„Ključni akteri koji kontrolišu protestne litije nijesu u Crnoj Gori, već van nje, a njihov interes je prerastanje protesta u sukobe“, rekao je Vujović.
Kako je dodao, posebno je primjetno kako se državni aparat Srbije stavio u funkciju podrške protestima SPC.
„Naravno, uz sve ovo moramo imati u vidu ogroman priliv gotovine o kojoj se ne vodi zvanična evidencija“, istakao je on.
Vujović je naveo da je problem Demokratske partije socijalista (DPS) i državnih struktura što imaju problem da otvoreno ukažu na one koji u najvećoj mjeri kontrolišu proteste, a to je, prema njegovom mišljenju, srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
„Označavanje srpskog predsjednika trebalo bi da prate konkretne diplomatske reakcije. Ovako se stiče utisak da ih je strah da to učine, a strah podstiče njihove protivnike da budu agresivniji“, smatra Vujović.
ANALITIKA: Gospodine Vujoviću, kako vidite izlazak iz krize nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti? Plašite li se da ona može eskalirati, imajući u vidu posljednje incidente, krečenja i prekrečavanja?
VUJOVIĆ: Sve dok SPC u Crnoj Gori ima snažnu podršku zvaničnog Beograda i Moskve, uz tako visok stepen homogenosti srpskog biračkog korpusa u Crnoj Gori, teško da se možemo nadati nekom kompromisu. Ukoliko podrška građana ili centara moći bude opala, onda će i ambicije ove vjerske zajednice splasnuti. U ovom trenutku oni raspolažu ogromnim finansijskim sredstvima, velikom podrškom svojih vjernika, tako da neće biti spremni za kompromise.
Šanse za dogovor a da jedna strana ne bude poražena, veoma su male. Više je za očekivati inteziviranje sadašnjih tenzija, koje mogu da se radikalizuju. Ključni akteri koji kontrolišu protestne litije nijesu u Crnoj Gori, već van nje, a njihov interes je prerastanje protesta u sukobe. Čak iako bi dio SPC u Crnoj Gori i bio spreman na kompromis, to neće biti odobreno od strane patrijarha SPC Irineja i Svetog sinoda. Predsjedniku Vučiću odgovara da u predizbornom periodu dođe do radikalizacije situacije u Crnoj Gori, ali i kasnije ako bude primoran da prizna Kosovo.
ANALITIKA: Da li je vlast očekivala i bila spremna na ovako homegenizovanu SPC i njene vjernike?
VUJOVIĆ: SPC se veoma temeljno pripremila za očekivano usvajanje ovog zakona. Organizacija ovakvih protesta je veoma skupa, i traži veliki broj ljudi u organizaciji, ali i drugih tehničkih resursa. SPC ima na raspolaganju kompletne resurse medija pod kontrolom Vučića, ali i većine opozicionih medija u Srbiji, Republici Srpskoj... kao i svih opozicionih medija u Crnoj Gori, resursa srpskih i prosrpskih partija, NVO, raznih nacionalnih udruženja, te njihovih članova i aktivista. Posebno je primjetno kako se državni aparat Srbije stavio u funkciju podrške protestima SPC. Naravno, uz sve ovo moramo imati u vidu ogroman priliv gotovine o kojoj se ne vodi zvanicna evidencija. Nažalost, SPC se ponaša kao sistem unutar sistema te nije moguće s pouzdanošću procijeniti koliko novca prolazi kroz razne kanale SPC.
ANALITIKA: Hiljade vjernika je na ulicama, značajno više nego što je mogao da okupi bilo koji građanski protest. Jesu li ovo vjerski, politički ili socijalni protesti?
VUJOVIĆ: SPC nije nadnacionalna, već nacionalna crkva koja prije svega okuplja pripadnike srpske nacije. Tačno je da i dio pravoslavnih Crnogoraca pripada vjernicima SPC, međutim SPC je isključivo fokusirana na ostvarivanje srpskih nacionalnih interesa i njena politika je uvijek usklađena sa zvaničnom politikom Srbije. Stoga su ovi protesti prevashodno politički, iako ih veliki broj učesnika litija doživljava kao vjerske. Međutim, na ovim protestima ne učestvuju samo građani Crne Gore, već i značajan broj radnika iz Srbije koji su legalno i nelegalno angažovani, ali i oni koji ovim povodom dolaze iz susjednih država. No, i pored toga ovi protesti su veoma brojni i mobilizovali su ne manje od polovine građana koji žive u Crnoj Gori a izjašnjavaju se kao Srbi. Ono što dodatno pogoduje brojnosti jeste nezadovoljstvo građana političkim elitama. U ovom slučaju brojnost protesta kad ih organizuje SPC u Crnoj Gori u odnosu na prosrpske opozicione partije govori da su prosrpski birači razočarani liderima prosrpskih partija. Stoga ne čudi da su ti građani spremni da u tim protestima iskažu nezadovoljstvo koje je višeslojno. SPC je uspjela da homogenizuje srpsko biračko tijelo koje je našlo novog političkog lidera u licu sprskog mitropolita u Crnoj Gori, gospodina Amfilohija.
