Nesaglasje povodom izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, uz disonantne tonove povodom Prostorno-urbanističkog plana stvorili su u javnosti sliku da je gradska vlast u Podgorici u nekoj vrsti krize. Utisak je dodatno pojačalo to što je nedavna sjednica gradskog parlamenta više puta odgađana, a na kraju je nekako ipak održana.
Da li je podgorička većina zaista u krizi? Kakav će biti epilog povodom ključnih tačaka mimoilaženja u ovom momentu? To su neka od pitanja na koja smo odgovore potražili i među vlašću i među opozicijom.
Arsović: Sistem funkcionisanja je totalno urušen; Šušić: Vlast djeluje na principu različitosti ideja, dogovora i kompromisa
Sagovornici Portala Analitika bili su odbornici u podgoričkom parlamentu Vladan Arsović (Demokratska partija socijalista) i Mitar Šušić (Nova srpska demokratija).
Iz opozicije ističu kako je vlast u Podgorici u hroničnoj krizi još od 2022. godine, kada je prvi put formirana.
„Trgovina foteljama, namirivanje ličnih ambicija, kao i takmičenje u političkim sujetama izmedju činioca vlasti je slika onoga što su radili u prethodnom periodu. Evidentno je da u svakom segmentu funkcionisanja grada postoje problemi i da su partijske kvote i fotelje važnije od interesa građana. Najbolji primjer upravo je stanje u gotovo svim preduzećima u sistemu Glavnog grada. Kao rezultat nesposobnosti imamo totalno urušen sistem funkcionisanja. Rasplet je jedino moguć promjenom aktuelne vlasti, samo ne na način da izbori, ili bilo kakav dogovor bude rezultat političke trgovine i nepotizma, kao u slučaju kada je izabran Saša Mujović za gradonačelnika, već jednostavno u interesu grada i građana“, naglasio je Arsović.
Iz vlasti, pak, smatraju da kriza postoji samo za onaj dio javnosti koji je naviknut na jednoumlje, "na svemoćnu i sveprisutnu partiju, uz eventualno neke interesne satelite".
„Vlast u Podgorici, ali i na državnom nivou, danas funkcioniše na principima različitosti ideja, pregovora, dogovora, kompromisa. Žal za sistemom prepakovane KPJ, koji je djelovao efikasnije samo zbog svoje bahatosti, arogancije i nipodaštavanja građana, pokazuju pojedinici i grupe, često i mediji koji ne mogu da se naviknu na slobodu, jer ona istovremeno znači i odgovornost. Danas je u Crnoj Gori u krizi samo jednoumlje. I to je dobro“, smatra Šušić.
"Građanima je jasno da su izigrani, koliko je malverzacija zaista u pitanju - još nije poznato"
Nedavnu odluku Vlade Crne Gore da, u trenutku ozbiljnih požara u okolini grada, na telefonskoj sjednici usvoji PUP Podgorica, u DPS-u smatraju krajnje degutantnom i ističu da je taj trenutak izabran kako bi ova sve prošlo ispod radara javnosti.
Dodaje i da najavu gradonačelnika Saše Mujovića će, umjesto PUP-a prednost dati DUP-u - u kojem je plan namjene površina drugačiji - treba posmatrati sa rezervom, jer "svakim danom on novim informacijama demantuje samog sebe".
„Ono što je jasno građanima Podgorice jeste da su izigrani i da su izmjene PUP-a na desetinama mjesta u koliziji sa važećim DUP-ovima. A to je trebalo uskladiti i uvažiti prilikom izrade krovnog planskog dokumenta, odnosno PUP-a. Koliko je malverzacija zaista u pitanju, ni nama odbornicima, ni javnosti, još nije poznato. Jer, izmjene PUP-a nijesu dostupne u cjelosti. Osim toga, već je jasno da vlast nije u stanju da donese novi PUP, a u zakonskoj su obavezi da ga usvoje u narednih 15 mjeseci“, tvrdi odbornik DPS-a.
16
Prema njegovim riječima, priča o PUP-u je razotkrila političko licemjerje činilaca vlasti koji su, tvrdi, i u tom slučaju pokazali da im je fotelja na prvom mjestu.
„Umjesto da napuste vlast, oni trguju bolje pozicije, a uz to obećavaju da vlasti ipak neće biti ako se ne povuče PUP. I uz to se na društvenim mrežama objavi par oštrijih "statusa" i riješe možda i neka buduća ministarska mjesta i nove funkcije. I na kraju, rekao bih da se radi o parekselans pitanjima za krivičnu odgovornost, jer ministarstvo radi sve da se sprovede po svaku cijenu projekat "Velje brdo". I to čine na način da ugroze redovno vodosnabdijevanje glavnog grada i da u ekološkom smislu još otežaju situaciju izgradnjom septičkih jama za sve te silne objekte predviđene projektom“, navodi Arsović.
"Neodgovorno je bilo to što su ranije vlasti dozvolile da planskih dokumenata nema"
Šušić, međutim, smatra da su na strani građana podjednako i donosioci i kritičari PUP-a. Ipak, kako dodaje, na strani su različitih građana i različitih vizija.
„Ne pristajem na to da se svaka kritika nekog zakona proglasi borbom za građane, a svako donošenje akta, pa i ovog PUP-a, na određen način dovodi u negativan kontekst. Prije bih rekao da je bilo neodgovorno od dosadašnjih vlasti to što su dozvolile da planskih dokumenata nema, ali i što su populistički stavljali van snage i one koji su postojali. Na taj način, građanima su ograničavali pravo na korišćenje sopstvene imovine. Podjednako je legitimna i želja nekog da gradi na svojoj parceli, bar koliko i onog koji je već kupio stan u zgradi bez građevinske dozvole i sada želi da oko sebe ima tuđu imovinu kao sopstveno zelenilo“, istiće Šušić.
