On naglašava da se Poreska uprava suočava sa najvećim izazovima kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa i, posljedično, loše turističke sezone.
“Tako je od početka godine do kraja septembra ukupna naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila 185.448.627,61 eura, što je 16 miliona eura (8%) ispod plana, ali i 30 miliona eura, odnosno 14 procenata, manje nego prošle godine, kao posljedica drastičnog pada prometa u svim djelatnostima”, precizirao je naš sagovornik.
Abazović, koji je rukovodilac Sektora za informacionu tehnologiju u oblasti poreskog sistema u Poreskoj upravi, kaže da će aktuelni projekat elektronske fiskalizacije ograničiti mogućnosti za utaju PDV-a i manipulaciju sa gotovinskim i bezgotovinskim računima.
Naveo je da će sistem elektronske fiskalizacije, koji će nakon testne faze biti pokrenut 1. januara naredne godine, omogućiti efikasnije praćenje regularnosti poslovanja, usmjeravanje napora nadzora na visokorizične obveznike i bolju naplatu budžetskih prihoda, ali i unapređenje poslovnog ambijenta sankcionisanjem nelojalne konkurencije na crnogorskom tržištu.
ANALITIKA: U čemu je značaj projekta elektronske fiskalizacije? Koji su glavni ciljevi i efekti projekta?
ABAZOVIĆ: Poreska uprava Crne Gore implementira projekat “Reforma poreske administracije”, koji se finansira iz kredita Svjetske banke. Elektronska fiskalizacija, kao četvrta komponentatog projekta,predstavlja jedan od najvažnijih projekata realizovanih tokom prethodnih 10 godina, ne samo u Poreskoj upravi, već i u cjelokupnoj oblasti javnih finansija.
Elektronska fiskalizacija računa će doprinijeti poboljšanju efikasnosti rada Poreske uprave jer će olakšati prikupljanje podataka u realnom vremenu, omogućavajući bolju kontrolu poreskih obveznika, te poboljšati statističko izveštavanje i analize. Pored toga, implementacijom elektronske fiskalizacije će se ograničiti mogućnosti za utaju PDV-a i manipulaciju sa gotovinskim i bezgotovinskim računima, imajući u vidu da će Poreska uprava registrovati i odobravati svaki račun prije završetka fiskalne transakcije.
Očekivani benefiti ovog projekta dvostruki su i odnose se na, prije svega, efikasnije praćenje regularnosti poslovanja, usmjeravanje napora nadzora na visokorizične obveznike i samim tim bolju naplatu budžetskih prihoda, ali ništa manje i na unapređenje poslovnog ambijenta sankcionisanjem nelojalne konkurencije na crnogorskom tržištu.
Treba naglasiti da potreba zaštite privrednika koji uredno prijavljuju i izmiruju poreske obaveze naročito dolazi do izražaja tokom aktuelne ekonomske krize izazvane pandemijom zarazne bolesti Covid19, zbog koje su na posebnom udaru upravo privrednici, koji uprkos poteškoćama u poslovanju nastoje ispoštovati zakonske obaveze uplate poreza.
Projekat će podržavati dugoročnu viziju Crne Gore, a to je poreska administracija sa modernizovanim poslovnim procesima zasnovanim na procjeni rizika koji doprinose efikasnoj naplati poreza. Porast u izmirivanju poreskih obaveza generisaće veći priliv prihoda iz kojih će se obezbjeđivati osnovne potrebe društva.
ANALITIKA: Da li je projekat elektronske fiskalizacije namijenjen i pravnim i fizičkim licima?
ABAZOVIĆ: Elektronska fiskalizacija je postupak koji sprovodi obveznik, bilo kao pravno ili kao fizičko lice, prilikom gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja, dostavljanjem Poreskoj upravi podataka o prometu proizvoda i usluga i fiskalnih računa u realnom vremenu, korišćenjem stalne internet veze i fiskalnog servisa.
Obveznici fiskalizacije su fizička lica koja su obveznici poreza na dohodak građana i obveznici izdavanja računa za isporuku proizvoda, odnosno usluga, zatim pravna lica koja su obveznik poreza na dobit pravnih lica i obveznici izdavanja računa za isporuku proizvoda, odnosno usluga,kao i poreski obveznici koji ostvaruju promet od prodaje roba ili usluga putem samonaplatnih uređaja (automata).
