Vlada Crne Gore objavila je juče komplikovani Predlog zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju “Montenegro Airlines”, koji će poreske obveznike u šestogodišnjem periodu koštati oko 155 miliona eura.
Većina duga MA od 85,3 miliona eura će se konvertovati u akcijski kapital, dok će Vlada dati 50 miliona eura za nabavku aviona, 8,8 miliona za restauraciju motora aviona, kao i platiti ceh, direktno iz budžeta, od čak 11 miliona eura za sudske presude i tekuće poslovanje.
Ovaj predlog lex specialis-a koji se slobodno može nazvati Plan spasa nacionalne avio-kompanije, utvrđen je na iznenadnoj sjednici Vlade jednoglasno, uz, kako je rečeno Portalu Analitika, “konstruktivnu raspravu ministara”.
Ceh od 155 miliona na račun građana: Ono što je uočljivo na prvo čitanje predloga propisa je da Plan spasa predviđa konvertovanje dijela ukupnog duga MA od 85,3 miliona eura u akcijski kapital, ali iz nekoliko koraka.
Suština prvog koraka je da se dug MA za poreze i doprinose odmah konvertuje u akcijski kapital. Predlog zakona je prepoznao čak 34 miliona eura dugova MA prema državi, od čega su 25 miliona eura za poreze i doprinose.“Društvo će pretvaranjem duga u akcionarski kapital izmiriti dug na ime poreza i doprinosa u iznosu do 25 miliona eura, te dug MA prema državi po osnovu već izvršenih plaćanja u iznosu do devet miliona eura”, piše u članu 2 predloga zakona.
Dug po ovom osnovu može biti uvećan za kamate i eventualno druga potraživanja do odluke Skupštine akcionara MA o pretvaranju duga u akcijski kapital.
Dug prema Aerodromima 32 miliona eura: Nagomilani ogromni dug MA prema Aerodromima država će riješiti tako što će Aerodromima tu kompletnu svotu izmiriti do kraja budžetske 2020. godine, bez odlaganja.
“Uvećanom za kamate i druga eventualna sporedna potraživanja, do kraja budžetske 2020. godine, a država, odnosno MA, je u obavezi da izmiri dugovanja po ovom osnovu, bez odlaganja”, piše u članu 4 predloga zakona.
Dug prema Kontroli letanja Srbije i Crne Gore 6,5 miliona: Shodno predlogu zakona, država će preuzeti sve dugove prema zajedničkoj Kontroli letenja Srbije i Crne Gore i konvertovati ih u akcijski kapital.
“Država preuzima dospjele obaveze koje MA ima prema Kontroli letenja Srbije i Crne Gore "SMATSA” Beograd, po osnovu zaključenih ugovora u ukupnom iznosu do 6,5 miliona eura, uvećanom za druga eventualna sporedna potraživanja do dana donošenja odluke Skupštine akcionara MA o pretvaranju tog duga u akcije društva”, piše u članu 5 predloga zakona.
Dug prema Hipotekarnoj banci: Država će takođe preuzeti dug MA prema Hipotekarnoj banci od 6,8 miliona eura uvećanom za kamate i druga sporedna potraživanja.
“Od dana stupanja na snagu ovog zakona do dana donošenja odluke Skupštine akcionara društva o pretvaranju tog duga u akcije društva”, piše u članu 6 predloga zakona.
Dug prema dobavljačima: Država će takođe preuzeti i potraživanja u iznosu od šest miliona prema raznim dobavljačima.
“…i obezbijediti sredstva u godišnjem zakonu o budžetu i prenijeti ih MA za obaveze koje dospijevaju do dana stupanja na snagu ovog zakona, u ukupnom iznosu do šest miliona eura uvećanom za kamate i druga eventualna sporedna potraživanja od dana stupanja na snagu ovog zakona do dana donošenja odluke Skupštine akcionara društva o pretvaranju tog duga u akcije društva”, piše u predlogu zakona.
Zbunjujući član 8 lex specialis-a: U predlogu zakona član 8 je poprilično zbunio javnost, ali i potpisnika ovih redova koji prati MA od njegovog osnivanja.
