„Mi moramo da ponavljamo lekcije koje smo učili u 30 godina uspješnog bavljenja turizmom u drugoj polovini XX vijeka i lekcije kojim sada apliciraju sve zemlje Mediterana”, rekao je gostujući na Televiziji E, turizmolog profesor dr Rade Ratković.
Dok druge destinacije već od Uskrsa imaju popunjene kapacitete, kako kaže, u Crnoj Gori se priča o pripremi turističke sezone, što je, dodaje on, samo po sebi pokazatelj da se nadležni za oblast turizma ne bave turizmom i biznisom, već političkom propagandom.
Nemamo adekvatan destinacijski menadžment
“Crna Gora nema adekvatan destinacijski menadžment, a i to što imamo u posljednjih pet godina se jako slabo koristi, tako da on faktički ne funkcioniše. Njegova konstrukcija nije dobra, treba da se reformiše po ugledu na druge zemlje Mediterana i da se bazira na javnom privatnom partnerstvu, da bude inkluzivna a ne samo da pripada državi, tj. političkim partijama na vlasti i izbornoj većini. To je problem na koji stalno ukazujemo, međutim, umjesto da se stvari popravljaju one se se drastično pogoršavaju”, upozorio je Ratković.
Nedostatak Zakona o upravljanju održivim turizmom, kako objašnjava, odražava se na problem upravljanja turizmom. Prema njegovim riječima, dosadašnji zakon ne rješava problem upravljanja, već postavlja standarde, a to nije norma za, kako kaže, pravilno upravljanje turizmom.
Ukazuje da se od 2020. godine ne posvećuje pažnja glavnomelementu pripreme koji se radi godinu ranije, a to je nastup na organizovanom turističkom tržištu.
“Mi imamo preko 500 malih hotela koji nisu umreženi. Trebalo bi da se zakoni promjene i da se predvidi poslovno udruživanje, što mi nemamo… Malo imamo većih hotela, a mogli bi sa manjim hotelima da to upotpunimo, ali oni moraju biti integrisani”, istakao je Ratković.
U februaru i martu zabilježen je pad broja noćenja
U Crnoj Gori u februaru i martu 2025. godine zabilježen je pad broja noćenja turista u kolektivnom smještaju.Ratković ukazuje da svake godine kad bi dominiralo rusko i srpsko tržište u broju noćenja Crna Gora je bila u gubitku, jer na tom tržištu, kako ističe, ne može se zasnovati dobitak što je, kaže, praksa pokazala.
“Da ta tržišta mogu generisati dobar rezultat grabile bi se oko njih druge mediteranske zemlje, ne bi to nas pripalo. Sada je rusko tržište u ukupnom smještaju oko 32 posto, predominantno. Oni ljetuju u svojim objektima, vjerovatno te objekte nekontrolisano izdaju, jer niko se ne bavi time. Oni su van kontrole čim se ne registruju kod nadležnih organa, tako da mi i sa povratkom ruskog tržišta ne možemo ništa da uradimo”, ističe Ratković.
Slično je, kaže, i sa srpskim tržištem.
“Iako srpsko tržiše učestvuje u kolektivnom smještaju nekoliko puta više nego rusko, oni ne mogu da zamijene ostatak zapadno evropskog tržišta. Kod Hrvata je njemačko tržište oko 30 posto, a kod nas 4 do 5 posto. To je zato što nijesmo organizovani za destinacijski menadžment, ne integrišemo naše hotele i nemamo jednu kampanju kao što ima susjedna Albanija, koja je sad briljirala sa svojom kampanjom na berzi”, zaključio je Ratković.
