Zbog povećenja broja oboljelih od koronavirusa, na Cetinju su uvedene strožije mjere. Kafići su zatvoreni, škole ne rade, nastava se izvodi onlajn…I, dok bi mjere trebalo da se poštuju više nego ikad prije, na terenu je nešto drugačija situacija.
Ubaštama kafića sjede Cetinjani, koristeći baštenski mobilijar koji pojedini vlasnici nijesu uklonili. Za stolovima je primjetno više osoba koje piju ,,kafu za ponijeti”. Maske nosi većina, ali se ne poštuje distanca, pa se može vidjeti i grupno okupljanje stanovnika ovog grada na ulicama.
Oni koji se nalaze na prvoj liniji borbe protiv virusa, tvrde, da bi najstrožije mjere konačno dale rezultate.
Odgovornost je na svima: Ni veliki broj zaraženih, ni uvođenje pooštrenih mjera nije natrjeralo sve stanovnike Cetinja da se pridržavaju propisanog, tvrde građani sa kojima smo razgovarali.
,,Ispada sad da hvalim sebe, ali kad bi svi bili kao ja, onda preko toga ne bi trebalo bolje poštovati. Ne potcjenjujem nikoga, živim tu, ali starije i ove mlađe nikad ne vidim da nose masku”, potvrđuje neodgovorno ponašanje sugrađana Savomir Ravić.
Ljetnji mjeseci donijeli su opuštanje, jesen nespremno dočekali, na maske i distancu zaboravili. Okupljanje u kafićima i provod bez poštovanja propisanih mjera, rezultiralo je širenjem virusa i velikim brojem inficiranih.
,,Jedno vrijeme su bili potpuno neodgovorni. Prije mjesec dana sam zvao predsjednika opštine, par puta, da mu sugerišem da se ne nose maske. Jedino smo mi stari penzioneri nosili maske, mladi nijesu uopšte. Bilo je tu kafana gdje je bilo mnogo druženja i mislim da nam je odatle pukla pogibija. Sad se sve promijenilo, pooštreni su kriterijumi i stanje bi trebalo da se stabilizuje. Pitanje je samo koliko je zaraženih, a vidim svakim danom sve više”, ističe Dragan Radišić.
Korona promijenila način života: Svakodnevne navike mnogih Cetinjana promijenila je korona. Jutarnja kafa uz novine i drage prijatelje sada je nemoguća, kafići ne rade, a distanca je obavezna. Sve drugačije funkcioniše, pričaju nam stanovnici Cetinja.
,,Sve je poremećeno. Navikao sam da izađem svako jutro, popijem kafu, pročitam novine. Od kada su zatvorili kafane svako se o svom jadu zabavio - šetamo, lunjamo, ka’ ovi psi lutalice ne znamo đe ćemo. Šetamo oko Orlovog krša, kroz parkove, malo se družimo i tako”, priča Dragan Radišić, kako ovih dana izgleda život na Cetinju.
I dok su stanovnicima uvedene mjere “stroge”, struka tvrdi da bi najstrožije mjere zapravo bile najefikasije.
,,Da su bile najstrožije mjere na snazi nekih 15 dana i da smo se malo ljutili i prekinuli sve te kontakte mislim da ne bi imali ovu situaciju koju imamo sad. Ne bi imali 28 inficiranih na dnevnom nivou, ne bi imali 150 do 200 testova na čije rezultate čekamo po sedam dana i mislim da kliničke slike inficiranih pacijenata koje dolaze do nas onda ne bi bile tako dramatične”, ističe direktorica bolnice “Danilo I”, Sonja Radojičić.
Epidemiološka situacija se značajno odrazila na sve sfere u društvu, pa tako i na javne finansije u Prijestonici. Pad očekivanih budžetskih prihoda od oko 35 odsto u prvih šest mjeseci ove godine, rezultat je pada ekonomskih aktivnosti, tvrde iz Prijestonice.
