Prema tvrdnjama Monteputa, planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta zaobilazi identifikovano stanište biljke Petrolamium crnojevicii, jedinstvene vrste koja ne raste ni na jednom drugom poznatom lokalitetu u svijetu. Međutim, konačan položaj trase još nije utvrđen, a detaljne procjene mogućih posljedica izgradnje na ovu kritično ugroženu biljku i njeno stanište tek predstoje.
To proizilazi iz odgovora koje je kompanija Monteput dostavila Portalu Analitika, nakon što su, povodom upozorenja naučnika o mogućoj ugroženosti ovog izuzetnog prirodnog bogatstva, zatražene informacije od institucija nadležnih za planiranje infrastrukture i zaštitu životne sredine.
Agencija za zaštitu životne sredine potvrdila je, istovremeno, da je u toku izrada Studije zaštite područja Štitara, kao i da je u julu prošle godine odbila saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju kamena na obližnjem Miloševom kršu.
Iako odgovori dvije institucije pokazuju da su preduzeti određeni koraci u cilju očuvanja staništa, niz pitanja ostaje otvoren, prije svega ona koja se odnose na granice budućeg zaštićenog područja, moguće indirektne posljedice izgradnje autoputa i zaštitu prirode dok se započeti postupci ne okončaju.
Monteput: Konačan položaj trase još nije utvrđen
Iz Monteputa navode da je projekat Jadransko-jonskog auto-puta trenutno u fazi pripreme projektne dokumentacije i da je u toku tenderski postupak za izradu idejnog projekta.
Do sada je izrađeno idejno rješenje trase, u okviru koridora definisanog Prostornim planom Crne Gore do 2040. godine, ali će se konkretna tehnička rješenja razrađivati u narednim fazama projektovanja.
„S obzirom na to da izrada projektne dokumentacije još nije završena, konačan položaj trase na svim njenim djelovima nije utvrđen“, saopštili su iz Monteputa.
Potvrdili su i da su početkom ove godine upoznati sa podacima o rasprostranjenosti vrste Petrolamium crnojevicii, koje im je dostavila naučnica Snežana Dragićević.
Tim povodom održan je sastanak na kojem su razmotrene informacije o području na kojem je evidentirano prisustvo biljke, kao i potreba zaštite njenog staništa.
Prema tvrdnjama Monteputa, dostavljeni podaci već su uzeti u obzir prilikom planiranja saobraćajnice.
„Planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta zaobilazi zaštićeno područje površine oko 4 km², koje je dio mreže Natura 2000“, naveli su iz kompanije.
Dodaju da je u uslovima za izradu idejnog projekta posebno ukazano na postojanje ovog lokaliteta i potrebu da se predvide odgovarajuće mjere zaštite.
Ipak, područje Štitara još je u postupku formalne zaštite, dok je, prema ranijim navodima Dragićević, areal biljke uključen u predlog mreže Natura 2000 koji je Crna Gora dostavila Evropskoj komisiji.
Otvoreno pitanje zaštite šireg područja
Odgovori Monteputa otvaraju i pitanje koliki prostor treba obuhvatiti budućim mjerama zaštite, imajući u vidu da se područje koje, prema tvrdnjama kompanije, zaobilazi planirana trasa, znatno razlikuje od površine koju Snežana Dragićević predlaže za zaštitu.
Dok kompanija navodi da planirana trasa zaobilazi područje površine oko četiri kvadratna kilometra, istovremeno ukazuje na predlog Snežane Dragićević da se zaštita proširi na znatno šire područje, uključujući takozvane bafer zone, ukupne površine veće od 100 kvadratnih kilometara.
Iz Monteputa smatraju da potrebu zaštite dodatnih površina treba sagledati na osnovu relevantnih naučnih i terenskih istraživanja. Poručuju da su spremni da razmotre sve dodatne nalaze koji ukazuju na potrebu zaštite šireg područja i da ih uključe u proces izrade idejnog projekta.
Pitanje je, međutim, da li izbjegavanje neposrednog staništa može biti dovoljno za očuvanje vrste čiji opstanak zavisi od specifičnih uslova prirodnog okruženja.
Monteput potvrđuje da detaljna procjena mogućih direktnih i indirektnih uticaja autoputa, uključujući prateće objekte i pristupne puteve, još nije urađena.
Takve analize, kako navode, biće sprovedene u narednim fazama projektovanja, kroz odgovarajuće elaborate i studije.
Iz Agencije potvrđuju da do sada nijesu primili zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja za planiranu saobraćajnicu. Kada dokumentacija bude dostavljena, biće formirana stručna komisija koja će, kako navode, prilikom ocjenjivanja posebno imati u vidu prisustvo vrste Petrolamium crnojevicii i njen status kritično ugroženog taksona.
