“Zatvaranje tri pregovaračka poglavlja u narednim danima važno je za Crnu Goru jer nas približava cilju – ulasku u EU. Ipak, blokiranje dva poglavlja od strane Francuske pokazuje da “ništanije dato za sigurno” posebnoako nisu do kraja ispunjena završna mjerila”, kazala je u razgovoru za Portal Analitika profesorka na Ekonomskom fakultetu i nekadašnja potpredsjednica za evropske integracije u Vladi Crne Gore Gordana Đurović.
Smatra da će godina pred nama biti teška i izazovna po više osnova, te da kao društvo moramo uložiti mnogo više energije da te izazove okrenemo u mogućnosti.
EU propisi ne donose automatski konkurentnost, ali čine ekonomiju spremnijom
Analitika: Crna Gora bi sredinom decembra, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da privremeno zatvori više pregovaračkih poglavlja – Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga (3), Slobodno kretanje kapitala (4), Pravo privrednih društava (6), dok se još uvijek čeka konačna potvrda za zatvaranjepregovaračkih poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i Ribarstvo (13). Šta to konkretno znači za privredu, a šta za poljoprivredu i ribarstvo?
Đurović: S obzirom na ambicije Crne Gore da završi pregovore do kraja sljedeće godine, svakako da je zatvaranje više pregovaračkih poglavlja u decembru veoma važno, posebno ako to bude svih pet poglavlja i da nas topribližava cilju završetka pregovora.
41
Međutim, važno je istaći da se ispunjavanjem završnih mjerila u pojedinim oblastima zajedničkih politika EU ne stiču po automatizmu uslovi za rast konkurentnosti naših firmi i preduzetnika, niti su sva pitanja rješena usvajanjem propisa. Politike se i dalje vode, posebno u onom dijelu koji zavisi od sopstvenih mogućnosti primjene novog zakonskog okvira, jačanja kapaciteta i dobro vođenja politike, uz podršku države prioritetnim sektorima i djelatnostima, i uz unapređenje biznis ambijenta i smanjenje biznis barijera.
Drugim riječima, ne postoji završno mjerilo koje povećava konkurentnost ekonomije, ona zavisi od mnogo faktora, ali svakako da usaglašavanje sa EU propisima i preuzimanje EU standarda čini našu ekonomiju spremnijom da se suoči sa konkurencijom koja dolazi sa velikog tržišta i da se razvija funkcionalna tržišna privreda u samoj zemlji.
Koristi za građane nijesu trenutne, ali dugoročno mijenjaju tržište i kvalitet usluga
Analitika: Donosi li privremeno zatvaranje ovih poglavlja građanima bilo kakve benefite ili je riječ o čisto formalnoj proceduri?
Đurović: Ne donosi linearne i jednake koristi u svim oblastima politika, ali svakako unapređuje uslove za poslovanje i bolje ekonomsko upravljanje. Vremenom, ove koristi postaju evidentnije, jer se poboljšavaju uslovi poslovanja, predvidljivost politika i podsticaji.
Zatvaranjem poglavlja o pravu osnivanja preduzeća i slobodi pružanja usluga naša preduzeća i preduzetnici moći će lakše poslovati sa EU (otvarati firme, nuditi usluge), mnoge profesije moći će lakše nuditi svoje usluge na tržištu EU, poput inžinjera, arhitekata, stomatologa, medicinskog osoblja, različitih konsultanata; otvara se prostor za veću konkurenciju, što bi trebalo da utiče na sniženje cijena i bolji kvalitet usluga i za naše građane.
Poglavlje sloboda kretanja kapitala omogućava lakši dolazak stranih investicija u zemlju i rast ulaganja, kao i veću sigurnost bankarskog i finansijskog sistema.
Pravo privrednih društava na kvalitetniji i transparentniji način uređuje sistem poslovanja firmi u zemlji, bolje se štite mali akcionari i investitori i smanjuje se prostor za sivu ekonomiju i zloupotrebe. Sve to doprinosi fer tržišnoj utakmici, lakšem poslovanju sa EU partnerima, što treba i da utiče na veće povjerenje u crnogorske firme kao partnere.