,,Prema raspoloživim podacima na dan 31. avgust 2020. godine evidentan je pad ukupnih prihoda za više od 500.000 eura. Procjene su da bi do kraja godine očekivani pad ukupnih prihoda mogao iznositi do milion eura”, saopšteno nam je iz lokalne uprave Prijestonice.
Citokinske oluje: Medicinski fenomen “citokinske oluje”, odnosno pretjerani imuni odgovor organizma koji rezultira teškim upalnim promjenama, ima kako se čini, ključnu ulogu u teškim oboljenjima Covida-19. Kako ističe doktorica Radojičić sve više je prisutan kod mlađih pacijenata.
,,Ova pojava je prisutna kod mlađih pacijenata… Ima među njima onih koji imaju komorbiditete, ali ima ih i koji iz pune snage dobiju taj virus, barem što se Cetinja tiče i ovoga što smo mi vidjeli u proteklih osam mjeseci”, ističe Radojičić i dodaje da za sada nijesu imali pacijenata najmlađeg uzrasta, i objašnjava da su u cetinjskom Domu zdravlja testirana djeca i da je bilo pozitivnih testova. Dolaze im pacijenti svih starosnih dobi.
,,Sinoć smo poveli pacijenta koji je 1988. godište sa obostranom upalom pluća nakon pozitivnog kovid testa. A prije dva dana smo uputili stariju pacijentkinju koja je imala 83 godine. Starosna dob je zaista različita”, objašnjava diektorica Radojičić.
Mlađi su opušteniji, manje je straha od virusa, slabije poštuju mjere... “Znam ljude koji su bili puno mlađi i koji su teže preboljeli koronu, a ima ih koji su u zrelom dobu, kao i onih preko 90 godina, koji praktično nijesu osjetili ništa”, kaže Mirjana Bogdanović.
Ako je hitno, test se ne čeka: U bolnici ,,Danilo I” imaju odjeljenje gdje smještaju pacijente kojima je potrebna pomoć dok čekaju rezultate testa na korona virus, nakon čega se premještaju na drugo odjeljenje ili se transportuju u neku od kovid bolnica - KCCG ili u OB Bar - ukoliko je rezultat pozitivan.
Rad tokom perioda epidemije realizuje se uz puno predostrožnosti. Postoji uhodana procedura koje se pridržavaju. Nakon prijema pacijenta, uradi se test na koronavirus, ukoliko zdravstveno stanje hospitalizovanog dozvoljava, čeka se rezultat. Ako je neophodna hitna intervencija, ukazuje se potrebna pomoć, i u tom slučaju postupa se kao da je osoba pozitivna na Kovid-19.
,,Najveći je problem možda sa ginekološkom problematikom, odnosno trudnicama, obavljanja carskih rezova kada nemamo urađene testove i kada se trudnice zbog hitnosti ili nekog prijetećeg abortusa prime bez testa. Uz to, problem je kada dođe pacijent iz udesa, ali se odradi svima test u našoj ustanovi. Čeka se koliko je moguće, ako je hitno ulazi se u salu pod punom opremom, kao da su svi pacijenti kovid pozitivni”, objašnjava doktorica Radojičić.
I na Cetinju kovid bolnica: Ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije u Crnoj Gori, bolnica “Danilo I” mogla bi postati kovid bolnica.
,,Ako se desi ono što niko ne želi - da situacija pređe u jednu ozbiljnu respiratornu priču poklopljenju sa virusom gripa koji nam dolazi - a korona u zimskom periodu i bez gripa je komplikovana, tako bar kažu iskustva, izvjesno je da bi i cetinjska bolnica morala biti kovid ustanova. Mi smo spremni da u tom slučaju interno odjeljenje, prizemlje sa 28 bolesničkih kreveta i 14 kreveta sa kiseonikom, osposobimo za prihvat pacijenata sa lakšom ili srednje teškom kliničkom slikom”, objašnjava direktorica Radojičić.
Kapacitete će obezbijediti, opreme ne fali, problem može predstavljati jedino manjak medicinskog kadra.
