Premijer Spajić najavio je da će od 1. januara minimalna penzija iznositi 450 eura, ali nije pojasnio na koji način je planirano da se to uradi. Nije rekao ni koliko će za to trebati novca. Obećao je i rast plata ne precizirajući na koji način će doći i do toga uvećanja.
Sagovornik Portala Analitika, ekonomski analitičar Mirza Mulešković, podsjeća da su se na sjednici Skupštine na kojoj je birana Vlada, ali i nakon toga čuli oprečni stavovi o stanju u javnim finansijama.
“Teško je u ovom trenutku govoriti da li imamo ili nemamo novca za finansiranje povećanja penzija jer ni sami ne znamo šta se planira uraditi, pošto nismo dobili informacije o planiranim mjerama od strane Vlade. Ono što je interesantno jeste da smo ovu informaciju dobili upravo par sati nakon rasprave u Parlamentu gdje je akteuleni premijer prethodnom rekao da u kasi u ovom trenutku fali minimum 100 miliona eura”, ističe Mulešković.
Na djelu diskriminacija i urušavanje penzionog sistema
Sagovornik Analitike podsjeća i smo od strane predstavnika političkih subjekata koji su formirali Vladu prije nekoliko dana dobili informaciju da je stanje u javnim finansijama kritično i da u ovom trenutku nismo daleko od bankrota.
“Upravo ovako oprečni iskazi u velikoj mjeri stvaraju zabunu i dovode nas sve u razmišljanje odakle i na koji način će se sve ovo finansirati. Takođe, prije ovog povećanja moramo imati i analizu i jasnu projekciju rasta troškova ali i jasan modalitet na koji način će se ovo sprovesti. Ono što jeste u ovom trenutku jasno, da su kompletne javne finansije u velikoj mjeri zavisne od uticaja rata u Ukrajni i preko 100.000 stranaca koji borave u Crnoj Gori kao i inflacije. Zato se mora dobro voditi računa o onome šta će se desiti kada nas napuste stranci i kad ne budemo imali povećane prihode zbog inflacije, a to će biti brzo”, smatra Mulešković.
2
Ako se, kako kaže, desi situacija da dođe do povratka stranaca u svoje zemlje, jasno je da ćemo, s ovom dinamikom troškova i sa konceptom potrošačke države, ući u velike probleme sa javnim finansijama i da nećemo imati dovoljno sredstava za finansiranje obaveza.
“Penzije zahtijevaju povećanje kao i sva druga socijalna davanja kao i naknade za nezaposlena lica jer su upravo ove kategorije istrpjele najveći pritisak i udar u doba inbflacije. Nadam se da će se odustati od ideje da se samo minimalna penzija poveća na 450 eura a da se ostale neće mijenjati”, ističe Mulešković.
Sagovornik Analitike ukazuje i na očiglednu diskriminaciju onih koji su 30 i više godina radili i odvajali znatna sredstva za penzioni fond.
“Jasno je da ovo predstavlja veliku diskriminaciju svih ostalih penzionera i na ovaj način se u potpunosti urušava koncept penzionog sistema koji funkcioniše kod nas. Ne možemo govoriti da se ovako pomaže nekome ko „crkava od gladi“, jer penzije nisu socijalna pomoć. Penzije nisu alat koji se računa po tom principu ko ima a ko nema novca. Penzioni sistem mora funkcionisati po principu koji je definisan, dobijamo onoliko koliko platimo”, izričit je Mulešković.
Odluka destimulativna, postoje drugi metodi
Ako, dodaje on, želimo da pomognemo ugroženim kategorijama, a imamo novca postoje drugi metodi koji se mogu koristiti.
“A ne da se na ovaj način na isti nivo svedu oni koji su cijeli život ulagali u penzioni fond i oni koji su možda samo par godina ulagali”, poručuje sagovornik.
Mulešković podsjeća i da ovo nije prvi put da se dešava već je, kaže, ista situacija bila i prilikom prošlog povećanja minimalne penzije.
“Imali smo veliko nezadovoljstvo ostalih a sad bi se napravio još veći problem jer bi sa ovim u Crnoj Gori više od 50% penzionera primalo minimalnu penziju. I onda postavljamo pitanje, da li zapravo želimo da ulažemo u penzioni sistem, a znamo da ćemo na kraju biti isti kao neko ko nije ulagao. Sigurno će se ovakva odluka destimulativno odraziti na plaćanje doprinosa od ostalih”, upozorava Mulešković.
Povećanje moguće samo uz razvoj realne ekonomije
Ekonomski analitičar upozorava da povećanje penzija mora biti praćeno analizom.