Ništa nije zagarantovano dok se sve ne ispuni
Analitika: Kakva je situacija sa dva poglavlja za koja je prvobitno rečeno da ih je Francuska blokirala – Poljoprivreda i ruralni razvoj i Ribarstvo?
Đurović: Poglavlje o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kod prvog mjerila, podrazumijevalo je osnivanjeposebne agencije za plaćanja u poljoprivredi, za koji proces još nije u potpunosti okončan, iako je još u julu usvojen „Zakon o sprovođenju mjera podrške poljoprivredne politike, politikeruralnog razvoja i politike ribarstva“, kojim su stvorene zakonske pretpostavke za osnivanje Agencije, a što je trebalo i da dovede do jačanja administrativnih kapaciteta za bolje upravljanje pretpristupnom podrškom, rast izdvajanja za poljoprivredu i ciljanu pripremu za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU.
Moguće je da je taj neispunjeni dio prvog mjerila razlog zašto se u medijima pojavila informacija da ovo poglavlje možda neće biti zatvoreno sad, u decembru. Pojavilo se kratko pojašnjenje da poglavlje nije spremno za zatvaranje, jer nije dovoljno usklađeno sa pravnom tekovinom EU, baš kao i poglavlje 13 – Ribarstvo.
Aktivnosti Agencije za plaćanje vodiće ka većim subvencijama za poljoprivredna domaćinstva, kako za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, tako i za stočarstvo, vinare, maslinare i druge poljoprivredne proizvođače. Sredstva EU fondova za ruralni razvoj doprinosiće modernizaciji sela, diversifikaciji djelatnosti u ruralnim regijama i jačanju same poljoprivredne proizvodnje. Veća ulaganja u poljoprivredu vode do većih prihoda za poljoprivrednike, dajući bolji kvalitet domaćih proizvoda, ekonomsku perspektivu na selu i rast konkurentnosti domaće prozvodnje hrane.
Zatvaranje poglavlja posvećenog politici ribarstva podrazumijeva da su ispunjena mjerila u dijelu usvajanja zakonodavnog okvira i ispunjen kriterijum jačanja administrativnih kapaciteta u ovoj oblasti. Međutim, rješavanje pitanja ribarskih luka u svim primorskim opštinama, uslovi za remont brodova, podrška za njihovu obnovu, poreski okvir za podsticaj komercijalnog ribolova kao odgovor velikom uvozu ribe, kao i druga pitanja ipak ostaju da se rješavaju u dijalogu ribara i Vlade, i poslije ispunjavanja završnih mjerila.
Radna grupa koja je trebala da se bavi ovim pitanjima, po dostupnim informacijama, još nije počela sa radom, o ovome se dosta pisalo u medijima i kritikovana je politika u ovoj oblasti od strane udruženja ribara, tako da je to, sve zajedno, takođe moglo uticati na stav Francuske, da se blokira zatvaranje ovog poglavlja, dok se ne pokažu mjerljivi rezultati u ispunjavanju ovih mjerila, a posebno u efikasnom sprovođenju legislative u ovoj oblasti.
Pošto još uvijek nije sve zaključeno, sačekajmo Međuvladinu konferenciju, pa da vidimo da li će diplomatski napori i dodatna usaglašanja možda ipak ići u prilog EU agendi Crne Gore. Ili ćemo ipak primiti ovu poruku na jedan razuman način, a to je podsjećanje na osnovno pravilo pristupnih pregovora: „ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori“, kao i da ništa „nije dato za sigurno“, posebno ako nisu do kraja ispunjena završna mjerila u ovim oblastima.
Geopolitički podsticaji ponekad nisu dovoljni, u igri su i mnogi drugi evropski i regionalni uticaji. Nadajući se dobrim vijestima, sačekajmo ipak samu Međuvladinu konferenciju i konačni stav država članica.