SPC, razna srpska društva i razne NVO u Crnoj Gori imaju snažnu podršku iz Srbije s osnovnim kratkoročnim ciljem da se poveća broj građana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi u Crnoj Gori na popisu koji će se održati naredne godine. Stoga ne čudi pres konferencija predsjednika Srbije koji je obećao podršku iz budžeta Srbije u iznosu koji će biti deset puta veći nego inače, a sve u cilju povećanja procenta Srba u ukupnoj populaciji Crne Gore. Čude tihe reakcije crnogorskih vlasti čak i kad Vučić otvara pitanje ustavnog uređenja Crne Gore i najavljuje nam posredno da će Srbi tražiti status koji imaju Albanci u Makedoniji ili Srbi u BiH. Da bi tako nešto uspjelo, potrebna je kriza koja bi eskalirala u sukobe. Jer atipični status ovih nacionalnih grupacija u tim zemljama je proizvod građanskog rata u njima. Tako da u tom svjetlu treba i gledati organizovanje iscrtavanja trobojki. Nije toliko problem u trobojci, već u onome što njeno iscrtavanje na ovaj način simbolizuje. Sjetite se prvih sukoba na Cetinju između liberala i narodnjaka početkom devedesetih. Povod je bilo isticanje srpske trobojke na Cetinjskom manastiru i zgradi Bogoslovije SPC na Cetinju. Neko očigledno pokušava da podstakne sukobe u Crnoj Gori. Nažalost, SPC je aktivan sudionik takvih dešavanja.
ANALITIKA: To sam Vas pitala imajući u vidu krajnje zanimljivo zapažanje jednog od naših čitatelja – komentarišući jedan tekst, napisao je: „Što vas čudi ovoliko ljudi na ulicama kad ste dozvolili da vam sirotinju hrani Amfilohije?“
VUJOVIĆ: SPC raspolaže velikim finansijskim resursima. I pored sopstvenih finansijskih prihoda, od profitnih aktivnosti, investicija na tržištu nekretnina, ali i ugostiteljstvu, trgovini, medijima, ima ogromne prihode od donacija vjernika. Dio toga je usmjeren i na finansiranje ne tako velikog broja narodnih kuhinja. Naravno da su one u funkciji nacionalističke politike ove vjerske zajednice. SPC gotovo nikad ništa ne radi a da to nije u funkciji sprskog nacionalnog velikodržavnog projekta. Mislim da je efekat ovoga ne tako snažan, ali je mnogo veći manipulisanje socijalno ugroženim i neobrazovanim kategorijama u društvu. Oni koji su očajni lako postaju plijen manipulacijama. DPS je dosta glasova dobijao manipulišući socijalno ugroženim kategorijama stanovištva. To isto radi i SPC u Crnoj Gori, predvođena mitropolitom Amfilohijem.
ANALITIKA: SPC se ograđuje od političkih stranaka, ali i od Srbije. Jasno je s druge strane poručeno da će Vlada pregovarati s njima, odnosno sa mitropolitom Amfilohijem, a ne sa SPC. Što protesti i sve što prati usvajanje Zakona mogu značiti u smislu ovogododišnjih (parlamentarnih) izbora? Sportskim rječnikom – ko u ovom trenutku vodi?
VUJOVIĆ: Svakako da u ovom trenutku vodi Vlada, jer je zakon usvojen, ali nastavak nosi rizike zbog blizine održavanja narednih parlamentarnih izbora. DPS je trenutno izgubio jedan dio birača, što je bilo i očekivano. Ono što mu odgovara jeste da ima dosta vremena do izbora da ispegla stvari i da privuče dodatne procrnogorske glasove. Dalji kontinuitet protesta će urušavati njihove šanse na izborni uspjeh. DPS je u ovako snažan sukob ušao bez dovoljno saveznika na društvenoj sceni, značajno manje nego kad je organizovan referendum. Ovoga puta su SPC i druge srpske organizacije značajno bolje organizovane.