U članu 8 piše da će se dug MA (za poreze i doprinose, dug prema Aerodromima, dug prema dobavljačima i dug prema Hipotekarnoj banci) biti konvertovan u akcijski kapital, iako u članu 4 jasno piše da će država iz budžeta izmiriti kešom obaveze prema Aerodromima.
Ministar u Vladi Crne Gore, koji je želio da ostane anoniman, kazao je Portalu Analitika da će dug prema Aerodromima država izmiriti iz budžeta kako jasno piše u članu 4.
Preuzimanje dugova: Preuzimanje duga MA od države odobrava se pod odložnim uslovom da Skupština akcionara najkasnije do 31. decembra 2020.godine donese odluku o pretvaranju duga u akcionarski kapital.
"Kojim za ukupan iznos preuzetog duga emituje državi kao unaprijed poznatom sticaocu obične akcije sa pravom glasa, pojedinačne nominalne vrijednosti 8,855 eura po akciji. Uz to, Skupština akcionara treba da donese odluku o emisiji akcija po osnovu pretvaranja duga u akcionarski kapital i odluku o povećanju kapitala", taksativno se navode obaveze u lex specialis-u.
Milionski dugovi za sudske presude: U predlogu zakona se navodi, javnosti do sada malo poznati podatak da je MA dužan milionske iznose na ime sudskih presuda.
"Država shodno Zakonu o budžetu za 2020. godinu će obezbijediti iznos do 11 miliona eura i prenijeti ih MA za izmirenje ukupnih obaveza po pravosnažnim i izvršnim sudskim presudama, a u kojima se predmet spora odnosi na isplatu otpremnine po osnovu proglašenja zaposlenih tehnološkim viškom i drugih obaveza po osnovu radnog odnosa, kao i ostale troškove iz tekućeg poslovanja", podvlači se u predlogu propisa.
Finansiranje nabavke vazduhoplova: Država se shodno propisu obavezala da će u periodu od 2021. do 2024. godine obezbijediti 50 miliona za nabavku vazduhoplova, uvećanom za iznos pripadajućih poreza.Nabavka aviona će započeti tokom 2020. godine, a postupak zakupa će sprovoditi MA. Mimo toga, država će Zakonom o budžetu za 2020. godinu obezbijediti 8,8 miliona eura za restauraciju motora na vazduhoplovima po planu koji usvoji Odbor direktora.
Rizik sukoba sa EU: Plan spasa domaće avio-kompanije je prvi te vrste u posljednjih nekoliko godina u Evropi, budući da države Slovenija i Velika Britanija nijesu htjele da spasu Adria Airways i Thomas Cook, već su obje kompanije prepustile stečajnom postupku. Zbog toga je veliko pitanje kako će se Evropska komisija odrediti prema pomenutom zakonu.
Dubioze: Iz Vlade je nakon sjednice saopšteno da nacionalna avio-kompanija godišnje prihoduje oko 70 miliona eura, da je ove godine prevezla više od 660.000 putnika, čime pored direktnog prihoda ostvaruje veliki pozitivan uticaj na cjelokupnu našu ekonomiju koji se ove godine s prihodima od turizma procjenjuje na više od 185 miliona eura.
"Shodno tome eventualni stečaj ili likvidacija kompanije bi doveli do niza kumulativnih negativnih efekata po cijelu nacionalnu ekonomiju te brojnih direktnih negativnih posljedica među kojima su gubitak 33,7 miliona eura otplaćenih rata za vazduhoplove i slotova na stranim aerodromima", saopšteno je iz Vlade.
I zaista, nova uprava je tokom ove godine uspjela koliko-toliko da konsoliduje poslovanje, oborivši pritom rekord u broju prevezenih putnika. Međutim, dubioze od ranije su ostale vidljive.
Zbog toga, nakon spašavanja posrnulog avio-prevoznika, koji ne smije ići na štetu Aerodroma, od MA javnost, ali i Vlada, očekuju da smanji broj zaposlenih, prekine praksu zapošljavanja podobnih koji ne dolaze na posao i da obnovi flotu tako što će pogoditi potrebne avione.