Projektom elektronske fiskalizacije biće izvršena automatizacija procesa izvještavanja o ostvarenom prometu, kako kod gotovinskog plaćanja (B2C), tako i kod bezgotovinskih transakcija(B2B). Na taj način elektronska fiskalizacija po prvi put omogućava praćenje tokova novca u cjelokupnoj privredi, što je naročito važno imajući u vidu činjenicu da se značajan dio sive zone odnosi upravo na B2B segment poslovanja.
Mali poreski obveznici u bezgotovinskom prometu, koji su u obavezi da fiskalizuju račune, ali čiji godišnji promet ne prelazi 18.000 eura te samim tim nijesu u režimu PDV-a, imaju mogućnost dostave podataka putem portala koji će biti dostupan za potrebe elektronske fiskalizacije, tako da poreskim obveznicima neće biti potrebno posebno tehničko rješenje za elektronsku fiskalizaciju računa, već će fiskalizaciju računa vršiti putem tog portala, čime su troškovi ove kategorije obveznika za potrebe fiskalizacije minimalizovani.
ANALITIKA: Ovaj projekat je trenutno u fazi testiranja servisa. Kojom dinamikom planirate da ga realizujete?
ABAZOVIĆ: Aktivnosti na komponenti Elektronske fiskalizacije realizuju se planiranom dinamikom i pored otežanih okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19. Tim koji realizuje projekat Elektronske fiskalizacije pripremio je dokumenta neophodna za pripremu poreskih obveznika za dostavljanje podataka korišćenjem fiskalnog servisa i učinio ih javno dostupnim.
Komunikacija Radnog tima Poreske uprave sa poreskim obveznicima i proizvođačima softvera je intenzivna, što pokazuje veliko interesovanje svih zainteresovanih strana za uspješnu implementaciju ovog projekta.
Dana 20.10.2020 svim poreskim obveznicima i proizvođačima softvera je pružena mogućnost testiranja sistema Elektronske fiskalizacije i već 21.10.2020 na sistem se prijavilo 41 poreskih obveznika, odnosno proizvođača softvera za testiranje. Trenutno preko 65 kompanija je prijavljeno na testno okruženje elektronske fiskalizacije, a koje se u ovoj fazi odnosi na testiranje sistema elektronske fiskalizacije od strane IT kompanija koje rade na izradi softvera za potrebe poreskih obveznika. Testno dostavljanje računa Poreskoj upravi, potvrda o prijemu računa i vraćanje jedinstvenog identifikacionog koda računa poreskim obveznicima koji testiraju sistem potvrđuju funkcionalnost fiskalnog servisa.
Testno okruženje koje je uspostavljeno u Poreskoj upravi biće dostupno bez prekida, jer će postojati potreba da svaki poreski obveznik, odnosno proizvođač softvera prije povezivanja na sistem provjeri funkcionalnost fiskalnog servisa. Početkom produkcije sistema, 01.01.2021. godine u Poreskoj upravi će funkcionisati paralelno i produkciono i testno okruženje, za sve obveznike koji budu imali potrebu testiranja softvera.
ANALITIKA: Čemu služe uputstva za pristup fiskalizaciji, koja je njihova svrha?
ABAZOVIĆ: Uputstva za pristup sistemu elektronske fiskalizacije, zajedno sa Funkcionalnom i Tehničkom specifikacijom, predstavljaju dokumentaciju na osnovu koje se poreski obveznici, kao i ostala zainteresovana lica, a naročito proizvođači i održavaoci softvera, mogu upoznati sa procesom elektronske fiskalizacije, tehničkim preduslovima i procedurama po kojima će se realizovati fiskalni servis.
Imajući u vidu da su navedeni dokumenti izrađeni shodno odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga i pratećim podzakonskim aktima, istima su definisane funkcionalne specifikacije fiskalnog servisa koji poreski obveznici koriste u komunikaciji sa Poreskom upravom, tehničke specifikacije tog servisa sa precizno definisanim podacima koje će poreski obveznici biti u obavezi da dostavljajuPoreskoj upravi, kao i način komunikacije naplatnih uređaja i poslovnih sistema poreskog obveznika sa Poreskom upravom.
Drugim riječima, ovi dokumenti daju jasne instrukcije poreskim obveznicima o koracima koje treba da pređu u cilju prolagođavanja zahtjevima koje projekat elektronske fiskalizacije donosi.