,,Imamo lošu starosnu strukturu što se tiče anestezije i internista, tako da bi bila potreba da se raspodijeli kadar, kao što se inače čini na nivou zdravstvenog sistema u svim ustanovama”, ističe direktorica Radojičić.
Kako bi sačuvali zdravlje zaposlenih, osim opreme, potrebna je i dobra organizacija, pa su u bolnici reorganizovali rad, smanjili protok zdravstvenog kadra, povećali broj sati kako bi medicinsko osoblje manje cirkulisalo kroz bolnicu, da ih poštede ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije. Tokom radnih zadataka, medicinari su oprezni, pa se većina zarazi van posla. U slučaju infekcije većeg broja medicinara ili potrebe za izolacijom, falilo bi osoblja.
,,Što se tiče inficiranja srednjeg i ljekarskog kadra, pozitivna su dva ljekara i jedna medicinska sestra. Po epidemiološkoj anketi, zaraza se desila van ustanove”, ističe direktorica Radojičić.
Humanost na prvom mjestu: Posao na kovid odjeljenjima nije lak, sate provode u zaštitnoj opremi, vruće im je, umorni su, ali, svaki oporavljeni pacijent razlog je za radost, a dobre vijesti olakšaju težak rad, priča medicinska sestra Nađa Mijanović.
“Radili smo po 24 sata, ali smo se mijenjali - jedna sestra radi po nekoliko sati, pa je zamijeni druga i tako. Nije jednostavno raditi pod ovom opremom i vruće je i teško za disati… ali, prođe sve kada se završi dobro…”, objašnjava Nađa Mijanović koja radi u kovid ambulanti.
U početku strah je bio više prisutan, sada uz više iskustva - lakše je. Kažu da im je prva misao da pomognu pacijentu, poštuju propise, pa tako čuvaju i svoje zdravlje.
“Ovo je humani posao i moramo se boriti sa ovim kao i svi. Imali smo i po nekoliko pacijenata u istom momentu. Teško je uglavnom kada je mlađa osoba u pitanju i to se zapamti”, objašnjava Mijanović.
Dobra komunikacija ključ uspjeha: Doktorica Radojičić ističe da su građani su disciplinovani, ali upozorava da u gradu nedostaje dobra komunikacija sa stanovnicima, na dnevnom nivou.
„Ko god je u toj priči, ko god ima inficiranog u kući ili komšiluku, ljude oko njega hvata panika. Psihijatri će tek doći nakon ove pandemije na prvo mjesto naših terapijskih lista“, ističe doktorica Radojičić. Jesen i zima vrijeme je slava, apel je da se svi suzdržimo od okupljanja i proslava, kako bi izbjegli još goru epidemiološku situaciju, poručuje ona. "Ne treba praviti veća druženja ni na jednom nivou, ni kad je žalost ni kad je slavlje, ni noćni klubovi ni proslava rođendana, sve to treba zaista zaustaviti", zaključuje Radojičić.
Brojne su teškoće s kojima se stanovnici Cetinja suočavaju u doba korone. Privreda trpi gubitke na svim poljima. Za one koji su najteže pogođeni, obezbijeđena je pomoć.
“Osobe u stanju socijalne potrebe podržavamo jednokratnim davanjima, stare i nemoćne, a propisana je i novčana naknada za novorođeno dijete i jednokratna novčana pomoć porodiljama koje nijesu u radnom odnosu. Svake godine kupuju se udžbenici za djecu na gradskom i seoskom području”, ističu iz Prijestonice.
Napominju i da je od početka epidemije, u saradnji sa opštinskom organizacijom Crvenog krsta, u više akcija podijeljeno je 3.643 prehrambenih i higijenskih paketa na gradskom i seoskom području. Posebna pažnja posvećena je stanovnicima romskog naselja na Zagrablju za koje je, uz ove, organizovana i posebna podjela paketa pomoći. Bili su podrška i Opštoj bolnici „Danilo I“ i Domu zdravlja kroz nabavku opreme i vozila, kao i finansijsku podršku.
(Tekst je nastao u okviru projekta pomoći Journalism Emergency Relief Fund - Google News Initiative)
