Književnica, producentkinja i novinarka Anđela Bulajić rođena je 10. oktobra 1995. na Cetinju. Mlada je, ali već izuzetno afirmisana kreativna ličnost koja spaja svijet književnosti i medija.
Godinu je studirala svjetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, da bi potom umjetničku strast usmjerila ka produkciji i završila studije pozorišne produkcije na Fakultetu savremenih umjetnosti.

Još tokom studentskih dana, Anđela je aktivno učestvovala u književnim kružocima, gdje je čitala poeziju i dijelila je sa publikom. Bila je i članica Foruma mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“, a njene pjesme našle su mjesto u šestom i sedmom zborniku mladih pisaca KIC-a, elektronskom izdanju „Vavilonske biblioteke“, časopisima „Čovjek“ i „Kuš“, kao i u zbornicima „Rukopisi 44, 45, 47 i 48“.
Njeni talenti nijesu prošli nezapaženo – dobitnica je treće nagrade na konkursu biblioteke „Braća Nastasijević“, bila je finalistkinja konkursa Trećeg trga za zbirku poezije 2022. godine, a priznanja nastavljaju da se nižu: prva nagrada „Risto Ratković“ za mlade pjesnike do 27 godina i nagrada „Raštan izdavaštva“ za roman „Kaliban“.
Iako se profesionalno bavi produkcijom i novinarstvom, Anđela priznaje da je produkcija ipak njen primarni poziv – i u tome je pokazala izdržljivost i strast. Uvijek je maštala da postane pisac, dok je u njenim mislima tiho tinjao i interes za psihologiju. Najveći profesionalni uspjeh, kako sama ističe, krije se u objavljenim knjigama, nagrađenim rukopisima i izdržljivosti u zahtjevnom svijetu televizije.
Van profesionalnog života, Anđela njeguje kreativne hobije: voli da pravi kolaže, plete, a nedavno je otkrila i zadovoljstvo pecanja.
BUĐENJE
Što Vam nedostaje iz vremena kada ste bili dijete?
- Stubići na kojima smo se okupljali ispred zgrade, branje kajsija s đedom, neograničena konzumacija ledenog sladoleda, pas Mališa.

Što najviše volite u tome što ste odrasli?
- Puno je toga što volim kod odrasle sebe. Naučila sam da postavim granice, bez griže savjesti kažem ne mogu i neću, moje odluke su samo moje, konačno uživam u miru, što je velika stvar, s obzirom na to da sam kao tinejdžerka često bila u potrazi za nemirom.
Za koji Vaš talenat smatrate da nije došao do izražaja?
- Nezgodno mi je da komentarišem svoje ,,talente’’. Nekako mi se čini da ne umijem da napravim razliku između želje i nadarenosti, ali neka bude balet, plesala sam dugo godina. U nekom drugom životu mogla bih biti i motivacioni govornik.
Koju svoju osobinu smatrate najgorom?
- Previše sam osjetljiva. Sve me pogađa i često suviše lično doživljavam stvari.
Što najviše cijenite kod drugih?
- Hrabrost da kažu u oči šta misle, cijenim ljude koji pamte sitnice. Iznad svega, kad neko zna da ogoli emocije.
U OGLEDALU
Kako bi se zvala Vaša filmska biografija i ko biste voljeli da glumi Vas?
- “Jednom sam se rodila i ne mogu prestati da se rađam”. Voljela bih da me glumi Meril Strip.
Kako biste nekome, preko telefona, u pet riječi opisali sebe?
- Druželjubiva, nestrpljiva, osjetljiva, uporna, idealista.
Kako biste opisali sebe da ste hrana?
- Neka kineska sigurno, kombinacija slatkog, kisjelog i ljutog.
Koju moć super-junaka biste voljeli da imate?
- Ja bih ono što ima Dr Strange, manipulacija vremenom i prostorom, prelazak u druge dimenzije, mogućnost da istražujem, to mi je strava.
Sa kojom ličnošću, stvarnom ili izmišljenom, biste se zamijenili na jedan dan?
- Zamijenila bih dan sa Juditom Šalgo, jugoslovenskom pjesnikinjom. Težak život, ali bih voljela da osjetim tu autentičnost i da napišem makar jednu onakvu pjesmu.
SVAKODNEVICA
Što radite nedjeljom poslijepodne?
- Kad nemam sreće da gledam u more, čitam ili pišem, pogledam seriju. Razmišljam i jesam li završila sve za ponedjeljak.
Koja pjesma Vam je uvijek u vrhu liste omiljenih?
- “You don’t fool me”, Queen, uvijek prva.
Koja knjiga/predstava/film je, u posljednje vrijeme, na Vas ostavila najsnažniji utisak?
- Uhvatih se u koštac s Hodorovskim, pa ću njega pomenuti, na ostalo ću odgovoriti sljedeći put, teško me je impresionirati.
Gdje biste voljeli da otputujete?
- Putovanje u Irsku mi je ostalo neostvarena želja još od srednje škole.
Koje prevozno sredstvo najmanje volite?
- Električni trotinet.
DA TI KAŽEM
Kome sve ispričate?
- Puno pričam. Majci, momku i najboljim prijateljima, apsolutno sve.

Čemu se uvijek obradujete?
- Iskreno, u posljednje vrijeme slobodnom danu, a uvijek dobroj umjetnosti, novim poznanstvima, kad me dočeka sređena kuća, mačkama.
Da li za nečim žalite?
- Žalim što nijesam dovršila studije književnosti, što nijesam više posvećena pisanju, ali se to da promijeniti.
Bez čega ne možete?
- Bez porodice i prijatelja, bez prirode.
Za što ste se posljednji put izvinili?
- Koleginici. Izvinjavam se svakodnevno, pa me ljudi mole da prestanem.
SUMRAK
Koje tri želje biste tražili da Vam ispuni zlatna ribica?
- Zdravlje voljenih, život u šumi, pored vode, puno djece.
Što je najteže što ste do sada uradili?
- Prećutala neke stvari, koje su me kasnije puno koštale.
Kada biste saznali da Vam je ostalo samo tri mjeseca života, kako biste ih proveli?
- Na moru, u kampu, sa omiljenim ljudima. Bila bi to tri mjeseca dobre zabave.
Kako biste voljeli da umrete?
- Ne razmišljam o tome. U dubokoj starosti.
Koji bi bio Vaš epitaf?
- “Putevi uvijek nekuda vode, a ja sam nomadskom glađu proklet’’.