Odliv kadrova neminovan, zadržavanje traži dugoročne politike
Analitika: Poglavlje 3, koje će biti privremeno zatvoreno, podrazumijeva da će dio građana koji se bave određenom grupom zanimanja moći da se zapošljavaju na teritoriji EU. Može li država do 2028. ili 2030, prije ulaska u EU, pronaći način da zaustavi nagli odliv radne snage iz zemlje? Koji model bi bio najoptimalniji za to?
Đurović: Doktor medicine, doktor stomatologije, farmaceut, medicinska sestra za opštu zdravstvenu njegu, babica, veterinar i arhitekta, ključne su regulisane profesije, koje su sve deficitarnije kod nas, ali se istovremeno sve više traže i na EU tržištu i u regiji.
Pristupanjem EU, kao i kroz Berlinski proces, mi omogućavamo međusobno priznavanje diploma i lakšu mobilnost radne snage, kad su ovi deficitarni kadrovi u pitanju. U poglavlju o slobodnom protoku rada, u obavezi smo i da posredujemo pri zapošljavanju u inostranstvu, u okviru procesa pristupanja EU. Sve su to promjene koje će izoštriti probleme i na našem tržištu rada, što su prošle sve zemlje pristupanja.
Kvalifikovani, kvalitetni i traženi kadrovi odlaze i danas, i kad nismo punopravna članica, i nastaviće da odlaze, kako se tržište integriše. Na nama je da ih motivišemo da ostanu, kreiranjem više ekonomskih prilika u zemlji i drugim stimulansima.
Takođe, saradnjom sa dijasporom, naučnom dijasporom, mjerama aktivne politike zapošljavanja, posebnim aranžmanima, modelom cirkulacije mozgova (školovanje u inostranstvu, nekoliko godina rada, stimulansi za povratak u Crnu Goru), privlačenjem investitora koji kreiraju nova radna mjesta, gdje se ovi kadrovi mogu prepoznati, ali i drugim.
Istovremeno, za razliku od svih drugih susjeda, mi smo zemlja sa najvećim prilivom stranaca i strane radne snage, tako da je veoma važno dobro upravljati migracijama, ali istovremeno razvijati stimulativni ambijent da kvalifikovani kadrovi ostaju.
Poslije 7-10 godina, kada zemlja ekonomski konvergira u EU, uslovi će se postepeno i kod nas poboljšavati, pa se može desiti da zabilježimo više pozitivnih trendova povratka sopstvenih državljana u Crnu Goru, kao što je to bio slučaj u mnogim zemljama petog proširenja. To su dugoročne politike, svakako znatno duže, nego što su česti izborni ciklusi i jednokratna obećanja.
Analitika: U najavi je da će od 1. januara 2026. u Crnoj Gori postojati mogućnost online registracije preduzeća, a istovremeno se privrednici suočavaju sa činjenicom da softver za elektronski potpis u Poreskoj upravi ne funkcioniše. Koliko smo stvarno spremni da implementiramo pojedine odredbe koje smo, pripremajući se za privremeno zatvaranje poglavlja, usvojili?
Đurović: U Reformskoj agendi, u dijelu unapređenja poslovnog okruženja i razvoja privantog sektora, obavezali smo se da ćemo do juna 2026. godine u potpunosti omogućitielektronsku registraciju preduzeća i elektronska plaćanja, da elektronska registracija za sve vrste privrednih subjekata bude u potpunosti dostupna, da su uspostavljeni opšti preduslovi za tehničku integraciju elektronskog registra sa Uredbom EU osistemu međusobnog povezivanja poslovnih registara (BRIS), kao i da elektronsko plaćanje državnih i lokalnih taksi, naknada, dažbina i poreza bude u potpunosti dostupno.
To je bila realna procjena naše strane o našoj spremnosti u ovoj veoma važnoj oblasti smanjenja biznis barijera. Elektronski potpis u bankarskim transakcijama i poslovanju uopšte, nažalost, nije završno mjerilo u poglavlju o porezima, ali eto, jeste preuzeta obaveza kroz Reformsku agendu i nadajmo se da će ova važna usluga zaista i biti dostupna najkasnije do polovine naredne godine.
