Planina Hajla, nedovoljno istražena i nepravedno zapostavljena, očarava i mami ljepotom. U ljetnjim mjesecima ukrašena planinskim cvijećem, zelenilom šuma, prošarana hladnim potocima i izvorima, sa gorostasnim vrhovima koji se uzdižu iznad zelenila, mami posebnošću.
U zimskim danima njena tišina privlači i najizbirljivije ljubitelje prirodnih ljepota, ali i zaljubljenike u adrenalisnske sportove i turno skijanje.
A vješte i uporne posjetioce, nakon uspona na njene vrhove, nagradiće nesvakidašnjim pogledom i učiniće da se, okruženi Prokletijama, Komovima, Golijom, Bjelasicom, osjećaju kao da su se našli u samom središtu svijeta.
U njenom podnožju rađa se Ibar, hladan i bistar, noseći sa sobom dah Hajle dalje kroz doline.
“Planina Hajla, sa istoimenim vrhom, visokim 2.403 m.n.v, dominira iznad Rožaja, čini nastavak sjeverno-istočnog Prokletijskog masiva, pozicionirana na granici Crne Gore i Kosova, između doline rijke Ibar sa jedne i Rugovske klisure sa druge strane. Samo vrelo Ibra se nalazi u podnožju planine sa sjeverne strane na oko 1.270 m.n.v., od grada je udaljeno oko 10 kilometara”, priča za Portal Analitika planinar Sanel Škrijelj.
Najvisočiji vrh posebno se izdvaja i jedan je od najviših u širem području masiva.
“Na zapadnom dijelu Hajle izdavaju se vrhovi Derman Dol, 2120 mnv i Škrijeljska Hajla 2011 m.n.v. Istočno od Hajle nalase planine: Ahmica, 2272 m.n.v., Rusolija, 2382 m.n.v. i Žljeb, 2365 ze m.n.v.”, kaže sagovornik Analitike.
Iza zelenila - nestvarni masiv
Hajla je u nižim predjelima bogata vegetacijom, a iznad toga se uzdižu stjenoviti grebeni.
“Sa svojim četinarskim i listopadnim šumama Hajla je prava planinska ljepotica, još uvijek neotkrivena i nedovoljno istražena, djeluje nestvarno kada se približite masivu, na oko 1900 m.n.v. sa lokaliteta Grope pogled je čaroban”, kaže Škrijelj.
A zimski dani na Hajlu donesu skroz drugačiju atmosferu, utihne planina, zavlada tišina i mir. Četinare i livade prekrije snijeg, a gorostasne vrhove okuje led i bijeli sniježni pokrivač.
“Zima na Hajli priča je za sebe, to morate doživjeti! Na Hajli sniježni pokrivač je od 0.5 - do čak dva metra. U kombinaciji sa mnogo sunčanih dana je prava oaza za ljubitelje adrenalinskih sportova. Hajla ima izuzetne potencijale za razvoj planinskog turizma”, ističe sagovornik Analitike.
Kaže i kako ljepote Hajle polako osvajaju turiste.
“Sve češće se mogu vidjeti turisti koji posjećuju planinu, zimi zbog idealnih terena za turno skijanje, freeride skijanje, snowboarding, snowshooing i alpinizam a ljeti zbog: trekinga, mountanbikinga, planinarenja i alpinizma”, napominje Škrijelj.
Uspon prilično zahtjevan
Do Hajle se stiže iz više pravaca. Put je makadamski, pa su terenska vozila obavezna, posebno u višim predjelima gdje je neophodan dobar terenac.
“Može se terenskim vozilima doći iz Rožaja preko sela Bukelj do lokaliteta Grope 1900m.n.v, makadamskim putem, kao i dolinom Ibra do sela Bandžov 1450 m.n.v. Put je dug oko 10 km makadamskog tipa. Pješice se može doći iz još nekoliko pravaca”, objašnjava Škrijelj.
U čarima ove planine, kako navodi naš sagovornik, moguće je uživati tokom cijele godine. Ipak, savjetuje da se posjetioci u avanturu ne upuštaju sami. Uz lokalne vodiče, dodaje on, izbjeći će se nesreće a i bolje će se upoznati skriveni dragulji prirode.
“Uspon na Hajlu u dobroj organizaciji moguć je tokom cijele godine. Tokom ljeta je jako lijep uspon i ambijent, dok je zima surova pa je za planinarenje pored dobre fizičke kondicije potrebna i logistika i zimska alpinistička oprema - uže, cepin, dereze, topla zimska odjeća...”, kaže Škrijelj.
Upozorava da zimi na Hajli vreba i jedna opasnost.
