Vjerujem da većina Crnogoraca ne zna ko je bio Bobi Sands. Radi se o pripadniku Irske Republikanske Armije i poslaniku Donjeg doma britanskog Parlamenta. Sands je nakon 66 dana štrajka glađu umro, u 27. godini, i tako ušao u legendu.
Sands je hapšen i zatvaran zbog političkih ubjeđenja i borbe za slobodu Irske od vjekovne britanske dominacije. Glavni razlog njegovog štrajka glađu je to što nije dozvoljavao da bude tretiran kao običan kriminalac ili bandit, već kao politički zatvorenik. Nije pomagalo ni to što je u međuvremenu postao član Parlamenta. Dodatan motiv za štrajk bili su i nehumani uslovi u kojima su živjeli zatvoreni irski republikanci. Ovo sve će ih podstaći na čuveni štrajk glađu 1981. godine u kojem je njih deset umrlo od gladi, ili bolje reći, izdržalo do kraja.
Sands će ostati upamćen po riječima: ''Naša osveta biće smijeh naše đece''. I upravo je to jedina istina. Primjer koji dajemo našim potomcima najvažnija je lekcija...
Imali smo mi štrajkova glađu i ranije. Uglavnom su se završavali nakon nekoliko dana, tj. kad crijeva počnu malo jače da krče. Štrajk glađu sam uvijek posmatrao kao mjerilo dubine nečijeg ubjeđenja. Na početku to bude busanje u prsa i izigravanje junaštva. Poslije tri dana sve to splasne. Tipa, kada su neki štrajkovali glađu zbog Kosova, bataljivali su poslije nekoliko dana. Toliko o njihovom ubjeđenju i ljubavi prema ''srcu Srbije''. Bilo je i onih koji su večerali krišom masne slanine, da im duže traje.
Sa druge strane, paralela za štrajk glađu su uvijek Sands i njegovi drugovi. Dokaz da su ideja i dosljednost nekim ljudima stvarno iznad života umorenog u najstrašnijim mukama. Inače, ko ne zna o kakvim se mukama radi neka pogleda film “Hunger” iz 2008. godine.
Milivoje Katnić već dvije neđelje štrajkuje glađu. Čovjek od 67 godina, veoma narušenog zdravlja. Nikako uporediv kondicijom i formom Bobija Sandsa, ali umom i hrabrošću, pata-pata!
74I naravno da poredim Katnića i Sandsa, jer znam metalni sklop takvih ljudi. Irci i Crnogorci su inače veoma slični. Kao irski đak u to sam se uvjerio više puta. Majkl Kolins i Krsto Popović su dvije veoma slične individue, nesretnih sudbina. To su ljudi kojima je ideja iznad svega. Ideja o slobodi i pravdi.
Ova ideja je vodilja i Milivoju Katniću i zbog toga ne sumnjam da će ići do kraja. Jednostavno, u njegovom poimanju časti i obraza, kao Bajramovičanina, Katunjanina i Crnogorca, nema ni pomisli o odustajanju. Odustajanje bi značilo da su pobijedili nesoji protiv kojih se cio život borio i protiv kojih njegova cjelokupna etika stoji.
Ja bih, iskreno, volio da se određeni ljudi urazume i pušte ga na slobodu. Volio bih i da on sam prekine štrajk glađu, iako znam da se to neće desiti voljno. Dovoljno je bilo patnje i stradanja. Međutim, koncept crnogorske časti i zadate riječi to ne dozvoljava, a Katnić se toga drži do kraja.
Kada je Sands izdahnuo, zatvorski mrtvozornik je u izvještaju kao razlog smrti naveo ''samoinicirano izgladnjivanje''. Nakon masovnih protesta zbog ovoga, razlog smrti je prepravljen u ''izgladnjivanje''. Jer su Sands i drugovi ubijeni izgladnjivanjem, nisu izvršili samoubistvo.
E tako i ako se nešto desi Milivoju Katniću, razlog njegove smrti neće biti njegovo samoinicijalno izgladnjivanje, već ubistvo. Ubistvo od strane sistema koji ne preza ni od čega i koji je spreman da sve zgazi, sruši i spali ne bi li ostvario svoje podle i zločinačke naume.
Sandsovoj sahrani prisustvovalo je više od stotinu hiljada ljudi. Ovaj događaj u kojem je živote izgubilo deset irskih patriota označio je prekretnicu u borbi za irsku autonomiju. Sands i drugovi postali su mučenici za ideju irske nezavisnosti i ušli u legendu kao heroji irskog naroda.
Sands će ostati upamćen po riječima: ''Naša osveta biće smijeh naše đece''. I upravo je to jedina istina. Primjer koji dajemo našim potomcima najvažnija je lekcija i nasljeđe koje možemo da im ostavimo. Da im pokažemo kako rade ljudi, a kako nesoji.
''Vaš primjer će učiti pjevača kako treba s besmrtnošću zborit'', rekao bi Rade Tomov. Milivoje Katnić ovih dana drži čas i primjer iz crnogorstva, za daleka neka pokoljenja. Kako i sam reče ''dok ne svane nova zora, kada će se Crnogorci probuditi ,,iz sna mrtvog kojim spavaju“''.
