Poljoprivreda

Bojović: Poljoprivrednicima neophodan državni garantni fond

Država bi trebalo da formira garantni fond pomoću kojeg bi država stala iza poljoprivrednika, kao neko ko garantuje za njih da će vratiti kredit i da će na pravi način koristiti novac, kazao je direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladislav Bojović. Dok se to ne ostvari, Ministarstvo nudi mehanizme avansnog i faznog plaćanja kako bi olakšala poljoprivrednicima.

Bojović: Poljoprivrednicima neophodan državni garantni fond Foto: RTCG
RTCGIzvor

Država bi trebalo da formira garantni fond pomoću kojeg bi država stala iza poljoprivrednika, kao neko ko garantuje za njih da će vratiti kredit i da će na pravi način koristiti novac, kazao je direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladislav Bojović. Dok se to ne ostvari, Ministarstvo nudi mehanizme avansnog i faznog plaćanja kako bi olakšala poljoprivrednicima.

Bojović je u emisiji Link kazao da se korisnici najčešće obraćaju Investiciono razvojnom fondu, ali on traži mnogo garancija, zbog čega je veliki broj korisnika obeshrabren da konkuriše za sredstva iz IPARD-a.

“Smatram da bi veoma važno bilo da se sa nivoa države obezbijedi formiranje državnog garantnog fonda gdje bi država stala iza poljoprivrednika, kao nekoko garantuje za njih da će vratiti kredit i da će na pravi način koristiti novac”, kaže Bojović.

Smatra da će država morati da ide u tom pravcu jer IRF ne omogućava širokom broju korisnika da obezbijede finansijska sredstva i dobiju kredit kako bi realizovali investiciju.

“Šteta je jer to direktno utiče na realizaciju srdstava iz IPARD-a. Mnogi bi korisnici povukli sredstva koja Crnoj Gori stoje na raspolaganju ukoliko bi lakše mogli da obezbijede početni kapital”, dodaje on.

Dok se ne formira neki novi fond Ministarstvo je osmislilo dva rješenja za obezbjeđivanje finansija.

“Mehanizam avansnog i faznog plaćanja. Svaki korisnik koji se opredijeli da koristi sredstva iz IPARD programa može da ima ogućnost avansnog i faznog plaćanja. Ako mu je dokumentacija u redu, potpisuje ugovor. Nakon potpisivanja može da zatraži da koristi avansno plaćanje u vrijednosti od 50 odsto podrške uz određene bankarske garancije”, kaže on.

Bojović je dao konkretan primjer.

“Ako je investicija 100.000 eura, ako je iznos bespovratne podrđke 50.000 eura, korisnik može unaprijed da dobije 25 hiljada podrške, a da preostalih 75 hiljada obezbijedi sam, dok bi ostalih 25.000 eura dobio na kraju investicije”, objasnio je on.

On je kazao da iako procedura za konkurisanje za bespovratnu pomoć poljoprivrednicima kroz IPARD programe, oni mogu direktno da se jave Direktoratu koji će im pokazati da je moguće ostvariti podršku.

U toku je javni poziv za sektor prerade.

“Ja molim potencijalne korisnike da se jave. Poziv će trajati 45 dana. Sve informacije mogu naći na sajtu Ministarstva ili ipard.com.me. Mi im stojimo na raspolaganju da otklone sve nedoumice”, kazao je Bojović.

Korisnicima će biti na raspolaganju pest miliona bespovratnih sredstava u okviru podrške prerašivačkom sektoru. 70 odsto novca se obezbjeđuje od EU, a ostatak s državnog nivoa”, objasnio je on.

Minimana cijena investicije je 40.000 eura, a maksimalna milion i po bez PDV-a, gdje je iznos podrške 50 odsto ukupnih prihvatljivih troškova, bespovratno.

“Može se dobiti i 60 odsto ukoliko se investicija bavi otpadom”, kazao je on.

U okviru ovog poziva mogu da konkurišu samo pravna lica.

Istakao je da bi bila šteta da ne iskoristimo ta sredstva i da ona odu nekoj drugoj državi.

Portal Analitika