruskog i kineskog uticaja. Za Crnu Goru je posebno važno da se odnosi sa Vašingtonom razvijaju kroz takvu politiku, umjesto da zavise od pojedinačnih poslova i privatnih kanala.
Rezultat ovih izbora zato treba pažljivo da čitaju i oni koji su računali da će im bliskost sa Trampovim okruženjem obezbijediti zaštitu od svake provjere. Od januara će o njihovim vezama i poslovima moći da se postavljaju pitanja pred oba doma Kongresa. Za neke od njih tu počinju posljedice plavog talasa.