Dodatni problem DPS-a i državnih struktura je što imaju problem da otvoreno ukažu na one koji u najvećoj mjeri kontrolišu proteste, a to je srpski predsjednik. Označavanje srpskog predsjednika trebalo bi da prate konkretne diplomatske reakcije. Ovako se stiče utisak da ih je strah da to učine, a strah podstiče njihove protivnike da budu agresivniji. Kad je Đukanović imao sukob s Miloševićem, nije se bojao da to isto saopšti, što mu je donosilo nove pristalice. Ovakav pristup izaziva nesigurnost u redovima njegovih pristalica.
ANALITIKA: Dijelite li mišljenje da je u cijeloj ovoj priči izgubila građanska Crna Gora i da su manjina u stvari građanski, kritički orijentisani građani?
VUJOVIĆ: Mislim da će sva ova dešavanja uticati na redefinisanje političke scene, posebno kad je riječ o opoziciji. Ponovo dominira podjela na prosrpske i procrnogorske partije, a jedino je URA uspjela da se drži van ovih dešavanja zauzimajući neutralnu građansku poziciju. Izbori će pokazati da li može da preživi takav koncept. Birači će izgleda imati jasniju ponudu na narednim izborima, bez obzira što će nacionalna pitanja potisnuti ekonomsko-socijalna.
ANALITIKA: Kako objašnjavate da se o ovako bitnom pitanju ne oglašavaju Univerzitet, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), intelektualnci...?
VUJOVIĆ: Nažalost, ove institucije se nikad dosad nijesu oglašavale o najznačajnijim društvenim pitanjima, tako da sadašnje ponašanje vidim samo kao kontinuitet takvog odnosa.
ANALITIKA: Kako, s druge strane, objašnjavate činjenicu da pojedini sveštenici danas u javnosti imaju maltene status medijskih zvijezda? Je li se crkva modenizovala a da toga nijesmo ni bili svjesni ili...?
VUJOVIĆ: U SPC već izvjesno vrijeme ulažu velike napore da što bolje koriste elektronske i socijalne medije, međutim, ovdje govorimo o stotinama medija i raznih platformi na društvenim mrežama čije je djelovanje veoma koordinisano, a jednim dijelom u promovisanju novih vjerskih lidera. Kad raspoložete s toliko snažnom mrežom medija i pojedinaca na socijalnim medijima, svakako da se lako mogu promovisati nova lica.
ANALITIKA: Vidjeli smo ove godine i reakciju policije – hapšenja, između ostalih, i novinara zbog lažnih vijesti, ali i hapšenje Nikšićanina zbog vrijeđanja direktora Uprave policije na Fejsbuku. Da li država zastrašuje građane ili su takve akcije opravdane?
VUJOVIĆ: Mislim da je napravljena greška s hapšenjem novinara. Posebno ako su vlasti odlučile da tako blago reaguju prema diplomatskom licu koje je plasiralo tako opasnu neistinu. Ako je novinarka uhapšena, onda je to lice moralo biti proglašeno personom non grata i protjerano iz zemlje. Ovako slušamo kako srpski ministar „grmi“, a Crna Gora tiho reaguje iako je srpski diplomata prekršio diplomatska pravila. Nažalost, i ovo je posljedica što Crna Gora izbjegava da označi zvaničnu Srbiju i njenog predsjednika Vučića kao ključnog aktera za političku destabilizaciju i kampanju dezinformacija kojima se pokušavaju radikalizovati protesti u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Izborne uslove skoro pa niko i ni ne pominje. Parlament je uoči nove godine usvojio nekoliko zakona, međutim ključni, Zakon o izboru odbornika i poslanik, nije jer nijesu imali dvotrećinsku podršku. U kakvom ćemo izbornom ambinetu dočekati predstojeće izbore?
VUJOVIĆ: Nažalost, teško da se može govoriti o nekom unaprjeđenju izbornih uslova. Ono što je dobro je što opozicija nakon posljednjih dešavanja vjeruje u izborni proces, pa je za očekivati povećanje izborne participacije. Međutim, treba biti veoma oprezan kada je riječ o dešavanjima nakon izbora. Za očekivati je puno tenzija i veoma praljavu kampanju sa snažnim miješanjem Srbije i Rusije u izborni proces.
ANALITIKA: I za kraj, mislite li da će izbori biti na proljeće? Odgovara li to bilo kome u ovom trenutku?
VUJOVIĆ: Mislim da bi izbori na proljeće najviše odgovarali prosrpskim partijama u Crnoj Gori. Svima ostalima je potrebno vrijeme da protesne litije oslabe ili prestanu.
