Crnogorske spasilačke službe nemaju kadra, niti su dovoljno obučene da bi adekvatno odgovorile u slučajevima tehničko-tehnoloških nesreća, zabrinjavajući je podatak iz Nacionalnog plana zaštite i spašavanja od tehničko-tehnoloških nesereća.
"U službama za zaštitu i spašavanje nedostaje lična i kolektivna oprema kao i adekvatna obuka za kvalitetan odgovor u slučaju nesreća sa opasnim materijama, za požare u zatvorenim prostorijama, za hemijsko, biološke, nuklearno- radijacione prijetnje, piše u zaključima Nacionalnog plana, koji je Vlada usvojila na prošloj sjednici u četvrtak.
U dokumentu, koji nije privukao pažnju javnosti se konstatuje, da je kroz projekat EU, obezbijeđena oprema za jedan tim spasilaca iz Službe zaštite Glavnog grada za djelovanje na hemijske, biološke, nuklearne i radijacione prijetnje.
"Koje treba adekvatno obučiti u narednom periodu. Obučavanje i opremanje pripadnika operativnih jedinica predstavlja stalni zadatak nadležnih subjekata sa ciljem adekvatnog reagovanja", poručuje se u Planu.TEHNIČKE NESREĆE U VELIKIM POSTROJENJIMA
U Planu su detaljno analizirane moguće tehničko- tehnološke nesreće u crnogorskim velikim industrijskim postrojenjima i elektranama.
Velika industrijska postrojenja su Kombinat aluminijuma Podgorica, ,,Messer Tehnogas” u Petrovcu, Termoelekrana Pljevlja, Rudnik uglja Pljevlja, Rudnik uglja Berane, „Tara Aerospace and Defence Products AD“ u Mojkovcu, “Toščelik Alloyed Engineering Steel” doo Nikšić u Nikšiću, "Poliex" Berane, ali i hidroelektrane "Perućica" i "Piva"...Navešćemo samo neke koje gravitiraju većem broju stanovnika.
KAP i ŽELJEZARA
Što se tiče KAP-a, kao opasne materije navode se TPG gas, lož ulje, elektrodna smola, petrol koks, kaustična soda i benzinska pumpa. Pored navedenih opasnih materija, postoje i polihlorovani bifenili PCB koji se nalaze u transformatorskim uljima i u opremi koja se koristi u KAP-u.
Moguće akcidentne situacije u KAP-u su eksplozije i požari do kojih može doći u proizvodnim pogonima u kojima se rukuje opasnim materijama i pri montaži finalnih proizvoda, kao i u skladištu opasnih materija. Deponija u stanju u kakvom se sada nalazi predstavlja potencijalnu opasnost koja može dovesti do zagađenja podzemnih voda.Posebnu opasnost prestavlja toksični crveni mulj, nastao kao nus proizvod pri proizvodnji glinice u KAP-u, deponovan u dva bazena. Tehničko - tehnološke nesreće koje bi mogle da se dese na bazenima crvenog mulja a posljedice su djelovanja čovjeka ili otkazivanja tehnologije su dizanje prašine sa plaža bazena i izlivanje alkalnog rastvora iz bazena.
Kao posljedicu akcidentnih svega imali bi smo zagađenje vazduha, zemljišta, površinskih i podzemnih voda.
U Toščelik Željezari, opasne materije su prirodni gas, propan butan stanica, hlorovodonična kiselina, natrijum-hidroksid, tečni argon kao i tečni kiseonik.
U krugu fabrike postoji i skladište otpada koji uključuje auto baterije, ugljeni pepeo, šljaku, staro gvožđe, mulj, prašinu i pijesak. Moguće akcidentne situacije su eksplozije, požari, izlivanje nafte i naftnih derivata kao i drugih otrovnih hemikalija, eksplozija gasova i zapaljivih tečnosti.
POLIEX I TARA
U mojkovačkoj fabrici oružja "Tara" opasne materije su kapisle, baruti, pirotehničke smješe i goriva. Akcidentne situacije koje mogu dovesti do eksplozija i požara, najčešće se mogu desiti u proizvodnim pogonima u kojima se rukuje sa pirotehničkim smješama i pri montaži finalnih proizvoda, skladišnom prostoru opasnih materija kao i prilikom transporta opasnih materija.
Kao rezultat mogućih požara većih ili manjih razmjera, mogu nastupiti posljedice po spasioce i zaposlene, stanovništvo koje živi i radi u okruženju, objekte i infrastrukturu, životnu sredinu i ekološko zagađenje usled dodatne reakcije opasne materije.