U cilju što bolje informisanosti poreskih obveznika Poreska uprava je uspostavila jedno elektronsko mjesto za sve neophodne informacije i dokumenta koji se odnose na sistem elektronske fiskalizacije: https://poreskauprava.gov.me/rubrike/aktuelnosti/232806/Sve-o-ELEKTRONSKOJ-FISKALIZACIJI-na-jednom-mjestu.html. Na ovoj stranici je i baza najčešće postavljenih pitanja i odgovora, kako bismo poreskim obveznicima pružili što više neophodnih informacija.
ANALITIKA: Koliko je naplaćeno poreskih prihoda u prvih devet mjeseci tekuće godine? Da li je prihod manji ili veći u odnosu na plan i koliko je manji ili veći u odnosu na ostvareni prihod u prvih devet mjeseci prošle godine?
ABAZOVIĆ: Od početka godine do kraja septembra Poreska uprava ostvarila je ukupnu bruto naplatu u iznosu od 804.007.505,04 eura, što je 39 miliona eura (5%) više od plana po rebalansu budžeta, kao i 44 miliona eura (5%) ispod ostvarenja 2019. godine.
ANALITIKA: Da li je, kao posljedica drastičnog pada prometa u svim djelatnostima, ove godine zabilježen pad u naplati poreza na dodatu vrijednost i u kom obimu?
ABAZOVIĆ: Kada je u pitanju porez na dodatu vrijednost, Poreska uprava se suočava s najvećim izazovima kod naplate ove vrste prihoda, što predstavlja direktnu posljedicu ekonomske krize izazvane pandemijom zarazne bolesti Covid-19, zbog koje i ljetnja turistička sezona nije ispunila očekivanja i zbog koje je došlo do drastičnog pada prometa u svim djelatnostima, a naročito ugostiteljstvu i hotelijerstvu.
Tako je od početka godine do kraja septembra ukupna naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila 185.448.627,61 eura, što je 16 miliona eura (8%) ispod plana, ali i 30 miliona eura, odnosno 14 procenata, manje nego prošle godine, kao posljedica drastičnog pada prometa u svim djelatnostima.
ANALITIKA: U strukturi ostvarene naplate prihoda, koji porezi bilježe rast u odnosu na plan i prošlogodišnji prihod?
ABAZOVIĆ: Posmatrajući strukturu ostvarene naplate, treba istaći da naplata poreza na dobit pravnih lica u kontinuitetu bilježi rast, pa je u prva tri kvartala ove godine ostvarena naplata u iznosu od 74.673.756,50 eura, što je za 10 miliona eura, odnosno 14 procenata više u odnosu na 2019. godinu.
U prvih devet mjeseci tekuće godine po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica naplaćeno je 124.078.159,19€, što je 12 miliona eura, odnosno 10 procenata, iznad plana, a na nivou ostvarenja iz prošle godine, dok je po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje prihodovano 373.650.048,95€, 7 miliona eura (2%) manje nego u istom periodu 2019. godine, ali 24 miliona eura (7%) iznad plana.
ANALITIKA: Da li je rast naplate zabilježen i kod koncesionih naknada? Koliko je naplaćeno prihoda po tom osnovu u prvih devet mjeseci ove godine?
ABAZOVIĆ: Po osnovu koncesionih naknada je u istom periodu ostvarena naplata od 22.578.750,63€, i to za 8 miliona eura manje nego u 2019. godini, a 5 miliona eura iznad plana.
ANALITIKA: Kako biste ocijenili stepen poreske discipline i dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa u vrijeme pandemije koronavirusa?
ABAZOVIĆ: Zbog pandemije zarazne bolesti Covid19 privrednici u svim djelatnostima suočeni su sa brojnim izazovima koji ozbiljno prijete da ugroze njihov opstanak na tržištu, a ništa manje poteškoća epidemiološka situacija izaziva i u funkcionisanju Poreske uprave, čiji su rezultati u naplati prihoda direktno pogođeni ekonomskom krizom koja je uticala na smanjenje fiskalnog potencijala obveznika.
Međutim, podaci kojima raspolažemo pokazuju da najveći broj poreskih obveznika redovno prijavljuje poreske obaveze i izmiruje ih u granicama mogućnosti, što ide u prilog aktivnostima koje već godinama preduzimamo na povećanju stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, ali i jačanju svijesti o značaju urednog prijavljivanja i plaćanja poreza za finansiranje svih potreba u društvu.
