Tivat je u početnoj fazi razvoja pandemije odolijevao COVID-u, nakon čega je odjednom zabilježen nagli rast broja zaraženih. Kako bismo saznali zbog čega je sve krenulo po zlu, kakva je situacija danas i kako se građani odnose prema koronavirusu obišli smo Tivat.
Naša posjeta uslijedila je na Božić po gregorijanskom kalendaru. Zbog praznika svi ugostiteljski objekti bili su zatvoreni, a ni vremenski uslovi nijesu nam išli na ruku, pa su grad ispunjavali pretežno užurbani prolaznici. Situacija u gradu tokom naše posjete bila je kao i u većini drugih. Mišljenja građana su podijeljena kada je poštovanje mjera u pitanju. Bilo je onih koji uredno nose maske i drže distancu, dok je bilo i onih koji u grupama, bez maski, zaštitu od kiše traže pod nadstrešnicama zatvorenih lokala.
Mišljenje građana: Situacija loša, ali se moramo strpjeti
Iako je broj građana kojima smo se obratili bio skoro stotinu, na prste jedne ruke bismo mogli prebrojati one koji su bili raspoloženi da nam prenesu svoja iskustva.
Jedan od njih je Mišo Kasalica, osamdesetogodišnji penzioner, koji nije previše zadovoljan siutacijom.
„Šta da kažem, loše je stanje. Ne samo kod nas nego i svuda u svijetu. Što se tiče Tivta, možete vidjeti i sami. Ništa ne radi, ali šta ćemo. Moramo se strpjeti'', govori Kasalica.
Kako dodaje naš sagovornik upravo je strpljenje najbolji lijek.
'“Evo, najbolji je primjer Žabljak – oni su se strpjeli, nijesu izlazili nigdje i za kratko vrijeme su preokrenuli situaciju. Sada je tamo odlično u odnosu na ono kako je bilo, oporavljaju se, idu naprijed. Tako moramo i mi, ali kod nas se slabo poštuju mjere, a one su jedini način da se ovo prevaziđe“, smatra Kasalica.
Kako dalje navodi, osim mjera može pomoći i vakcina, mada njemu lično nije svejedno zbog nje.
„Moramo sačekati i tu vakcinu, svi polažemo nade u nju, mada iskreno da kažem ja i nijesam previše siguran. Pomaže li, ne pomaže li, niko ništa još ne govori, siguran sam ja da su oni sve to istestirali, ne bi je plasirali tek tako, ali opet, postoji neka doza nepovjerenja“, ističe Kasalica.
Koronavirus je, kako ističe definitivno uticao na stanje u gradu.
„Uticala je pandemija na svaki aspekt, evo sada je katolički Božić i prijatelj mi priča kako je prethodne godine u ovo doba prodao pet jagnjadi, a za ovaj praznik niti jedno. Šta ćeš, mora se sve to nekako izdržati“, zaključuje Kasalica.
Ima i onih koji ne vjeruju...
Sljedeći sagovornik koji je bio raspoložen da sa njim popričamo je Zoran Raičević, koji nije iz Tivta, već je došao da posjeti druga. On, kako nam je kazao, ne vjeruje da postoji preozbiljna situacija sa koronavirusom, za koji smatra da je „malo jači od prehlade“.
„Mislim da je to malo jače od prehlade, sada sve zavisi na koga se kako odrazi. Nekoga malo više bole kosti, bubrezi, ali uglavnom ništa spektakularno“, tvrdi Raičević.
Kako dodaje, ne vjeruje ni da su oni koji su izgubili borbu, ovaj svijet napustili zbog virusa.
„Ti što su nažalost preminuli u 86. ili 90. godini, to su sve bili bolesni ljudi, pitanje je da li bi se izvukli i bez korone“, kratak je bio Raičević.
(Ne)ozbiljnost na nivou
Bivše vojno lice, Tivćanin Milojica Šćekić, kaže da su baš kao i on, njegovi sugrađani neozbiljni kada su mjere u pitanju.
„Građani se ponašaju baš kao i ja. Evo, maska je u džepu (smijeh). Stavljam je jedino kada idem u prodavnicu, jer tada moram da je nosim“, kazao je on.
Iako su kafane zbog praznika bile zatvorene, Šćekić govori da i kada rade nijesu previše pune, već je problem nešto drugo.
„Kada rade ima jako malo ljudi. Većina dolazi u par kafana, ostalo je skoro pa prazno, samo neki ograničen broj ljudi dolazi. Baš slabo. Ipak, ogroman je broj ljudi u kockarnicama, ima ih na svakom ćošku i prepune su“, tvrdi Šćekić.
Predsjednik opštine nije zainteresovan
Šta je sve Opština Tivat preduzela, kako su se borili protiv ovog opakog virusa te kako su, ili, bolje rečeno, da li su uopšte pomogli svojim sugrađanima i privrednicima, nijesmo uspjeli da saznamo.
Naime, na zahtjev za razgovor koji smo uputili, od predsjednika opštine Tivat preko njegove sekretarske službe smo dobili jednostavan odgovor – „nisam zainteresovan“.