“Prilikom uspona treba posebno obratiti pažnju na lavinoznost snijega i na strehe koje se formiraju na vršnom grebenu. Uspon je prilično zahtjevan ljeti, dok u toku zime to je veoma težak uspon. Inače PSK Hajla svake godine u januaru organizuje memorijal "Safet Mavrić" u sjećanje na planinara koji je tragično stradao na Hajli 1997. Moja preporuka je da za uspon angažujete nekog od lokalnih vodiča”, savjetuje Škrijelj.
Bilo da ste rekreativac ili dobar poznavalac crnogorskih gorostasa, Hajla je planina koja svima nudi po neki kutak.
“Za rekretivce preporučijem staze preko Halja ili sa katuna Bandžov na 1450 m.n.v. do lokaliteta Grope na 1.900 m.n.v. A za spremnije planinare obavezno uspon na Hajlu koji se može realizovati iz nekoliko pravaca i pristupiti vrhu na 2403 m.n.v”, preporučuje Škrijelj.
Pojašnjava da je riječ o velikom prostranstvu, pa treba biti obazriv.
“Radi se o velikom terenu koji je prekriven u velikoj mjeri četinarima, jako je rizično ići na svoju ruku bez vodiča - može vam se desiti da zalutate”, upozorava naš sagovornik.
A oni koji dođu do vrhova Hajle uživaće u savršenom pogledu. U vedrim danima sa vrhova hajle vidi se teoritorija šest država - Crne Gore, Kosova, Srbije, Albanije, Bosna i Hercegovine i Makedonije.
“Izlazak na vrh Hajle je zaista divan osjećaj. Još ako je lijep dan, pravi je užitak i fenomenalan pogled na mnoge planinske vrhove. Sa vrha se vidi grad Rožaje, pa Kosovo, Šar-planina, Korab, puno vrhova Prokletija - najviši vrh Maja Jezerce, 2694 m.n.v, Komovi, Moračke planine itd”, kaže Škrijelj.
Dom mnogih rijetkih biljaka
Planina Hajla pravi je dragulj prirode i jedno od najbogatijih biodiverziteta Balkana. Na njenim padinama rastu mnoge endemske vrste biljaka.
“Zaista veoma bogata flora i fauna razlog su više za posjetu. Hajla je dom mnogih rijetkih, endemičnih biljaka. Na Hajli rastu: sniježni runolist (simbol planinara), blećićeva vulfenija. Naš poznati biolog Halil Markišić, otkrio je biljku Šilićeva slatkovina koja predstavlja endem Hajle”, kaže Škrijelj.
Na Hajli, kako dodaje, rastu i: jablan, penterov jedić, pančićev kostolom, alpski zvjezdan, šarski kostolom, ljupka ljubićica, žuta lincura, albanski ljiljan, apeninski petoprst, dinarski dimak, bugarski blaženak i brojne druge…
U ljetnjim mjesecima posjetioci Hajle mogu uživati u šumskom voću kao što su borovnice, maline i kupine kojih na toj planini ima u izbilju.
Ova planina dom je i brojim životinjamna.
“Na se Hajli može sresti medvjed, vuk, srna, orao, tetrijeb itd… Ono po čemu se Hajla izdvaja je netaknuta ljepota, za razliku od mnogih planina”, ističe Škrijelj.
Spoj netaknute prirode, cvjetnih livada, gustih šuma, gorostasnih vrhova čine ovu planinu mjestom gdje se savršeno osjeća spoj ljepote, snage i divljine.
“Mnogi ljubitelji planina žele vidjeti Alpe, Dolomite, ali ono što ovdje možete osjetiti, sasvim je posebna dimenzija netaknute ljepote”, poručuje Škrijelj.
U planini skrivena “dolina spasa”
Kao i za mnoga druga mjesta u Crnoj Gori i za Hajlu su vezane brojne legende koje se prenose s koljena na koljeno.
Jedno od predanja kaže da planina pomaže dobrim ljudima, štiti putnike od nevermena, ali i pokaže put onima koji se izgube.
“Stanovnici Rožaja pamte i vjeruju da je na Hajli narod u teškim trenucima nalazio spas na lokalitetu Derman dol (u prevodu na orijentalne jezike ima značenje derman/spas). Kroz vrijeme narod je opstao zahvaljujući visokoj planini i "dolini spasa!". Mnogo je naroda prehranila i vijekovima čista smaragdno zelena rijeka Ibar pojila je njene stanovnike”, zaključuje Škrijelj i poziva ljubitelje prirode da posjete Hajlu i uvjere se u nevjerovanu ljepotu te planine.