Agencija za zaštitu životne sredine: Petrolamium je kritično ugrožena vrsta
Agencija za zaštitu životne sredine potvrdila je Portalu Analitika da se izrađuje Studija zaštite područja Štitara, na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Studija će, kako navode, obuhvatiti sva poznata nalazišta vrste Petrolamium crnojevicii, kao i druge značajne biljne i životinjske vrste koje nastanjuju ovo područje.
Terenska istraživanja sprovođena su više puta tokom 2026. godine, a posljednja su obavljena u oktobru. Do kraja godine planiran je još jedan obilazak.
Prema ranijim najavama Ministarstva ekologije, izrada nacrta Studije zaštite Štitara očekuje se do kraja 2026. godine. Iako je riječ o dokumentu koji treba da predstavlja osnov za buduću zaštitu područja, njegov konačan obuhvat i predviđene mjere još nijesu poznati.
U Studiju zaštite biće uključeni i novi podaci o rasprostranjenosti vrste koje su prikupili istraživači angažovani na projektu realizovanom pod okriljem Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Posebno naglašavaju da je riječ o izuzetno uskom endemu koji, prema kriterijumima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), pripada kategoriji kritično ugroženih taksona (CR).
Prema podacima Agencije, u Crnoj Gori su evidentirana 372 balkanska endemična biljna taksona, od kojih je 39 ograničeno isključivo na teritoriju države. Otkriće vrste Petrolamium crnojevicii dodatno je ukazalo na značaj istraživanja domaće flore, ali i na potrebu očuvanja staništa rijetkih i ugroženih vrsta.
Iz Agencije najavljuju da će studijom biti predviđene stroge mjere zaštite, uključujući obustavu aktivnosti koje podrazumijevaju sječu šume i druge zahvate koji bi mogli narušiti stanište.
„Posebne mjere zaštite biće propisane za novoopisanu vrstu Petrolamium crnojevicii koje će biti striktne“, navode iz Agencije.
Međutim, konkretne mjere biće definisane tek nakon što naučni i stručni saradnici dostave završne izvještaje.
Na pitanje koje se mjere mogu primijeniti prije formalnog proglašenja zaštićenog područja i jesu li takve mjere već preduzete na Štitarima, Agencija nije dala konkretne podatke, već je ponovila da je izrada studije u toku.
Sva potencijalna staništa još nijesu istražena
Botaničarka Snežana Dragićević upozorava da dosadašnja istraživanja nijesu obuhvatila cjelokupno područje mogućeg rasprostranjenja vrste Petrolamium crnojevicii.
U okolini potvrđenih nalazišta postoje brojna, teško pristupačna staništa čije prirodne karakteristike odgovaraju ekološkim zahtjevima ove biljke. Posebno su zanimljiva područja prema Tomićima i planini Stavor, gdje, prema informacijama mještana i dobrih poznavalaca terena, ova vrsta takođe raste.
Međutim, njeno prisustvo na tim lokalitetima tek treba naučno potvrditi.

Slična situacija je i na području prema Bokovu. Nekadašnje staze, koje su stanovnici koristili tokom tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti, danas su uglavnom zarasle, zbog čega je pristup pojedinim lokalitetima izuzetno otežan.
Sistematsko istraživanje tako prostranog i zahtjevnog terena prevazilazi dosadašnje vremenske i finansijske mogućnosti, kako u okviru izrade Studije zaštite Štitara, tako i projekta realizovanog pod okriljem Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Zbog toga su, prema ocjeni Dragićević, neophodna dodatna, ciljano usmjerena istraživanja, uključujući snimanja dronovima i terenske preglede teško dostupnih lokaliteta.
Njihovi rezultati mogli bi biti od posebnog značaja za utvrđivanje granica budućeg zaštićenog područja, ali i za procjenu mogućih posljedica planiranih infrastrukturnih zahvata.
Važnu ulogu u dosadašnjem očuvanju vrste imaju i mještani Štitara i okolnih sela, koji, prema navodima Dragićević, poštuju preporuke naučnika i doprinose zaštiti biljke i njenog staništa.
Dok se ne istraže sva potencijalna staništa, ostaje otvoreno pitanje može li se pouzdano odrediti prostor koji je potrebno zaštititi od mogućih posljedica budućih infrastrukturnih projekata.
Dragićević smatra da bi najbolje rješenje bilo izmještanje trase izvan ovog područja. Naglašava da naučnici nijesu protiv izgradnje autoputa, već protiv njegovog planiranog prolaska kroz prirodno vrijedno područje, posebno imajući u vidu da postoje i druga moguća saobraćajna rješenja.
Odbijena saglasnost za kamenolom na Miloševom kršu
Jedna od konkretnih odluka koje je Agencija za zaštitu životne sredine potvrdila odnosi se na planiranu eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na lokalitetu Milošev krš, u zoni rasprostranjenja ove endemične biljke.
Prema dostavljenim podacima, Agencija je 10. jula 2025. godine donijela rješenje broj 03-UPI-1013/109, kojim je odbijen zahtjev kompanije „Inžinjering put“ DOO iz Podgorice za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije kamena.