Mišljenje struke: Situacija se popravlja, od velike važnosti da građani ne čekaju previše
Posjetili smo i tivatski Dom zdravlja, a tamo nas je dočekala epidemiološkinja dr Jelena Mršulja. Kako nam je objasnila u prethodnih 14 dana je zabilježen pad broja registrovanih novooboljelih osoba.
„Trenutno su aktivna 74 slučaja, a ukupno od početka epidemije je 1.021 osoba registrovana, od čega je 946 oporavljenih osoba. Na dnevnom nivou, tokom prethodnog perioda bilo je registrovano od 30 do 50 suspektnih slučajeva. Međutim, prethodnih 14 dana bilježimo pad broja testiranih osoba tako da se on kreće od 20 do 40. Nije veliki pad broja registrovanih slučajeva, ali postoji tendencija pada. Situacija se u suštini popravlja, nije još dobra, 74 aktivna slučaja nije dobar broj, ali postoji tendencija regresije“, ističe Mršulja.
Kako dodaje, šarolik je spektar simptoma sa kojima se ljudi javljaju – od blaže kliničke slike do težih formi.
„Simptomatologija je šarolika i to zavisi od različitih faktora, da li će se razviti lakša ili teža klinička slika, bitno je da se pacijenti jave na vrijeme. Da ne čekaju, da imaju temepraturu veliki broj dana pa da se jave u COVID ambulantu, već da poslije dan-dva ako je situacija u progresiji, ako je klinička slika u pogoršanju, da dođu i obrate se COVID ambulanti“, podvlači Mršulja.
Građani disciplinovani, za veliki broj zaraženih krivi problemi iz prošlosti
Naša sagovornica navodi da „trenutno ne kubure sa kadrom i opremom“, a dovoljno testova imaju zahvaljujući donacijama Opštine. Ona objašnjava da od ukupnog broja pacijenata dvadeset do trideset odsto bude sa umjerenom i teškom kliničkom slikom.
„Način liječenja građana zavisi od odluke ljekara zaposlenih u COVID ambulatni. Na osnovu kliničke slike i pregleda procjenjuje se svaki slučaj individualno. Lakše kliničke slike i umjereno teške se liječe u kućnim uslovima. Prosjek u svijetu se ispostavio kao tačan i u Tivtu te 20 do 30 procenata oboljelih bude sa umjerenom i teškom kliničkom slikom. Što se tiče smrtnosti, kod nas ne odstupa takođe ovaj procenat od svjetskih standarda koji su do sada zabilježeni – to je 1,2 odsto od ukupnog broja oboljelih“, govori Mršulja.
Ona smatra da su građani disciplinovani kada su mjere po srijedi, ali je do velikog broja oboljelih došlo zbog drugog problema.
„Kod nas je bila prilično stabilna situacija, međutim kada smo imali blagi zastoj u PCR testiranju, kada su se nalazi čekali dosta dugo tu nam je eskalirao broj oboljelih. Ljudi nijesu na vrijeme stavljeni u samoizolaciju i tu je nekako buknula epidemija, kako kod nas, tako i na nivou čitave Crne Gore. Od tada, najveći broj kućnih kontakata bio je pozitivan“, govori Mršulja.
Poštovati mjere i kod kuće gdje ima zaraženih
Ipak, kako dodaje naša sagovornica i taj se broj kućnih kontakata može smanjiti, jer se mjere mogu primjenjivati i u kućnim uslovima.
„To su jedine mjere koje mi možemo da sprovodimo. U kućnim uslovima kada imamo obolijevanje u porodici, kućni kontakti takođe mogu da se zaštite na određen način, a to su pridržavanje sljedećih mjera: Ako ima mogućnosti da se osoba izoluje u posebnu prostoriju, da se pojača higijena, vlažno čišćenje podova, površina, higijena toaleta, da osoba koja, kada ima potrebu da izađe, stavi masku pri kontaktu sa ukućanima. Time se smanjuje mogućnost da prenese oboljenje. Takođe provjetravanje prostorije kod osobe koja je oboljela i ostalih prostorija koje koriste ukućani. To su neke mjere koje svi možemo da preduzmemo kada imamo oboljelog unutar porodice“, govori Mršulja.
Kada su u pitanju praznici koji su pred nama, naša sagovornica poručuje da je svjesna da mjere nijesu popularne, ali da se moraju poštovati, jer spašavaju živote.
„Prevencija je nešto što moramo poštovati. Primarna prevencija je nešto što je osnov, zato što se ona sprovodi u periodu prije nego što čovjek oboli i to je vrlo bitno, jer je cilj da smanjimo broj novooboljelih osoba. Osim individualnih imamo i ove populacione mjere koje se sprovode i svjesna sam da ljudima smetaju i da nijesu popularne. Međutim, moramo poštovati i njih, jer ako se sjetimo i mjera vezivanja pojasa u automobilu nije kod nas naišla na najbolju reakciju. Ipak, vremenom smo je jednostavno prihvatili, jer smo svjesni da to spašava veliki broj života. Tako funckioniše i ovaj populacioni princip, jer je to jedini način da zaštitimo sebe i ljude oko nas“, zaključuje Mršulja.
Tekst je nastao u okviru projekta pomoći Journalism Emergency Relief Fund - Google News Initiative
