Uz 17 glasova podrške, gradonačelniku Cetinja Nikoli Đuraškoviću mandat na toj funkciji nedavno je u tamošnjem parlamentu produžen do juna 2027, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori na nivou čitave države. Bio je to i povod za razgovor sa Đuraškovićem, koji dolazi iz redova Socijaldemokratske partije – danas jednog od konstituenata Evropskog saveza.
Među onima koji su podržali odluku o produženju njegovog mandata ovog puta nije bilo Demokrata, a Đurašković ističe kako lokalnu vlast na Cetinju i danas kao i prije četiri godine, čine isključivo SDP i građani, te Stara garda Liberalnog saveza Crne Gore.
34„Ni tada ni danas nijesmo prebrojavali odbornike, nećemo ni ubuduće. Svako ko želi, može biti podrška konceptu „Radimo za Cetinje“, ali i biti van sale ukoliko smatra da mu to donosi veću političku korist. Svakako, zahvaljujem odbornicima koji su nam dali priliku da nastavimo da radimo za Cetinje i radujem se što je ona u političkom i strukturnom smislu snažnija nego prije četiri godine“, ističe sagovornik Portala Analitika.
Iako mnogi žele prikazati situaciju drugačijom, kako dodaje, Cetinje danas nije grad podjela.
„Imamo podršku i saradnju sa mnogima koji nijesu sa nama, sa kojima nijesmo bili saglasni na početku puta, ali su u međuvremenu prepoznali iskrenu namjeru, rezultate i odgovornost“, poručuje on.
Pozivam DPS da se vrati u lokalni parlament i da zajedno radimo za Cetinje
Teško je, međutim, govoriti o cetinjskom parlamentu a ne zapaziti da su odbornici Demokratske partije socijalista odsutni – sopstvenom odlukom. Đurašković kaže kako su odnosi sa DPS-om na nivou onoga što podrazumijeva funkcionisanje vanparlamentarne stranke.
„Nažalost, odlukom da napuste lokalni parlament, DPS se eliminisao iz procesa odlučivanja i, što je problematičnije, okrenuo leđa onima koji su glasali za njih. Koristim ovu priliku da ih pozovem da se vrate u odborničke klupe i da do kraja mandata zajedno radimo za Cetinje. Saradnja na Cetinju bila bi snažna poruka u cilju jačanja odnosa svih građanskih, proevropskih, crnogorskih snaga na državnom nivou. Bez obzira na razlike, naša obaveza je ista – da Cetinje vodimo odgovorno, stabilno i u interesu svih građanki i građana, sa svakim ko je spreman da doprinese tom cilju“, naglašava Đurašković.
Pokrenuti vrijedni projekti u cilju kvalitetnijeg života građana
Što se aktivnosti lokalne uprave tiče, on ističe kako će ostatak mandata iskoristiti da završi započeto, što bi trebalo da bude trajni temelj razvoja Cetinja u budućnosti.
Smatra i da je u protekle četiri godine promijenjeno mnogo toga.
„Kada smo preuzeli odgovornost za upravljanje Prijestonicom, zatekli smo grad sa nagomilanim finansijskim i infrastrukturnim izazovima, koji su godinama odlagani i gurani u stranu. Ti problemi nijesu mogli biti riješeni preko noći, zahtijevali su vrijeme, odlučnost i dosljedan rad, ali i spremnost za odluke koje nijesu bile jednostavne. Istovremeno, suočili smo se i sa brojnim pritiscima i kritikama koje nijesu bile motivisane brigom za grad, već otporom prema promjenama i pokušajima da se zadrže stari obrasci upravljanja. No, naš fokus od početka je ostao isti – interes Cetinja i njegovih građana“, kaže Đurašković.
Odluke su, kaže, donosili promišljeno, bez podilaženja dnevnoj politici, s namjerom da prekinu praksu privremenih i parcijalnih rješenja.