Zakon o strancima između potrebe za redom i obaveze usklađivanja s EU
Analitika: Pored ovoga što smo već pomenuli, tu je i novi Zakon o strancima koji predviđa da će svaka firma u stranom vlasništvu u Crnoj Gori morati da zaposli tri radnika, od čega dva crnogorska državljanina. Kako će se to odraziti na privredu i ekonomiju zemlje?
Đurović: To je za sada samo predlog, zbog svih uočenih problema kod lake registracije privrednih društava, pa i onih u vlasništvu stranaca, a kojom se ne pokazuje direktna veza sa lokalnim ekonomskim razvojem, i često dolazi do zloupotreba, posebno kod produžavanja boravka stranaca koji nisu ekonomski motivisani.
Predlagač zakona polazi od potrebe da se podstakne ekonomska aktivnost i zapošljavanje. Vidjećemo konačnu verziju zakona koja će biti usvojena. Istovremeno, moramo imati u vidu i EU standarde u ovoj oblasti, pa se i sa njima usaglašavati u mjeri neophodnog.
Analitika: Koliko uštede koje se najavljuju kroz SEPA i TIPS mogu pomoći prilagođavanju privrede na ono što ih čeka kada postanemo dio jedinstvenog tržišta? Ulaže li država dovoljno u edukaciju i informisanje privrednika?
Đurović: Za očekivati je da Centralna banka uskoro izađe sa konkretnim podacima o ostvarenim uštedama na naknadama u prvim mjesecima pristupanja jedinstvenom evropskom platnom području – SEPA. To bi bilo veoma korisno, jer su rezultati mjerljivi i dobre vijesti treba što više dijeliti.
U edukaciju i informisanje privrednika treba da ulažu, ne samo Vlada i biznis asocijacije, već i sam privatni sektor. Današnja dinamika digitalizacije i novih tehnologija, podrazumijeva, više nego ikad, cjeloživotno intenzivno učenje i sticanje novih vještina.
Vrijeme nam ističe
Analitika: Privremeno zatvaranje poglavlja ne znači da je posao završen. Koje izazove još vidite u ovim konkretnim poglavljima?
Đurović: Ispunjavanje političkih, ekonomskih i administrativnih kriterijuma pristupanja, jednako je važno kao i usaglašavanje zakonodavstva.
Kod političkih kriterijuma svakako su najznačajniji ustavni amandmani kako bi se naš najviši pravni akt prilagodio uslovima punopravnog članstva - uređenje saradnje sa institucijama EU, član o preuzimanju pravne tekovine EU, prava građana Crne Gore, unošenje dijela reforme izbornog zakonodovstva, posebno onog vezanog za izbore za Evorpski parlament i biračko pravo na lokalnim izborima, državljanstvo EU kao izvedeno državljanstvo iz državljanstva države članice, pa tek onda pitanje sastava Sudskog savjeta i druga pitanja.
Između političkog i pravnog kriterijuma ostaje i zaokruživanje izborne reforme u najvećoj mogućoj mjeri, kao i okončanje svih toliko puta opominjanih izbora i imenovanja, od članova AEM, do sudija Ustavnog suda.
Ekonomski kriterijumi takođe su veoma bitni, od funkcionalne tržišne privrede i smanjenja biznis barijeva, predvidivosti i sigurnosti poslovanja u zemlji, do jačanja konkurentnosti koja treba da pomogne našim firmama da ojačaju, kako bi se suočile sa konkurencijom sa velikog evropskog tržišta.
Analitika: Iz Ministarstva evropskih poslova više puta je naglašavano i da je sav posao odrađen u poglavlju 31, ali je, kao što je pozato, privremeno zatvaranje tog poglavlja blokirala Hrvatska. Vidite li mogućnost da se u skorije vrijeme prevaziđu nesuglasice i privremeno zatvori ovo poglavlje?