U beranskoj fabrici eksploziva "Poliex" opasne materije su privredni i plastični eksploziv i minsko eksplozivna sredstva.
Moguće akcidentne situacije su ekplozije materija, požari – koji imaju za posljedicu stvaranje oblaka opasnih i bezopasnih gasova, čestica i drugih proizvoda sagorijevanja, kao i ispuštanje opasnih polutanata u vazduh, vodu ili zemljište.
Bez obzira na sprovođenje mjera predostrožnosti, kod ovih materija se mora računati da iz nepredvidljivih razloga može doći do požara ili eksplozije.
ŽRTVE ZBOG PUCANJA CIJEVI U ELEKTRANAMA
Činjenica je da su za teške nesreće u pogonima HE Perućica, pretpostavljene velike ljudske i materijalne žrtve.
"Posmatrano sa stanovišta tehničko – tehnoloških nesreća u HE "Perućica", najkritičniji dio predstavljaju cjevovodi pod pritiskom. Oštećenje cjevovoda, pomjerenjem tla ili diverzijim, dovodi do velikih materijalnih i ljudskih gubitaka, pa je na ovim sistemima razvijena zaštita kroz koju bi se gubici koliko toliko umanjili", upozorava se u Nacionalnom planu.Što se tiče TE "Pljevlja", rojne su opasne materije u proizvodnim pogonima koje mogu dovesti do veoma opasnih situacija.
Nije razmatrano šta bi se desilo u slučaju pucanja 220 m visoke brane HE Piva (posljedice bi se najviše osjetile u Srbiji i Bosni i Herecegovini), ali se od ranije zna da je ta brana građena na najbolji mogući način i projektovana da izdrži i najjači zemljotres u ljudskoj istoriji...
NESREĆE U CRNOJ GORI
U Planu se podsjeća na tehničko-tehnološke nesreće koje su se desile u Crnoj Gori.
Velika eksplozija u skladištu eksploziva, vlasništvo DOO “Boster” u Viru kod Nikšića desila se u julu 2006. godine, pri čemu je više osoba povrijeđeno i oštećene su kuće u krugu prečnika od oko 2 km.
Detonacija se osjetila i u dvanaest kilometara udaljenom centru Nikšića.
Dana 11. februara 2009. godine, u KAP-u došlo je do incidenta, usljed izlivanja 924 kg kaustične sode, koja je kanalima za atmosfersku kanalizaciju dospjela u vode rijeke Morače. Efekat korozivnosti (razaranje tkiva živih organizama, uginuće ribe i biljnog svijeta), koji je karakterističan za sve supstance koje imaju visoku vrijednost pH, umnogome je bio umanjen jer je tog, kao i prethodnih dana, bilo mnogo padavina koje su uslovile veće razblaženje rastvora, tako da nije bilo posledica po živi svijet u rijeci Morači. Tokom 2014, 2015 i 2018. godine u proizvodnim pogonima fabrike „Tara Aerospace and Defence Products” u Mojkovcu desilo se nekoliko eksplozija koje su dovele do gubitka tri ljudska života i do povređivanja 14 radnika.
Tokom 2017 i 2018. godine desila su se dva akcidenta u pogonu Čeličane u fabrici Toščelik Alloyed Engeering Steel d.o.o. Nikšić. U junu 2017. godine došlo je do akcidenta u tehnološkom procesu rada, usled dodira tečnog metala sa vodom koji je izazvao manju eksploziju. Tom prilikom došlo je do povređivanja tri radnika.
U januaru 2018. godine u pogonu Čeličane u elektrolučnoj peći došlo je do eksplozije manjeg obima usljed prisustva minsko eksplozivnog sredstva koji se nalazio u starom željezu.
"Spriječavanje katastrofalnih posljedica usled nesreća zasniva se velikim dijelom na prevenciji, odnosno na funkcionalnom održavanju i redovnoj kontroli pogona sa opasnim materijama, pridržavanju radno - tehnološke discipline u domenu transporta, skladištenja i upotrebe opasnih materija, pravilnom rukovanju tehnološkom opremom, edukaciji zaposlenih, redovnoj inspekciji i otklanjanju svih uočenih tehničko – tehnoloških nedostataka, stalnoj kontroli i nadzoru potencionalno opasnih mjesta i izradi kvalitetnih planova za slučaj opasnosti", zaključak je Nacionalnog plana.
