Naredne nedjelje navršiće se godina od brutalne agresije Rusije na nezavisnu državu Ukrajinu. Od tog 24. februara 2022. svijet i Evropa kakve znamo drastično su se promijenili.
“U ovom teškom za Ukrajinu vremenu, Crna Gora pokazala se kao iskren prijatelj i pouzdan partner. Zahvalni smo državnim organima Crne Gore, kao i običnim građanima vaše zemlje, na svestranoj podršci, empatiji i solidarnosti sa ukrajinskim narodom u ovim drastičnim vremenima”, poručio je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko.
Naš sagovornik podsjeća da se Ukrajina tada suočila sa najvećim izazovom tokom čitavog perioda svoje nezavisnosti.
“Međutim, neprijatelj je veoma potcijenio Ukrajinu, pa se naša država nije slomila. Izdržala je i nastavila je odlučnu i hrabru borbu za svoju slobodu. Rat je učvrstio jedinstvo ukrajinskog naroda i ujedinio naše partnere i saveznike”, poručuje Herasimenko.
Pored odlučnosti Ukrajinaca, Rusija je, kako dodaje, potcijenila i jedinstvo unutar evroatlantske zajednice i njenu volju da podrži Ukrajinu.
“Kao što vidimo na osnovu glasanja u Generalnoj Skupštini UN, svijet je očigledno odlučio da spriječi rusku pobjedu i porobljavanje u kolonijalnom stilu u XXI vijeku jedne suverene evropske demokratske države, kao što je Ukrajina”, kaže sagovornik Analitike.
Teška vremena stvaraju jake i hrabre ljude
Napominje da gotovo nijedna porodica u Ukrajini nije pošteđena ovog rata.
“Ukrajincima je zaista teško, naš narod svakodnevno prolazi kroz gubitke, patnje i poteškoće, ali je njegov moral i dalje visok. Kao što znate, teška vremena stvaraju jake i hrabre ljude. Ukrajina trenutno krvlju plaća slobodu ne samo svoju, već i cijele slobodne Evrope, budući da ruski agresivni imperijalni apetiti nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Nedavno razotkrivena specijalna operacija sa ciljom destabilizacije situacije u Moldaviji, koju je pripremio Kremlj, je još jedna potvrda toga”, poručuje Herasimenko.
Stava je i da je prevazilaženje agresije i pobjeda Ukrajine direktna garancija bezbjednosti i suvereniteta niza istočno i centralnoevropskih država.
“Dakle, sva kolosalna pomoć koju Ukrajina dobija od evropskih partnera (uključujući i Crnu Goru) je efektivno ulaganje u bezbjednost njihovih zemalja. Sada, uprkos svim teškoćama ratnog vremena, među Ukrajincima nema mjesta pesimizmu. Strateški, Rusija je već izgubila ovaj rat i nema šanse da osvoji našu zemlju”, izričit je Herasimenko.
Štaviše, kako kaže, Ukrajina je pokazala da može da pobijedi, razbila mit o „drugoj vojsci svijeta“, a same ruske vojske, u čiju je propagandu Kremlj godinama ulagao ogromne količine novca, više se niko u Evropi ne plaši.
“Ispostavilo se da je to bio div na glinenim nogama. Ukrajinska vojska će jednostavno vratiti sve svoje teritorije koje je neprijatelj privremeno okupirao. Ali dovoljan obim vojno-tehničke pomoći od partnera, naime oklopnih vozila, protivvazdušne i protivraketne odbrane i aviona, je kritično važni. Osim toga, ruska taktika raketnog terora protiv energetske infrastrukture i civilnog stanovništva Ukrajine ove zime nije dala rezultate, nije došlo do potpunog „zamračenja“, Ukrajinci nisu umrli od hladnoće, već su samo postali odlučniji u svome otporu i ljutiji na neprijatelja”, kaže Herasimenko.
Dodaje da se nastavljaju vojne operacije na jugu i istoku Ukrajine, ali ističe da trenutno nema sumnje da će Ukrajinci odbiti još jednu rusku ofanzivu, a zatim nastaviti oslobađanje svojih teritorija.
Poručuje i da je pomoć koju trenutno dobijaju i koju će dobiti - mogla da stigne mnogo ranije.
“Ovo se posebno odnosi na zaštitu od raketnih i vazdušnih udara. To bi spasilo mnoge živote”, naglašava ambasador.
Prijatelji se poznaju u nevolji
Kada govorimo o podršci Ukrajini ili Rusiji u aktuelnom ratu, Herasimenko ističe da je to prije svega pitanje moralnog izbora.
“A naša država je jasno vidjela poslije 24. februara 2022. ko je za nas ko. Prijatelji se, kao što znate, poznaju u nevolji. Sasvim je prirodno da je cio civilizovani, slobodni svijet nedvosmisleno stao na stranu Ukrajine kao žrtve agresije, koja se bori za mnogo šire stvari od pukog opstanka i zaštite sopstvenog suvereniteta”, kaže Herasimenko.