Đurović: Cijenim da tu ima još dosta posla, po pitanju unapređenja bilateralnog dijaloga i rješavanja svih pitanja iz nezvaničnog dokumenta Hrvatske iz novembara 2024. godine. Pitanja treba rješavati u duhu dobrosusjedske saradnje, a nikako ih ne treba dalje komplikovati ili rješavanje odugovlačiti. Vrijeme nam ističe.
Botun kao test ozbiljnosti u ispunjavanju ekoloških obaveza
Analitika: Kako gledate na blokiranje početka gradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu koje je jedan od uslova za zatvaranje poglavlja 27? Kakve konkretne posljedice možemo imati zbog toga?
Đurović: Svi stručni argumenti jasno su navedeni, a posebno su ih istakle i institucije EU, koje prate ovaj proces. Koristi izgradnje ovog postrojenja su evidentne, a svako odlaganje povećava rizike daljeg usložnjavanja ove i ovako veoma ozbiljne situacije.
Ponuda koja je data građanima mislim da je fer i korektna, garancije su obuhvatne i jasne, te cijenim da ovu ponudu stanovnici ovog dijela opštine Zeta treba da prihvate i da gradnja treba da počne.
Analitika: Je li, po Vašem mišljenju, realno da Crna Gora do kraja naredne godine zatvori sva poglavlja? Kada bismo, ako to bude slučaj, mogli očekivati Ugovor o pristupanju EU?
Đurović: Ta agenda je i dalje na stolu, i još uvijek je moguća. Čak i ako se taj rok produži za kraći period od nekoliko mjeseci, to je još uvijek isti cilj i ista prilika za Crnu Goru, kojoj su se vrata članstva otvorila.
Podsjetimo se da je samo prije nekoliko dana njemački kancelar najavio skoro donošenje odluke o početku pisanja Nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. To je bila izvanredna vijest, posebno imajući u vidu pregovaračku snagu zemlje koja je poslala takvu poruku.
Visoka javna potrošnja i inflacija najveći rizik za ekonomsku stabilnost
Analitika: Građani su sve nezadovoljniji ekonomskom situacijom u zemlji, brojni su zahtjevi da se povećaju zarade u javnom sektoru i penzije, a inflacija je na rekordnom nivou. Kako gledate na projektovani budžet za narednu godinu i najavljena nova zaduženja? Ima li realnog prostora da do povećanja plata i penzija dođe?
Đurović: Živimo vrijeme visoke mandatne javne potrošnje, koja je postala previše elastična naviše, a ona ipak ne može ići preko granica rasta i kapaciteta zaduživanja ove zemlje. Inflacija dodatno uzima danak. Stoga, ne podržavam skraćenje radnog vremena sa 8 na 7 sati, niti kao ekonomista mogu podržati da plate rastu dok produktivnost stagnira. To je neodrživo.
Svi su dugovi za vraćanje, pa tako i naš javni dug. Moramo njime ozbiljno i odgovorno upravljati, jer nemamo pravo da toliko opteretimo sljedeću generaciju, te da joj time uskratimo pravo na razvoj.
2026. biće teška i izazovna
Analitika: Gledano iz ekonomskog ugla, kakava nam godina predstoji?
Đurović: Godina 2026. biće teška i izazovna po više osnova, te moramo uložiti mnogo više energije kao društvo da izazove okrenemo u mogućnosti. Biće teška godina i zbog geopolitičkih rizika, zbog ekonomskih prognoza i inflatornih prijetnji, preko izazova političkog saglasja oko jasne EU agende i rizika otvorene opstrukcije završetka pristupnih pregovora. Na ekonomiju snažno utiče i sama politička polarizacija i podjele, koja smanjuju efikasnost ekonomske politike i vode neprincipijelnim kompromisima. Zajedno sa EU kampanjom, za očekivati je i „anti-EU“ retoriku.
Naša društvena kohezija, lijepak koji ovo društvo drži „zajedno“, oslabila je. Za Crnu Goru, „super-lijepak“ i spas jeste zatvaranje pristupnih pregovora i put učlanjenja u EU.
