Društvo

Korona u Herceg Novom: Ekonomska kriza brine više od epidemiološke

Iako je bio među prvim opštinama u Crnoj Gori gdje je detektovan koronavirus broj inficiranih u Herceg Novom nikada nije dostigao zabrinjavajuće brojke. Nažalost ono što grad od skalina, sunca i mimoze nije uspio izbjeći jeste ekonomska kriza koja se, između ostaloga, ogleda i u rebalnasu budžeta i smanjenju prihoda za 28 odsto.

Tekst je nastao u okviru projekta pomoći Journalism Emergency Relief Fund - Google News Initiative

Herceg Novi Foto: PA/Arhiva, Crveni krst, Printscreen
Herceg Novi
Nikola Boljević
Nikola BoljevićAutor
Portal AnalitikaIzvor

Prema podacima Instituta za javno zdravlje u Herceg Novom trenutno je 25 aktivno oboljelih, oporavljenih 141, a umrlih petoro. Trenutno se u samoizolaciji nalazi dvadesetak građana - kontakti pozitivnih. 

Na ovim brojkama Herceg Novom bi pozavidjeli i neki manji gradovi u unutrašnjosti Crne Gore gdje je virus uspio da inficira znatno veći udio stanovništva. To potvrđuju i riječi člana opštinskog Kriznog štaba dr Tamare Vujović koja je za Portal Analitika kazala kako je ocjena zdravstevnih službi da je u Herceg Novom stanje stabilno i pod kontrolom. 

„Svi koji nijesu hospitalizovani liječe se preko Doma zdravlja Herceg Novi, a hosptalizovano je četvoro. Svi koji se jave izabranom doktoru ili kovid ambulanti sa bilo kojom sumnjom na oboljenje bivaju testirani“, navodi Vujović.

Prvi talas

„U početku pandemije, naš grad se, kao i ostali u Crnoj Gori, suočio sa deficitom zaštitne opreme, pa je lokalna samouprava sponzorisala i podržala privatne inicijative pojedinaca i krojačkih salona, koji su radili na izradi maski, koje su potom besplatno dijeljene građanima, mjesnim zajednicima i skupštinama stanara“, rekla je doktorka.

Naglasila je da se lokalna samouprava trudila da u novim uslovima rada svi zaposleni u lokalnim preduzećima i ustanovama nose zaštitne maske i rukavice, a preko lokalnih medija i svih sredstava informisanja promovisane su mjere i preporuke prevencije.

„Moramo istaći i dobru vezu sa našim gradom prijateljem Hđinom (Kina), sa kojim Opština Herceg Novi ima potpisan Sporazum o prijateljstvu i saradnji od juna 2018. godine, pa nam je u jeku pandemije od njih na našu adresu stiglo 3000 zaštitnih maski i rukavica i 200 medicinskih odijela. Izuzetno pozitivan primjer predstavlja i gest našeg sugrađanina i preduzetnika Lin Shenga, koji je našem gradu donirao 6000 zaštitnih maski“, ističe naša sagovornica.

Takođe, dodaje ona, Herceg Novom je u tri navrata donirano 4000 maski i zaštitnih rukavica preko Nacionalnog kooridnacionog tijela, kao i određena količina dezinfekcionih sredstava.

Drugi talas

Uprkos tome što je sredinom jula virusom inficiran jedan broj zaposlenih u Opštini Vujović ističe da od početka pandemije do danas nijedan građanin nije ostao uskraćen za mogućnost ostvarivanja svojih prava u Opštini Herceg Novi. 

„Zbog pogoršanja epidemiološke situacije i cjelokupnog porasta broja zaraženih u našem gradu, kao i pojave slučaja korona virusa u jednoj opštinskoj službi, predsjednik Opštine donio je naredbu da će rad sa strankama u tom periodu biti obavljan samo u Građanskom birou Opštine i preko elektronskih servisa. Takođe, u radu sekretarijata su uvedena dežurstva među zaposlenima“, kazala je Vujović.

Naša sagovornica ocijenila je da su građani Herceg Novog pokazali zavidan nivo discipline, od samog početka pandemije do danas. 

„Smatramo da su građani Herceg Novog adekvatno informisani o aktuelnoj situaciji, od početka pandemije do današnjeg dana kontinuirano se radilo na informisanju građana i sprovođenju preventivnih aktivnosti, a da u ovom trenutku akcenat treba da bude na kontroli sprovođenja mjera, pojačanom inspekcijskom nadzoru i kaznenoj politici, ne samo od strane opštinskih, već i republičkih inspekcijskih organa. U tom cilju su i formirani štab inspekcijskih službi koje kontrolišu sprovođenje mjera“, podvukla je Vujović. 

Dodaje da je Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora, zaključno sa današnjim danom, izdala ukupno 20 prekršajnih naloga zbog nepoštovanja mjera propisanih od strane Nacionalnog koorinacionog tijela, od čega ih je osam proslijeđeno nadležnim organima.