„Danas mogu reći da se Cetinjem, nakon više decenija, opet upravlja sa Cetinja, u interesu građana i istorijske oluge. U tom okviru smo definisali jasne prioritete – očuvanje crnogorskog identiteta i institucija Prijestonice, jačanje kulturnog i društvenog života i profesionalno, depolitizovano funkcionisanje gradske uprave. Posebnu pažnju posvetili smo pokretanju infrastrukturnih i razvojnih projekata koji su čekali decenijama – od unapređenja sistema vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda, preko stvaranja uslova za gradnju hotela „Lokanda“, nastavka gradnje žičare od Lovćena do Cetinja, do uređenja javnih prostora u svim djelovima grada“, kaže Đurašković, dodajući da zacrtani ciljevi nijesu ostali na nivou obećanja, već su pretočeni u konkretne projekte i mjerljive rezultate.
U fokusu bilo rješavanje problema vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda
Rješavanje problema vodosnabdijevanja i otpadnih voda, naglašava, uz ekonomski razvoj i nova radna mjesta bilo je među ključnim prioritetima.
„Pokrenuta su dva velika, dugoročno izuzetno važna projekta. Prvi je trajno unapređenje vodovodne mreže i obezbjeđivanje stabilnog, kvalitetnog i kontinuiranog vodosnabdijevanja za sve građane. Taj projekat planiran je u šest faza, a u toku je treća, na području Bajica. Radovi obuhvataju kompletnu rekonstrukciju postojeće mreže, gradnju nedostajuće infrastrukture, ali i solarne elektrane, čime se doprinosi energetskoj efikasnosti sistema“, ističe sagovornik Analitike dodajući kako je Prijestonica Cetinje osigurala 12,6 miliona za projekat „Unapređenje sistema snabdijevanja vodom u Prijestonici Cetinje“ kroz Zapadno-balkanski investicioni fond (WBIF).
Dio finansija u ravni od četiri miliona, najavljuje Đurašković, obezbijediće kroz kredit kod Evropske investicione banke, a ostatak će biti osiguran iz kapitalnog budžeta Prijestonice.
„Paralelno s tim, nastavljeni su radovi i na drugom projektu – gradnji sistema za tretman otpadnih voda, koji obuhvata kanalisanje i odvođenje poplavnih, atmosferskih i otpadnih voda od glavnog ponora do istražne štolne, sanaciju glavnog ponora, uz rekonstrukciju ulice od Štamparije do Belvederske, uz kompletnu nedostajuću infrastrukturu. Vrijednost projekta iznosi 2,9 miliona eura, a do sada je gotovo 40 odsto radova“, nabraja on.
Spremni smo da „Lokandu“ gradimo sami ako se administrativne barijere ispriječe partnerstvu
Jedan od izdašnijih projekata na Cetinju je onaj o gradnji hotela „Lokanda“, a Đurašković za Analitiku kaže kako ugovor o javno-privatnom partnerstvu sa kompanijom „Talija“ još nije zaključen. U pitanju je, podsjeća, prvi takav projekat koji se realizuje prema novom Zakonu o javno-privatnom partnerstvu iz 2019, koji je usklađen sa evropskim standardima, ali za koji do sada nije bilo praktične primjene u našem sistemu.
„Iako smo sproveli izbor partnera, definisali sva prava i obaveze, uz pribavljene sve potrebne saglasnosti državnih organa, u pripremi za zaključenje ugovora pojavile su se određene administrativne prepreke. One se prvenstveno tiču neusklađenosti pojedinih odredbi pomenutog novog zakona sa drugim važećim propisima, pa su potrebna dodatna tumačenja i usaglašavanja“, pojašnjava on.
Očekuju kako će u saradnji sa državnim organima doći do rješenja koje će omogućiti realizaciju projekta.
„Ako u razumnom roku ne bude moguće prevazići te administrativne barijere, Prijestonica Cetinje spremna je da projekat realizuje samostalno, iz sopstvenih sredstava. To znači da bi, nakon izrade potrebne projektne dokumentacije, izgradnja mogla započeti do kraja godine“, naglašava Đurašković.
Do kraja ovog mjeseca, dodaje naš sagovornik, očekuje se i izbor izvođača radova na 'nastavku' žičare – odnosno dionici od Lovćena do Cetinja. To će, ističe Đurašković, ojačati turističku ponudu i otvoriti prostor za novu ekonomsku aktivnost.