“Ukoliko nemamo novca za linearno povećanje penzija, treba onda postepeno povećavati minimalnu i sve ostale i na taj način kroz određeno vrijeme dostići željeni nivo. I ovaj način isključivo će biti moguć ukoliko se bude razvijala realna ekonomija Crne Gore, ukoliko se pokrene novi investicioni ciklus i ukoliko budemo otvarali radna mjesta u privredi a ne u javnom sektoru. Jer, bez stvaranja nove ekonomske vrijednosti ne možemo očekivati rast zarada i penzija, a kad se to radi vještački dolazi do jakog udara na javne finansije, na privredu a takođe dovodi i do inflacije, koja nam sigurno u ovom trenutku ne treba”, naglašava Mulešković.
Obećani rast plata upitan, mali privrednici na udaru
Premijer je u perspektivi najavio i povećanje plata. Kao ni za obećani rasta penzija, nije pojasnio na koji način će se to destiti, a nije obrazložio ni kako će to uticati na privredu. Sagovornik Analitike podsjeća da je obećani rast plata ubrzo nakon obećanja “odložen”.
“Nakon sjednice Parlamenta na kojoj je izabrana nova Vlada dobili smo informaciju da će se ova poreska reforma desiti u novembru 2024, dakle godinu dana nakon izbora Vlade. Ali, na posljednjoj sjednici Vlade čulo se da će se desiti u januaru 2025. Ja sam se nadao da ćemo kroz budžet za 2024. vidjeti namjere i modalitet na koji način se to planira li se ipak neće desiti”, kaže Mulešković.
Stava je i da se prije ove reforme mora razgovarati sa privredom.
“Da se vidi da li su, posebno mala preduzeća u Crnoj Gori spremna za ovakav rast troškova. Ono što je planirano u značajnoj mjeri povećaće sve troškove privrednicima, jer i u ovom trenutku imate veliki broj zaposlenih koji primaju minimalnu zaradu, što jasno daje znak da će ovo povećati troškove u velikoj mjeri, posebno u dijelu zarada jer i sve da se oslobode od svih plaćanja poreza i doprinosa na zarade, nova minimalna zarada biće veća od bruto dvije trenutne minimalne”, ističe Mulešković.
Sagovornik Analitike upozorava da posebno treba biti obazriv kada je riječ o malim privrednicima, s posebnim akcentom na sjever države i slabije razvijene opštine.
“Ako se desi ova reforma, imaćemo situaciju da jednom malom privredniku npr. iz Plava, da bi samo otvorio vrata svog npr. marketa, za taj mjesec treba minimum 1.000 eura da podmiri troškove. Da li u ovom trenutku oni mogu to obezbijediti – siguran sam da ne. I onda se dovodimo u situaciju da upravo mali privrednici koji čine više od 95% crnogorske privrede mogu biti dovedeni u situaciju da zatvaraju svoja preduzeća”, upozorava Mulešković.
Opasnost od rasta sive ekonomije
Izražava i bojazan da se sa ovolikim povećanjem može uvećati neformalna ekonomija koja, kako kaže, i u ovom trenutku predstavlja najveći problem za Crnu Goru i privredu.
“I upravo u dijelu neformalne ekonomije Vlada bi mogla da sa pojačanim aktivnostima i mjerama u značajnoj mjeri da oporavi javne finansije. Takođe, ne treba zaboraviti da su međusobna dugovanja privrede velika, da imamo preko 20.000 blokiranih preduzeća pa su sve to indikatori da je crnogorska privreda u veoma teškoj situaciji”, ističe Mulešković.
Prethodni period obilježilo je političko, enormno zapošljavanje u državnim kompanijama. Takve odluke ostavljaju posljedice na finansijsko stanje tih preduzeća.
“Ono što smo imali kao praksu vođenja javne politike jeste zapošljavanje u javnom sektoru kao i u državnim preduzećima, pa smo imali podatak da je više od 14.000 novozaposlenih u javnom sektoru a da su državna preduzeća ušla u blokadu zbog enormnog zapošljavanja, bez jasnog poslovnog plana. Sve ovo će, ukoliko dođe do rasta zarada, dodatno opteretiti kako budžet tako i troškove ovih preduzeća”, ukazuje Mulešković.
On upozorava da će dodatni teret na budžet biti i povećanje svih socijalnih davanja koja su direktno vezana za visinu prosječne zarade, kao i ostalih troškova koji se usklađuju sa prosječnom zaradom.
“Povećavaće se i naknade za upravne odbore za naknade odbornika i poslanika, kao i sve druge naknade i davanja. Zasigurno će sve ovo u značajnoj mjeri opteretiti budžet pa analiza koja je neophodna da bi se ova reforma sprovela mora sve ovo obuhvatiti. Moramo znati odakle će se sve ovo finansirati. U ovom trenutku budžet ne može ovo da istrpi a nemamo informacije o budućim politikama razvoja ekonomije, nemamo informacije o budućim investicijama”, poručuje Mulešković.
Pred Crnom Gorom “stezanje” kaiša
Često se može čuti da Crnu Goru može zadesiti “grčki scenario” i aranžmani sa MMF-om. Mulešković je stave da se to teško može destiti jer smo, kaže, mali sistem koji sa brzim mjerama stabilizacije može da iskontroliše javne finansije.