Moramo, kako ističe, da razumijemo da je Rusija na najbrutalniji i najgrublji način prekršila međunarodno pravo i bezbjednosnu arhitekturu evropskog kontinenta.
“Evropa nije poznavala rat tako velikih razmjera od 1945. godine. Ako ruski imperijalisti ne budu zaustavljeni u Ukrajini, oni će izvršiti agresiju na druge istočnoevropske zemlje. Štaviše, Ukrajina je jedina država na svijetu koja se dobrovoljno odrekla nuklearnog oružja u zamjenu za međunarodne garancije (Budimpeštanski memorandum)”, objašnjava Herasimenko.
Napominje i da su duboko zahvalni partnerima na svakoj vrsti podrške i pomoći.
“Moderno zapadno oružje već je pomoglo Ukrajini da postigne prekretnicu i promjeni dinamiku rata u svoju korist. Dok neprijatelj pokušava da se bori na, da kažemo, sovjetski način, ne štedeći ljudske živote, ukrajinska strana pokušava da se bori tehnološki i vodeći računa o tome da je ljudski život najveća vrijednost”, ističe Herasimenko.
Ukrajina vratila polovinu teritorija
Ukrajina je, kako kaže, već povratila polovinu svojih teritorija koje je ruski agresor okupirao od 24. februara prošle godine.
“Ukrajina trenutno dobija čak i one vrste naoružanja koje su naši partneri kategorički odbili da nam daju prije šest mjeseci. Već je formirana „tenkovska koalicija“ za podršku daljim ofanzivnim dejstvima ukrajinske vojske, aktivno se razmatra pitanje ukrajinske nabavke savremenih borbenih aviona i obuke naših pilota. Postepeno se povećavaju dinamika i obim vojno-tehničke pomoći Ukrajini od saveznika i partnera u ovom ratu za nezavisnost. Uspjeh Oružanih snaga Ukrajine direktno zavisi od ovih pokazatelja, od blagovremene isporuke neophodnog naoružanja na front”, navodi Herasimenko.
Sagovornik Analitike ističe da je ukrajinska vojska pokazala da može brzo da savlada bilo koju vrstu modernog naoružanja i da ga efikasno upotrijebi protiv neprijatelja.
“Posebna zahvalnost s tim u vezi prijateljskoj Crnoj Gori, koja je, uprkos ograničenim resursima, izdvojila ukupno 11% budžeta za odbranu za pomoć Ukrajini”, ističe ukrajinski ambasador.
Putin će pregovarati samo o strateškoj pauzi
Kad je u pitanju mogućnost okončanja rata za pregovaračkim stolom, Herasimenko kaže da je Ukrajina miroljubiva država koja nikada nikome nije prijetila i više je od bilo koga drugog zainteresovana za mir.
Podsjeća i da Ukrajinci nijesu započeli rat.
“Međutim, Ukrajina je čvrsta u stavu da ne ustupi nijednu svoju teritoriju. Vraćanje vladavine međunarodnog prava, prioriteta Povelje UN, u interesu je ne samo Ukrajine, već i svjetske zajednice. Ustupci po ovom fundamentalnom pitanju imaće dalekosežne posljedice. Dakle, jedini način da se obezbjedi mir u Ukrajini, Evropi i svijetu jeste oslobađanje svih okupiranih teritorija Ukrajine i obnavljanje suvereniteta Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama”, ističe Herasimenko.
Predstavljena prošlog novembra, Formula mira predsjednika Vladimira Zelenskog je, kako objašnjava, plan od 10 tačaka osmišljen da se Rusiji liši alata za ponavljanje zločina agresije protiv Ukrajine u budućnosti i garantuje bezbjednost i pravdu za međunarodnu zajednicu za mnoge generacije koje dolaze.
“U zajedničkoj izjavi nakon 24. samita Ukrajina-EU, naši evropski partneri izrazili su podršku Formuli mira i obavezali se da će aktivno raditi sa Ukrajinom na implementaciji ovog mirovnog plana. S druge strane, namjere Rusije su jasne: nastavlja mobilizaciju, teror i pokušaj genocida nad Ukrajincima, cinično izjavljujući da je spremna da „pregovara“. Putin neće pregovarati ni o čemu osim o strateškoj pauzi kako bi omogućio Rusiji da obnovi vojsku i ekonomiju, a zatim ponovo udari na Ukrajinu”, izričit je Herasimenko.
Ludi diktator iz Kremlja prijetnja je svijetu
Ruska Federacija je, kako kaže, trenutno isključivo zainteresovana za taktički predah kako bi se pregrupisala i ojačala borbena sposobnost vojske, koja je pretrpjela kolosalne gubitke tokom godine punog rata protiv Ukrajine.