„Investicija, koju realizujemo u saradnji sa Ministarstvom radova, vrijedna je oko 60 miliona eura, što najbolje govori o njenom značaju i o povjerenju koje je Cetinje ponovo izgradilo. Očekujem da će to ministarstvo do kraja mjeseca izabrati izvođača, koji bi imao zadatak da za 24 mjeseca završi projektovanje i gradnju žičare“, dodaje on.
Sa gradonačelnikom Cetinja razgovarali smo i o tome kada će na novom stadionu biti igrane prve utakmice, o čemu možete čitati u posebnom tekstu u nastavku.
Izmjene Zakona o Prijestonici bile nužne
U fokusu su nedavno bile i izmjene Zakona o Prijestonici, a Đurašković kaže kako će one imati konkretan značaj za grad.
„Jedan od ključnih razloga za izmjene jesu naslijeđeni finansijski tereti Prijestonice – poreski dug koji po reprogramu iz 2011. iznosi oko 11 miliona eura i potiče još iz 2009. godine, kao i dug Vodovoda za struju, u iznosu od gotovo 13 miliona eura, koji se nasljeđuje gotovo dvije decenije. Bili smo u obavezi da stvorimo uslove da se ti dugovi servisiraju, ali i da zaposleni koji su u prethodnom periodu odlazili u penziju, kao i oni koji ove godine ispunjavaju uslove za to, pomenuto pravo zaista i ostvare, uz uredno izmirene poreze i doprinose“, kaže on.
Još jedan od razloga koji su doveli do izmjena jeste rast troškova poslovanja na svim nivoima - od održavanja infrastrukture, preko rasta zarada zaposlenih u lokalnoj upravi i preduzećima, do novih obaveza poput izrade planske dokumentacije i osnivanja novog privrednog društva koje će se tim poslom baviti.
„Osnovali smo i nove institucije i preduzeća, poput Centra za kulturu i društva koje će upravljati stadionom, što dodatno opterećuje tekući budžet. Upravo zbog toga došlo je do izmjene strukture sredstava koja se iz državnog budžeta opredjeljuju za Prijestonicu — umjesto dosadašnjih 0,4 odsto za tekuću potrošnju i 0,6 za kapitalne investicije, ubuduće će ta raspodjela biti 0,5 prema 0,5“, ističe Đurašković.
Upitan da li će se to odraziti negativno na kapitalni budžet, on odgovara odrično.
„Kapitalni budžet svake godine raste – 2018. je iznosio 5,7 miliona, a prema planovima za ovu godinu biće u ravni od oko osam miliona“, odgovara gradonačelnik Cetinja.
Znatan dio državnih organa nije se udostojio ni da odgovori Radnoj grupi
Nedavno se navršila godina otkad je cetinjski parlament usvojio zaključke nakon drugog masakra u tom gradu, a čini se da mnogi – adresirani na državnu vlast – nijesu realizovani. Đurašković ističe kako su formirali Radnu grupu u kojoj su bili predstavnici svih odborničkih klubova i nezavisni odbornici, kako bi ispratili realizaciju zaključaka.
„Kroz više održanih sjednica Radne grupe nastojali smo da dobijemo što više informacija od državnih organa i da insistiramo na ispunjavanju preuzetih obaveza. Dio ministarstava i državnih organa je odgovarao na naše dopise. Nažalost, znatan dio njih nije se udostojio ni da odgovori, što je neprihvatljivo“, kaže Đurašković, navodeći kako su ispunjene sve obaveze koje su se odnosile na lokalnu upravu.
Podsjetio je kako su bili u stalnom kontaktu sa porodicama žrtava, da su težili da, pored finansijske pomoći, obezbijede rješenja za njihove konkretne životne potrebe, te da su pokrenuli sistemsku psihološku i psihosocijalnu podršku uz podršku lokalnih, zdravstvenih institucija, ali i međunarodnih partnera.
Podsjeća i na inicijativu za formiranje servisa „Kuća zdravlja“, ali i niz drugih koraka, pa i onih koji se odnose na bezbjednost – poput video nadzora, koji bi mogao biti implementiran do kraja godine.