„Dakle, ovaj postupak je okončan i neće biti gradnje kamenoloma na pomenutom području“, naveli su iz Agencije.
U dostavljenim odgovorima, međutim, nijesu obrazloženi razlozi zbog kojih je saglasnost odbijena, pa se na osnovu njih ne može zaključiti da je odluka donijeta isključivo ili prvenstveno zbog prisustva vrste Petrolamium crnojevicii.
Na opasnost od eksploatacije kamena ranije je upozorila Snežana Dragićević, koja je u intervjuu za Portal Analitika istakla da je ohrabruje činjenica da planirani kamenolom na Miloševom kršu više nije aktuelan.
Istovremeno je upozorila da se slični projekti ne bi smjeli razmatrati ni u poznatom arealu biljke ni u njegovom širem okruženju, zbog trajnih posljedica koje eksploatacija kamena ostavlja na prirodna staništa.
Hoće li zbog auto-puta biti potrebni novi kamenolomi?
Pitanje buduće eksploatacije kamena dodatno dobija na značaju zbog planirane izgradnje auto-puta.
Na pitanje Portala Analitika da li su razmatrane potrebe za građevinskim materijalom i mogućnost otvaranja novih kamenoloma na području Štitara, iz Monteputa odgovaraju da konkretne lokacije za eksploataciju još nijesu definisane.
„U ovoj fazi nije utvrđena potreba za otvaranjem novih kamenoloma na području Štitara“, saopštili su iz kompanije.
Prema preliminarnim procjenama, značajan dio građevinskog materijala mogao bi biti obezbijeđen iz iskopa nastalih tokom same izgradnje autoputa.
Takvo rješenje, navode, moglo bi smanjiti potrebu za dodatnim izvorima materijala, ali će konačna odluka zavisiti od geoloških i tehničkih istraživanja.
Monteput, dakle, ne najavljuje otvaranje novih kamenoloma na Štitarima, ali tu mogućnost u ovoj fazi projektovanja ni definitivno ne isključuje.
Ukoliko se pokaže da su potrebni dodatni izvori građevinskog materijala, njihovo korišćenje, kako navode, moraće da prođe odgovarajuće zakonske procedure, uključujući procjenu uticaja na životnu sredinu.
Naučnici upozoravaju da nije dovoljno zaštititi samo mjesto na kojem biljka raste
Botaničarka Snežana Dragićević, koja je sa koleginicom Snežanom Vuksanović otkrila Petrolamium crnojevicii, ranije je upozorila da zaštita ove biljke ne može biti posmatrana odvojeno od očuvanja prirodnog prostora kojem pripada.
Biljka je prvi put pronađena 2019. godine, na krečnjačkim stijenama u Štitarima, a naučni rad kojim je opisana kao potpuno nova vrsta i rod objavljen je 2025.
Dragićević je tada istakla da je zadovoljna dosadašnjom saradnjom sa Agencijom za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije, ali i da je zabrinuta zbog planirane saobraćajnice kroz Štitare.
Upozorila je da se ne može unaprijed tvrditi kako izgradnja i kasnije korišćenje velike saobraćajnice neće ugroziti biljku i druge vrste koje nastanjuju to područje.
„Jednostavno, ne smijemo se igrati sa sudbinom biljke koja postoji samo na ovom malom dijelu svijeta“, poručila je Dragićević.
Upravo zato, smatra ona, potrebno je pronaći alternativno saobraćajno rješenje, dovoljno udaljeno od ovog prirodno vrijednog prostora.
Zaštita započeta, konačne odluke tek predstoje
Odgovori Monteputa i Agencije pokazuju da su podaci naučnika uključeni u institucionalne postupke, ali i da ključne odluke o budućnosti ovog prostora tek treba donijeti.
Monteput navodi da je trasa planirana izvan identifikovanog staništa, ali još nema završene projektne dokumentacije niti detaljne procjene mogućih posljedica izgradnje.
Agencija priprema Studiju zaštite Štitara, ali formalni postupak još nije okončan, niti su konačno utvrđene sve mjere koje bi trebalo da obezbijede dugoročnu zaštitu područja.
Ostaje i pitanje da li će buduće granice zaštićenog područja obuhvatiti dovoljno prostora da se očuvaju prirodni uslovi neophodni za opstanak vrste, kao i na koji način će se spriječiti eventualni negativni uticaji infrastrukturnih projekata izvan njenog neposrednog staništa.
Portal Analitika pitanja o zaštiti Štitara uputio je i Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Prijestonici Cetinje. Odgovori nijesu dostavljeni do zaključenja teksta.
Za sada je izvjesno da je postupak zaštite područja Štitara pokrenut, da Agencija vrstu svrstava u kategoriju kritično ugroženih i da planirana izgradnja autoputa još nije prošla procjenu uticaja na životnu sredinu.
Hoće li ti postupci obezbijediti i trajnu zaštitu jedine poznate svjetske populacije ove biljke, zavisiće od rezultata istraživanja i odluka koje tek treba donijeti.




10