“Uprkos nizu teških poraza i porastu nepovratnih ljudskih gubitaka (oko 140.000 samo ubijenih), Moskva održava svoje maksimalističke ciljeve uništenja Ukrajine kao države. Ovaj morbidni strateški cilj Kremlja nije se promijenio. Srećom, naši partneri, među kojima je i Crna Gora, jasno su svjesni da ludi diktator Kremlja sa ogromnim zalihama sovjetskih projektila i nuklearnog oružja predstavlja prijetnju svjetskoj sigurnosti kao takvoj, a pitanje pobjede Ukrajine je pitanje budućnosti demokratskog svijeta i međunarodnog poretka kao takvog”, poručuje ambasador Ukrajine.
Herasimenko smatra da glavni zaključak koji se već može izvući iz ruskog rata protiv Ukrajine jeste da sloboda ima svoju cijenu.
“A demokratija i sloboda su stvari kojima je potrebna zaštita i to ne samo na riječima. Kako se kaže, „dobro treba da bude sa pesnicama”, ističe Herasimenko.
Saučesništvo sa agresorom nikada nije dovelo do mira
Jednako važna pouka je, dodaje, i značajna uloga sposobnosti otkrivanja i suprotstavljanja kampanjama dezinformacija kao važnog oruđa totalnog rata koji vodi Ruska Federacija.
“Virus dezinformacija je opasan i vidimo da nastavlja da pogađa značajan broj ljudi, uključujući političare, kako u Evropi uopšte, tako i u regionu Zapadnog Balkana posebno. Drugi zaključak je da Ruska Federacija u bliskoj budućnosti neće moći da se oslobodi svojih imperijalističkih navika. Svi treba da se oslobodimo iluzije da će Rusija poslije Putinovog odlaska automatski usvojiti demokratske vrijednosti. Biće potrebno mnogo godina i truda”, objašnjava Herasimenko.
Na kraju krajeva, Herasimenko napominje da je istorija pokazala da politika saučesništva sa agresorom nikada nije dovela do mira, već se završila tragično.
“Očigledno je da je ruska oružana agresija na Ukrajinu, koja je prije godinu dana poprimila formu vojne invazije u punom obimu, pokazala Evropi da rat na njenoj teritoriji nije anahronizam ili istorija, već realnost današnjice. To je, pak, dalo dodatni smisao mehanizmu kolektivne odbrane stvorenom u okviru NATO-a i prilično snažno ujedinilo evroatlantsku zajednicu”, kaže Herasimenko.
Govoreći o Zapadnom Balkanu, sagovornik Analitike poručuje da glavna lekcija za Evropu svakako treba da bude da ne treba potcjenjivati destruktivni ruski uticaj.
“Kremlj je veoma zainteresovan za destabilizaciju ovog regiona kao sredstvo za destabilizaciju evropske zajednice uopšte. Štaviše, u ovom regionu sa teškom istorijom međunacionalnih odnosa i starim ranama, postoje ljudi koji su iskreno spremni da budu agenti ruskog uticaja i marionete u rukama diktatora sa Kremlja”, naglašava Herasimenko.
Cetinje pokazalo odanost antiratnoj tradiciji
Podsjeća i da je u procentualnom odnosu prema sopstvenom stanovništvu, Crna Gora primila najviše prisilno raseljenih ukrajinskih državljana među svim državama regiona.
Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori ima više državljana Ukrajine nego u bilo kojoj drugoj državi u komšiluku.
“Svi ste vidjeli nedavno objavljenu statistiku. Poređenja radi, do 24. februara 2022. godine ova brojka je iznosila 2,5 hiljada. To ne znači da je život ukrajinskih raseljenih lica u Crnoj Gori bezoblačan i slobodan do problema. Ali, same ove brojke indirektno pokazuju da se Ukrajinci osjećaju prijatnije i uspješnije u vašoj zemlji nego u svojim susjedima i brzo se prilagođavaju s obzirom na lingvističku i kulturnu bliskost između naših naroda”, ističe Herasimenko.
Kad je u pitanju Cetinje, ambasador ga vidi kao mali, ali istorijski veoma važan grad za Crnu Goru (kao i stara kraljevska prijestonica), koji je postao unikatan u svojoj vrsti u cijeloj Evropi.
“Upravo na Cetinju su se tokom prvih 100 dana rata svakodnevno održavali marševi podrške Ukrajini, koje su organizovali lokalni stanovnici, Crnogorci, u znak solidarnosti sa ukrajinskim narodom. Na ovaj način građani Cetinja su još jednom dokazali odanost svojoj slobodarskoj, demokratskoj i antiratnoj tradiciji”, poručuje Herasimenko.
Napominje da je Ukrajina na to skrenula pažnju, uključujući i na najvišem državnom nivou.
“Trenutno se proukrajinski marševi na Cetinju održavaju svakog 24.u mjesecu, a 24. februara biće održana akcija velikih razmjera povodom prve godišnjice početka ruske sveobuhvatne oružane invazije na Ukrajinu. Crnogorci bolje od svih znaju šta je borba za slobodu, bez obzira na to koliko je neprijatelj brojan i jak”, zaključuje Herasimenko.