„Prijestonica Cetinje daje punu podršku donošenju Markovog i Mašanovog zakona, kao važnom iskoraku ka unapređenju bezbjednosnih mehanizama i snažnijoj zaštiti građana, uz jasnu poruku da država mora odlučno i sistemski odgovoriti na sve bezbjednosne izazove. I želim jasno da poručim – apsolutno ćemo insistirati na punoj odgovornosti, kako funkcionalnoj, tako i krivičnoj, ukoliko se utvrdi da je za to bilo osnova. Očekujemo da nadležne institucije svoj posao urade profesionalno, do kraja i bez izuzetaka. Cetinje ne traži privilegije, već istinu, odgovornost i pravdu“, navodi on.
Pitanje kapele odavno nema veze ni sa vjerom, ni sa kulturom, niti sa 'obnovom zavjeta'
Đurašković je u javnosti prepoznat i kao neko ko često istupa povodom najava dijela parlamentarne većine i sveštenika Crkve Srbije o izgradnji kapele na Lovćenu, ali i svih dešavana koja bi mogla uticati na promjene kada je riječ o crnogorskom identitetu, poput odluke o smjeni doskorašnje direktorice NB „Đurđe Crnojević“ ili one o volontiranju sveštenika crkve Srbije u Državnom arhivu.
Prema njegovim riječima, jasno je da su motivi crkve Srbiji u svim ovim slučajevima isti - oživljavanje narativa koji su Crnoj Gori već nanijeli ogromnu štetu i pokušaj da se Crna Gora predstavi kao prostor bez sopstvenog istorijskog prava i državnog dostojanstva.
„Kada govorimo o kapeli Karađorđevića na Lovćenu, tu odavno nije riječ ni o vjeri, ni o kulturi, ni o „obnovi zavjeta“, kako se to pokušava predstaviti. Riječ je o simboličkom pokušaju da se preko Lovćena ponovo otvori pitanje crnogorske državnosti, da se poništi istorijska istina i da se kroz navodnu duhovnu priču progura politički projekat druge države. Dakle, u pitanju je provociranje sa jasnim ciljem – da se Crna Gora drži u stanju stalne nestabilnosti i da se njeni temelji neprestano dovode u pitanje“, upozorava sagovornik Analitike.
Sa druge strane, kada je riječ o volontiranju sveštenika te crkve u Državnom arhivu, očekuje, kaže, da se ne dozvoli uticaj bilo kakvih paralelnih struktura, niti da ovo bude mjesto gdje se može graditi politički uticaj pod mantijom, već institucija koja čuva istorijsko pamćenje Crne Gore, njenu arhivsku građu i istinu o njenom kontinuitetu.
„Što se Cetinja tiče, poruka će uvijek biti jasna - Crna Gora je obnovila nezavisnost voljom građana, njene institucije pripadaju građanima, a Lovćen i Cetinje neće biti poligon za tuđe političke projekte koji su upakovani u vjersku i kulturnu retoriku“, poručuje Đurašković.
ES će biti dio nove, proevropske i evroatlantske većine
Upitan da li već razmišlja o nastupu SDP-a na izborima na Cetinju 2027. i hoće li ta partija nastupiti samostalno ili kao dio Evropskog saveza, Đurašković ističe da je puno vremena do lokalnih izbora te da je preranogovoriti o procjenama najboljeg modela nastupa.
„Svakako ćemo na nivou koncepta SDP i Građana i Evropskog saveza donijeti odgovarajuće odluke i odabrati pobjednički model, zasnovan na dosadašnjim ostvarenim rezultatima“, kaže Đurašković.
Na pitanje kako,kao istaknuti funkcioner SDP-a, vidi poziciju Evropskog saveza ako dođe do eventualne prekompozicije u državnoj većini, gradonačelnik Cetinja podsjeća da su političke prilike na državnom nivou veoma nestabilne, zbog čega je rano govoriti o državnim izborima.
„Ipak, uvjeren sam da će Evropski savez, nakon tih izbora, biti dio neke nove, proevropske i evroatlantske većine, koja neće djelovati po nalozima sa strane, već će biti snažno opredijeljena da dovrši proces članstva Crne Gore u Evropskoj uniji i nastavi dalju izgradnju crnogorskog društva po uzoru na najrazvijenije evropske države“, zaključuje Đurašković.
