Stočari sa područja Plava u Gusinja zatražili su od Vlade Crne Gore da stvori uslove da se na ovom području vrši organizovani otkup mlijeka. Nedostatak mljekare u dobroj mjeri sputava razvoj stočarstva.
"Čitavo mlijeko moramo da pretvorimo u sir i kajmak, jer na području ispod Prokletija nema mljekare, niti se vrši organizovani otkup mlijeka. To je, zaista, veliki problem, ljudi bi sigurno držali još stoke da mogu odmah nakon muže da prodaju mlijeko, jer spravljanje sira zahtijeva dodatni rad i dodatne mjere zaštite. Zato apelujemo na državu da razmotri mogućnost da instalira neku mljekaru u ovom kraju, jer bi to sigurno dodatno podstaklo i mlade ljude da se bave stočarstvom", piše u apelu stočara sa područja Plava i Gusinja.
Organizovani otkup mlijeka na ovom području prestao je još 2006. godine kada je i ugašena tamošnja poljoprivredna zadruga u Plavu. Sva obećanja da će se na mjesto nekadašnje zadruge graditi mljekara ostala su samo mrtvo slovo na papiru, iako u strateškim dokumentima Opštine posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa tržnih viškova, ljekovitog bilja i šumskih plodova. Iz lokalne uprave navode da oni nemaju mogućnost da sami realizuju projekat izgradnje mljekare.
"Uvjereni smo da bi Plavu valjala mljekara, ali lokalna uprava nema kapaciteta da realizuje jedan takav projekat. Taj problem svakako treba da prepozna država i iznađe mogućnost da izgradnjom jednog ovakvog objekta, organizuje redovan otkup mlijeka. Sigurno da bi to podstaklo da dođe do jačanja mljekarskog sektora u ovom kraju", naveli su iz lokalne uprave.
Zemljoradnička zadruga iz Plava je svojevremeno pored svog zemljišta i poslovnih objekata, prodavnica i mesara imala i po hiljadu ovaca i petsto govedi, svoj otkupni mljekarski lanac, poljoprivredne mašine i štošta drugo. Između ostalog, ova zadruga je u Brezojevicama imala dva objekta za držanje stoke. Sva ta imovina je sada zapuštena i u fazi propadanja, dok je 2006. godine zapaljena i uništena cijela arhiva koja je svjedočila o uspješnom poslovanju plavske zadruge koja je bila nosilac razvoja u ovom kraju. Poznato je da je Opština Plav prije desetak godina dobila 120 hiljada eura kreditnih sredstva iz Evropskih fondova za izgradnju mljekare. S obzirom na to da do realizacije tog projekta nije došao, Opština je kasnije morala da vrati ta sredstva uz upozorenje da u narednih pet godina ne može da aplicira za slične projekte.
Stočari sumnjaju da neko namjerno guši domaću proizvodnju na račun jačanja uvozničkog lobija.
"Plavsko-gusinjski kraj je bogom dan za bavljenje stočarstvom. To su prepoznali i brojni stručnjaci. Tačno je da država daje premije i podsticaje za razvoj stočarstva, ali što je najvažnije nema organizovanog otkupa tržnih viškova. Stiče se utisak da ovo neko namjerno radi kako bi profitirao uvoznički lobi, a oslabila se domaća proizvodnja. Svakako da ovo pitanje treba ozbiljno uzeti u razmatranje", naveli su plavski stočari.
Kada je 2002. godino krenula da se, uz pomoć Vlade Luksemburga, gradi mljekara "Zora" u Beranama rečeno je da će ona otvoriti dvadesetak otkupnih centare i da će stočari sa područja sjevera države tu moći da prodaju svoje mlijeko. Tada je saopšteno da će mljekara "Zora", kao jedina u Crnoj Gori, proizvoditi takozvano UHT dugotrajno mlijeko u tetrapaku i da je projektovana za mjesečnu proizvodnju od oko milion i po litara mlijeka.
Međutim, mljekara je i pored ovakvih najava u poslednjih 20 godina radila sa izuzetno malim kapacitetima, dužim prekidima i brojnim poteškoćama, daleko od onog što je obećavano, s tim što nikad dosad nije vršila otkup mlijeka na području Plava i Gusinja. To se nije desilo ni nakon 2012. godine kada je pomenutu mljekaru kupila danilovgradska kompanija "Montemilk Šimšić".