Ekonomska kriza

Vujović ističe da se efekat pandemije najviše ogleda u činjenici da je došlo do rebalansa Budžeta, koji je i usvojen na 14. sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, održanoj 2. oktobra. 

„Sa 18,7 miliona prihodi su smanjeni za 28 odsto na 13,47 miliona. Razlog je pandemija koja je uticala direktno na smanjenje prihoda. Najznačajnije je smanjenje prihoda od poreza na nepokretnosti za 31 odsto i sada iznosi 4,4 miliona eura. To povalači i smanjenje turističke takse za 46 odsto“, navodi Vujović.

Ona podsjeća i da je Opština Herceg Novi sredinom maja formirala Komisiju za utvrđivanje jednokratne pomoći za porodična domaćinstva bez prihoda, radi prevazilaženja posljedica epidemije zarazne bolesti Covid-19.

„Opštini se u periodu od marta do jula 2020. godine obratilo 160 građana sa zahtjevima za isplatu jednokratne novčane pomoći, od čega je 131 odobren. Po ovom osnovu isplaćeno je 16.971,07 eura“, kazala je sagovornica Portala Analitika

Tokom posljednjih mjeseci, dodaje ona, evidentan je veliki broj zahtjeva građana za isplatu jednokratne novčane pomoći, što u Opštini vide kao posljedicu lošije ekonomske situacije zbogslabe turističke sezone i nemogućnosti velikog broja ljudi da se zaposle.

„Važno je napomenuti, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ograničava lokalnu upravu kada su u pitanju socijalna davanja. S tim u vezi, Opština nije isplaćivala socijalna davanja od momenta raspisivanja izbora do kraja septembra, do kada nije bila u mogućnosti da vrši isplate po tom osnovu uprkos opravdanim i realnim potrebama naših sugrađana“, napominje Vujović.

Pomoć za ugrožene

Koordinatorka Crevnog Krsta u Herceg Novom Mira Krsmanović kazala je za naš portal da su u toj organizaciji najviše posla imali tokom prvog talasa pandemije kada su opslužili oko 800 porodica. Kao razlog za tako veliki broj poziva za pomoć ona navodi karantin i činjenicu da su mnogi ljudi, posebno iz turističkog i ugostiteljskog sektora, ostali bez posla.

„Pomoć je dijeljena iz donacija lokalne samouprave, preduzetnika i građana koji su pokazali veliku humanost. Bilo je donacija i u novčanim sredstvima koja su uplaćivana na naš žiro račun, pa smo na osnovu toga kupovali potrebne namirnice i lijekove. Ne bi uspjeli opslužiti 800 porodica da nije bilo te pomoći“, ističe Krsmanović.

Desetak volontera Crvenog krsta bili su zaduženi za distribuciju paketa sa prehrambenim namirnicama i higijenskim potrepštinama.

„U paketima se moglo naći brašno, šećer, ulje, tjestenina, riža, paštete, ribe, pudinzi, gotova jela, a što se tiče higijene deterdženti za veš i suđe, šampon, sapun, toalet papir, vlažne maramice, paste za zube, četkica... Takođe, hercegnovski restorani obezbjeđivali su 70-80 obroka svakoga dana“, navodi koordinatorka Crvenog Krsta Herecg Novi.

Krsmanović napominje da je Crveni krst započeo izradu socijalnih kartona osoba koje se ovoj humanitarnoj organizaciji javljaju za pomoć kako bi svoj rad učili efikasnijim.

„Sada radimo socijalni karton lica kojima je zaista potrebna pomoć kako bi na osnovu toga napravili listu, tj. spisak prioriteta davanja. Tako da svako ko se javi treba da donese ličnu kartu, podatke o svojim primanjima, posjedovni list od katastra kako bi vidjeli da li posjeduju nekretnine, broj članova porodice sa kojima žive i sl.“, navodi naša sagovornica.

Dodaje da je od ljeta stanje relaksirano, ali da ne zna što će biti kasnije jer zaraza u svakom trenutku može naglo da se raširi.

„Ljekari stalno bruje o mjerama predostrožnosti preko sredstava informisanja: nošenje maske, distanca, rukavice, neokupljanje i sl. Međutim, i dalje vidim da mnogi to ne poštuju. Mišljenja sam da svako mora da čuva sebe i svoju porodicu, da se ne izlaže nebitnim posljedicama i slično. Čini mi se da građani Herceg Novi ne poštuju dovoljno mjere. Izloženi su i šetalištem i ulicom ne nose maske. To je prvi preduslov da bi se čovjek zaštitio – da mora da nosi masku i da održi rastojanje“, zaključila je Krsmanović.

Tekst je nastao u okviru projekta pomoći Journalism Emergency Relief Fund - Google News Initiative

Portal Analitika