Dodaje da je vlast tu da napravi balana među svim zahtjevima i interesima, te da na održiv način upravlja prostorom. Kada je riječ o Mujovićevim najavama da će se na Zabjelu držati DUP-a, Šušić ističe da se zna hijerarhija planskih dokumenata i da tu nema previše prostora za interpretacije.
„Premda i donosioci planova višeg reda, dakle PUP-a, moraju imati sluha za zahtjeve lokalnih zajednica ukoliko su opravdani“, navodi Šušić.
Šušić: Postrojenje ne treba praviti na silu, ali ni braniti gradnju ako je u obostranom interesu
Ako govorimo o 'vrućim temama' u podgoričkom političkom životu - čini se kako je na prvom mjestu ovih dana projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Govoreći o nesuglasicama unutar većine povodom tog projekta, a preciznije - lokacije u Botunu, Šušić ističe da ne podržava jednoumne stavove, pa ni kada dolaze od njihovih prijatelja.
„Činjenica je da je Zeta nizvodno od Podgorice i da otpadne vode teku pa teku u tom pravcu. I pitanje je da li se može učiniti nešto da šteta, koju zbog toga trpe stanovnici i jedne i druge opštine, bude što manja. Samo ne treba da pravimo rovove od kojih niko nema koristi. Niti ima gradnje kolektora na silu, niti treba braniti gradnju ako je to u obostranom interesu. Građani čija bi imovina bi bila ugrožena, treba da imaju adekvatno obeštećenje, a Opština Zeta treba da pokrene pitanje sanacije bazena crvenog mulja. Jer, čini mi se da je taj bazen mnogo veći ekološki, prostorni i zdravstveni izazov u odnosu na postrojenje“, poručuje naš sagovornik iz redova većine.
Arsović: Ako Mujović i Knežević nemaju dogovor - rukovodstvo Glavnog grada treba podnijeti ostavku
Iz opozicije smatraju da je dobra vijest to što je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dala Glavnom gradu pozitivno mišljenje povodom tog projekta. Arsović podsjeća da je sam projekat pokrenula administracija u doba vlasti DPS-a i njihovih partnera, te da su zbog samog kvaliteta rješenja dobijeni grantovi i povoljni krediti.
„Takođe, snažno smo podržali inicijativu za nastavak tog projekta i iz opozicionih klupa, jer zaista smatram da je posrijedi najbolje rješenje za građanke i građane Podgorice i Zete. Građani Podgorice nadaju se da su Mujović i (Milan) Knežević prebrodili borbu motivisanu političkim sujetama i da su pronašli dogovor povodom ovog krucijalnog pitanja za glavni grad. Ukoliko to nije slučaj, čelni ljudi Glavnog grada treba da podnesu ostavku, kao moralni čin odgovornosti za izgubljenih 27 mjeseci i za potencijalnu finansijsku štetu od 100 miliona eura“, ističe Arsović.
Situacija u Botunu podsjetila je na još jednu važnu temu, koja povremeno padne u drugi plan – razgraničenje Podgorice sa opštinama Tuzi i Zeta. Podsjetimo, u sve tri jedinice lokalne uprave vlast vrše političke snage koje su dio većine na državnom nivou.
Šušić: Razgraničenjem da se bave nosioci političkog legitimiteta; Arsović: Fakturu odnosa unutar većine platiće građani
Arsović podsjeća da je razgraničenje tema koja je direktno u rukama Glavnog grada, odnosno gradonačelnika Mujovića.
„Iz onoga što možemo vidjeti iz prakse djelovanja gradonačelnika u slučajevima PUP-a i postrojenja, pribojavam se da može doći do određenih kompenzacija na milionsku štetu Glavnog grada, što bi bio i rezultat pregovora povodom lokacije planiranog postrojenja. To pitanje je trebalo odavno da bude riješeno i u tom slučaju ne bi imali dilemu da se planirano postrojenje i deponija nalaze na teritoriji Podgorice“, navodi Arsović.
I Šušić je mišljenja da je razgraničenje svakako neophodno. Tvrdi da nepripremljeno odvajanje opština - koje je, kako kaže, sa ciljem izbornih manipulacija izvršila bivša vlast - sada dolazi na naplatu, te da je to samo jedan dio teškoća sa kojima se aktuelni gradski oci danas suočavaju.
„Opet, politička platforma koja priziva povratak jednoumlja čudi se kako se to iste partije lako ne dogovore, ali mi sada imamo jednu prilično zdravu situaciju - da su ljudima važnije lokalne zajednice od partijskih direktiva. Tako moje kolege iz Zete ili Tuzi i ja možemo imati različita mišljenja o nekoj temi, prosto slijedeći ono što smatramo da je najbolje za naše lokalne zajednice. Ipak, treba imati mjere i svijesti za opšte dobro, za cjelinu, za državu kao zajednicu, za funkcionalnost svih opština, pa i ovom pitanju treba prići politički odgovorno. Mislim da je rješenje u dijalogu nosilaca političkog legitimiteta, a ne u radu stručnih komisija, jer granice opština su, za razliku od gradnje postrojenja za prečišćavanje - potpuno političko pitanje i kao takvom mu treba prići", poručuje Šušić.
Njegov kolega iz opozicionih klupa smatra da se i na ovom primjeru pokazuje da je Mujović "politički ucijenjen od strane Milana Kneževića i da ne smije da uđe ozbiljnije u priču o razgraničenju".
„Mujović očigledno ne želi da se zamjeri svom političkom partneru iz vlasti, od kojeg mu zavisi većina u Skupštini Glavnog grada. Fakturu takvih odnosa unutar vladajuće većine plaćaju građani Podgorice“, zaključuje Arsović.