„Ono što je definitivno je da Crnu Goru očekuju teške godine i da će donosioci odluka morati raditi reformu i smanjivanje javne uprave i to je ono što smo mogli vidjeti u ekspozeu premijera i što jeste najavljeno”, kaže Mulešković.
Sagovornik Analitike poručuje i da će se morati smanjivati tekuća potrošnja.
Kaže i da ćemo se morati vratiti realizaciji kapitalnog budžeta i stvaranju poslovnog i investicionog ambijenta kako bismo privukli nove investicije i otvarali nova radna mjesta u privredi i na taj način smanjivali broj zaposlenih u javnom sektoru.
“Samo na ovaj način možemo očekivati „laku“ tranziciju upravo tih zaposlenih. Bez otvaranja novih radnih mjesta u privredi ne možemo očekivati da dođe do smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru a da oni ukoliko ostanu bez posla ne postanu budžetsko opterećenje po drugom osnovu. Tako da, biće veoma izazovno, a imajući u vidu i sve što se dešava na globalnom nivou, možemo očekivati dosta teške godine”, upozorava Mulešković.
Sve ovo, kako kaže poručuje, treba da bude vodilja donosiocima odluka.
“I da se opredijele za model kreiranja crnogorske ekonomije kao atraktivne, povoljne za poslovanje, države u kojoj imamo funkcionalnu vladavinu prava i efikasnu administraciju. Da bismo ovo imali moramo se vratiti na evropski put i moramo imati političku stabilnost. Jer, upravo zbog nedostatka ova dva koncepta stagnirali smo prethodne tri godine. Upravo zbog toga imamo smanjenje 50% priliva direktnih stranih investicija u privredu”, ukazije Mulešković.
Što prije pokrenuti dijalog sa svim akterima
Ako sve pomenuto imamo u vidu, Muleškovića smo pitali i da li program “Evropa sad 2” koji najavljuje premijer Spajić ima ikakvu realnu šansu da zaživi i bude uspješan.
“Niko, osim onih koji su kreirali ovu poresku reformu ne može da odgovori na ovo pitanje jer mi ne znamo šta se želi uraditi, na koji način i kako će sve to uticati na privredu, na javne finansije … Ono što svi očekujemo jeste detaljna analiza ovog programa jer ovako krupne reforme ne mogu se raditi kao prethodna, sa par slajdova, već mora dati jasan presjek stanja kao i uticaj planiranih reformi na svaki segment sistema”, kategoričan je Mulešković.
Stava je da je neophodno što prije pokrenuti dijalog sa svim akterima jer se, poručuje, ovom dinamikom stvara velika neizvjesnost što u značajnoj mjeri urušava poslovni ambijent.
“Moramo biti svjesni da privrednici moraju planirati svoje poslovanje, a u ovakvom ambijentu to ne mogu jer ne znaju šta ih očekuje. Ovo ne bi smjelo da nam postane praksa već se što prije mora komunicirati ova reforma kako bi svi dali mišljenje i možda dodatni predlog na koji način se sve može sprovesti. Sigurno je da ovakva reforma i povećanja nisu održiva bez stvaranja nove ekonomske aktivnosti u realnoj ekonomiji. Dakle, nisu održiva bez reforme javne uprave i nisu održiva bez dugoročnog investicionog plana”, izričit je Mulešković.
Imajući sve ovo na umu, sagovornik Analitike smatra da treba razmisliti i ne treba žuriti sa ovolikim povećanjima već, kaže, postepeno sprovoditi reforme pa da kroz par godina na održiv način dođe do pomenutih povećanja.
“Na taj način izbjeći ćemo posljedice brzog sprovođenja reformi a to su: problem sa finansiranjem tekućih troškova, zatvaranje malih preduzeća, novih zaduženja te kao što se desilo i sa implementacijom prve reforme dodatnog rasta cijena tj. inflacije. To nam zasigurno ne treba u ovom trenutku jer i dalje smo jedina zemlja koja nema nijedan paket podrške u dijelu borbe protiv uticaja inflacije”, napominje Mulešković.
Na naplatu stižu i stari dugovi
Sagovornik Analitike opominje da ne treba zaboraviti da Crnu Goru u naredne dvije godine očekuje i vraćanje starih dugovanja, za koje, kaže, zasigurno u ovom trenutku nema novca u budžetu.
To nam, kako dodaje, jasno ukazuje da ćemo morati da se zadužujemo, a uslovi za zaduživanje u ovom trenutku su veoma nepovoljni.
“Sjetimo se zaduživanja sa početka godine đe smo se zadužili po kamatnoj stopi od preko 10%, pa nam je jasno kako Crnu Goru, zbog upravljanja javnim finansijama i političke nestabilnosti, vide međunardni finansijeri. Mislim da nam i u narednom periodu, đe ćemo morati da se zadužimo, ne očekuju bolji uslovi. Vlada i to mora uzeti u obzir prilikom kreiranja budžeta za narednu godinu”, zaključuje Milešković.
